Hrvatski Fokus
Aktualno

Međunarodni dan planina

Diljem svijeta svake godine održava se 11. prosinca

 
 
Sve je započelo još 1992. godine prihvaćanjem Poglavlja 13. Agende 21: „Upravljanje osjetljivim ekosustavima: Održivi razvoj planina“ UN-ove Konferencije za okoliš i razvoj koja je postavila temelje razvoja planinskih područja. Zbog sve veće potrebe za osvješćivanjem o golemoj važnosti planina i održivog razvoja planinskog okoliša za unapređenje kvalitete života planinskog stanovništva kao i zbog sve veće potrebe za zaštitom planina, Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) proglasila je 2002. Međunarodnom godinom planina. Tim povodom usvojen je i datum za obilježavanje Međunarodnog dana planina, 11. prosinca, počevši od 2003. godine. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ima vodeću ulogu u pripremi i animiranju obilježavanja Međunarodnog dana planina.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/12/web_large_PP-Velebit-sli7.jpg
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana planina glasi: „Planine pod pritiskom: klima, glad i migracija.“ Gotovo jedna milijarda ljudi živi u planinskim područjima, dok više od polovice svjetske populacije ovisi o vodi, hrani i čistoj energiji s planina. Danas su planine pod velikim pritiskom i ugrozom zbog klimatskih promjena, degradacije tla, prekomjernog iskorištavanja i prirodnih katastrofa, što sve ima dalekosežne i devastirajuće posljedice, kako za planinske zajednice tako i za ostatak svijeta.
 
Planine su prvi indikator klimatske promjene – a kako temperatura raste na globalnoj razini, tako su ljudi koji žive u planinama neminovno suočeni s borbom za preživljavanje, iako je stanovništvo pojednih planinskih zajednica već ranije ubrojeno među najsiromašnije stanovnike na planetu. Porast temperature znači i otapanje planinskih ledenjaka nezapamćenom brzinom što utječe na opskrbu vodom milijuna ljudi. Ledenjaci u planinskim područjima smanjuju se velikom brzinom i nestaju: oko 600 ledanjaka već je potpuno nestalo u proteklim desetljećima, što prijeti ozbiljnoj nestašici pitke vode.
 
Ipak, ljudi u planinama i njihove zajednice izvrsno su prilagođeni životu u planinama i imaju znanje i strategije sakupljane i čuvane generacijama, a koje im pomažu u prilagodbi klimatskih varijabilnosti. Klimatske promjene, klimatske varijabilnosti i katastrofe uzrokovane time zajedno s političkom, ekonomskom i socijalnom marginalizacijom povećavaju ranjivost ljudi u planinama zbog nedostatka hrane i ekstremnog siromaštva. Trenutno oko 39% planinske populacije je u zemljama u razvoju ili, prema procjenama, 329 milijuna ljudi izloženo je prehrambenoj nesigurnosti. Upravo iz svega naprijed navedenog raste migracija – ljudi sele u urbana središta ili pak odlaze u druge zemlje. Zbog napuštanja života u planinama neminovno će doći do nemogućnosti očuvanja kulturne i agrobioološke raznolikosti. Samo određene politike i ulaganja mogu olakšati teške životne uvjete u planinskim zajednicama i zaustaviti trend iseljavanja iz planinskih područja.
 
Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana planina otvara mogućnosti za naglašavanje kako klima, glad i migracija štetno djeluju na planinska područja te ujedno pruža osiguranje za održivi razvoj planinskih područja koji bi morao ući u Agendu 2030. i u implementaciju Pariškog sporazuma (Agenda 2030. je Program globalnog razvoja usvojen 25. rujna 2015. na UN-ovoj Konferenciji o održivom razvoju).
 
Planine zauzimaju oko 22% od ukupne zemljine površine; one osiguravaju hranu i opstanak za gotovo milijardu ljudi koji žive u planinskim područjima diljem svijeta te indirektno omogućuju život milijunima ljudi u podnožju planina. Planine osiguravaju pitku vodu, hranu i energiju – a to su resursi odnosno dobra koja će u nadolazećim desetljećima biti znatno smanjena. Planine su dom za više od 13% svjetske populacije; čak 90% svjetskog planinskog stanovništva živi u zemljama u razvoju gdje većina njih živi ispod granice siromaštva i svaki treći je suočen s prehrambenom nesigurnošću i gladi. S druge pak strane, planine su od turističkog i kulturnog značaja: u globalnoj turističkoj industriji između 15 i 20% odnosi se na planinski turizam.
 
Domaće i lokalno stanovništvo planinskih područja ima jedinstveno i nadasve vrijedno znanje, tradicije i kulturu što sve može učinkovito doprinijeti strategiji razvoja. Planinski proizvodi i usluge imaju golem potencijal za poboljšanje života i za poticanje lokalnog gospodarstva. Na svjetskoj razini raste potražnja za kvalitetnom, zdravom i visoko vrijednom hranom i pićima upravo iz planinskih područja: kava, med, bilje i začini, te narodne rukotvorine i tradicijski obrti, kozmetika i lijekovi.
Planine osiguravaju čak 60 – 80 % pitke vode u svijetu – stoga bez njih ne bi bio moguć održivi razvoj s ciljem iskorjenjivanja gladi i siromaštva koji su nažalost, u porastu.
 
Poljoprivredna proizvodnja u nizinskim područjima, osobito u podnožju planina, znatno ovisi o vodi s planina jer poljoprivrednici njome navodnjavaju svoja polja. Neki od najvećih gradova svijeta kao što su: New York, Rio de Janeiro, Nairobi, Tokio i  Melbourne ovise o pitkoj vodi s planina. Planine također doprinose prehrambenoj i nutritivnoj sigurnosti jer omogućavaju uzgoj poljoprivrednih kultura, ispašu stoke, slatkovodno ribarstvo a daju i određene proizvode – med, gljive i različite vrste bobica. Od 20 biljnih vrsta koje predstavljaju 80% svjetske hrane, njih šest potječe s planinskih područja: kukuruz, krumpir, ječam, sijerak, kvinoja, rajčice i jabuke. Planinsko područje najpogodnije je za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja mogu biti učinkovita jedino ako su mala i raznovrsna – uzgoj različitih poljoprivrednih kultura, stočarstvo, šumarstvo, ribarstvo, proizvodnja meda i dr.
  
U Hrvatskoj čak 10 zaštićenih područja nalazi se u planinskom području: Parkovi prirode – Papuk, Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Velebit i Biokovo; Nacionalni parkovi: Risnjak, Učka, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica. Ova planinska područja bogata su raznovrsnim šumskim zajednicama, a njihove glavne značajke su brojne zaštićene, rijetke i ugrožene biljne vrste, od kojih su neke endemične; raznolikost životinjskih vrsta, endemična fauna podzemlja; raznolikost geološke građe, kulturna i povijesna baština itd.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Europol – krajnji cilj svjetskih okupatora

HF

Objavljena nova monografija Antona Cetína COVID-19 

hrvatski-fokus

Tradicionalni koncert Zagrebačke filharmonije posvećen Milanu Horvatu

hrvatski-fokus

Čestitka Hrvatskomu fokusu

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više