Rex Tillerson odbio Erjavca

Washington odbio podršku Sloveniji u sporu s Hrvatskom  

Sjedinjene Američke Države ponovno su se oglasile u slučaju arbitražnog spora Zagreba i Ljubljane odbijajući se svrstati na slovensku stranu u tom sporu, čime je Washington još jednom razočarao vlasti u Sloveniji. Prema pisanju slovenskog portala Siol.net, američki državni tajnik Rex Tillerson poslao je sredinom listopada pismo slovenskom kolegi Karlu Erjavcu, koje zapravo predstavlja odgovor na Erjavčevo pismo Tillersonu, u kojem ga slovenski šef diplomacije poziva da podrži »poštivanje međunarodnog prava«. Prema slovenskoj interpretaciji »poštivanje međunarodnog prava« u ovom slučaju značilo bi, naravno, svrstavanje SAD-a na slovensku stranu u arbitražnom sporu s Hrvatskom.

Rex Tillerson

Tillerson, međutim, u pismu Erjavcu ponavlja dobro poznato stajalište da SAD podržava svako rješenje do kojih će dvije države, članice Europske unije i NATO-a, ali i američke saveznice, doći sporazumno. U pismu se još navodi da Washington očekuje da će se obje strane do pronalaženja rješenja suzdržavati od provokativnih poteza koji bi mogli negativno djelovati ne samo na bilateralne odnose Zagreba i Ljubljane, nego i na regionalnu stabilnost. Očito je, dakle, da nastojanja Ljubljane da Washington privuče na svoju stranu nisu urodila plodom. Tillersonovo pismo jasno ukazuje da je najveća svjetska sila, kada je posrijedi ovaj spor, i dalje naklonjenija Hrvatskoj.

Bliska suradnja

Šef slovenske opozicije Janez Janša jučer je na facebooku Tillersonovo pismo Erjavcu doveo u vezu s aferom u kojoj je Nova ljubljanska banka, najveća slovenska banka, koja je u državnom vlasništvu, navodno sudjelovala u pranju milijardu dolara iz Irana, u vrijeme kada je ta zemlja bila pod sankcijama međunarodne zajednice, o čemu se u Sloveniji provodi parlamentarna istraga.

Odnos Washingtona prema hrvatsko-slovenskom arbitražnom sporu ipak je kompleksniji i vjerojatno se ne može svesti samo na američko »kažnjavanje« Slovenije, o čemu svjedoče brojni primjeri bliske suradnje Zagreba i Washingtona ili, preciznije, spremnosti Zagreba da provede sve ono stop Washington zamisli. Od snažne potpore američkoj inicijativi Tri mora od strane hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, hrvatske najave kupnje američkih borbenih zrakoplova F-16, pa sve do nedavnog hrvatskog svrstavanja, za razliku od većine članica EU-a, na stranu SAD-a i Velike Britanije protiv dekolonizacije otočja Chagos, na kojem je britanska vojna baza Diego Garcia, jasno je da Zagreb računa na potporu SAD-a u sporu sa Slovenijom.

No kada se pogleda što Hrvatska dobiva u tom odnosu, jasno je i da to nije puno, pogotovo u usporedbi s visokom cijenom koju Zagreb istodobno plaća, i to ne samo astronomskom cijenom borbene eskadrile, nego i diplomatskom cijenom koju Hrvatska zbog odnosa s Washingtonom plaća u EU-u. Naime, nije tajna da  važne članice EU-a, poput Njemačke, nisu oduševljene hrvatskom suradnjom s Trumpom i njegovom administracijom. Ta se činjenica potom odražava na mizeran ugled i utjecaj Hrvatske unutar EU-a, pa i u slučaju arbitražnog spora, s obzirom na to da zapravo sve članice EU.a, osim Poljske, odlazeće Velike Britanije i djelomično Italije, u hrvatsko-slovenskom sporu podržavaju Sloveniju.

Denis Romac, Novi list