Čitanje Biblije mora biti molitva

Blagdan knjige uz stotu obljetnicu rođenja fra Celestina Tomića

U spomen na stotu obljetnicu rođenja prof. dr. fra Celestina Tomića, na zagrebačkom Svetom Duhu, priređen je 'Blagdan knjige'. Organizatori događaja bili su Veritas – Glasnik sv. Antuna iz Zagreba, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i crkveni izdavač – Kršćanska sadašnjost.

Nakon uvodnih pozdrava dr. fra Marija Cifraka, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, dr. Stjepana Brebrića, direktora Kršćanske sadašnjosti i fra Josipa Blaževića, glavnog urednika Veritasa, u obliku razgovora s autorima predstavljena su djela: Dr. Celestin Tomić (Ljudevit Maračić, monografija), Jehovini svjedoci (Celestin Tomić, posmrtno) i Osluškujući Božju Riječ (Ivan Karlić, homilije). Treća knjiga u nizu 'Profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu' posvećena je prof. dr. Celestinu Tomiću u prigodi stote obljetnice rođenja, a napisao ju je Tomićev franjevački brat fra Ljudevit Anton Maračić.

Fra Celestin Tomić rođen je 6. listopada 1917. godine u Visu. Nakon završene osnovne škole u rodnom Visu, 1929. godine ušao je u sjemenište franjevaca konventualca u Ptuju. U novicijat franjevaca konventualaca u Zagrebu ušao je 1934. godine. Privremene zavjete položio je 20. kolovoza 1935. godine, a svečane 13. listopada 1938. godine. Za svećenika je zaređen 19. prosinca 1942. godine u Rimu. Teološki fakultet pohađao je u Zagrebu od 1937. do 1941. godine, zatim na Papinskom teološkom fakultetu sv. Bonaventure, Seraphicumu u Rimu. Lincentiae gradum (magisterij) u teologiji postigao je 14. srpnja 1943. Doktorirao je na Seraphicumu 19. listopada 1945. godine. Na Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu od 1947. do 1953. godine predavao je Sveto pismo, Stari i Novi zavjet i biblijske jezike, a potom je 1953. godine premješten u Zagreb, te na Katoličkom bogoslovnom fakultetu predavao biblijske jezike, hebrejski, grčki i latinski. Opći i posebni uvod u Sveto pismo predavao je od 1953. do 1970., najprije kao asistent pri katedri Svetoga pisma Starog zavjeta, zatim od 15. studenoga 1976. kao izvanredni i od 6. listopada 1979. g. kao redoviti profesor.

Obnašao je službe prodekana u akademskoj godini 1977/78. i od 1982. do 1986., zatim dekana od 1972. do 1982. i od 1986. do 1988. godine, kad je umirovljen. Osim djelatnosti na KBF-u u Zagrebu dr. Tomić predavao je biblijske predmete i na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu, na odjelu Obiteljskog instituta od 1970., i na Odjelu za kršćanski nazor od 1971. i na samom Filozofsko-teološkom institutu od 1976. pa sve do 1994. godine. Fra Celestin napisao je mnogo knjiga biblijskoga i duhovnog sadržaja, među kojima se posebno ističu dva niza. U Biblijskom nizu „Povijest spasenja“, u 15 knjiga (9 Stari zavjet, 6 Novi zavjet) protumačio je cijelu Bibliju. U nizu „Stol riječi“ u 6 knjiga protumačio je sva svagdanja čitanja koja se čitaju na misama tijekom crkvene godine, te nedjeljne i blagdanske biblijske tekstove crkvenih godina A, B i C. U hrvatskom prijevodu Biblije autor je uvoda i napomena uz mudrosne knjige Starog zavjeta. Dr. Tomić načinio je i biblijsku reviziju prilikom izdanja Novog Zavjeta u redakciji Bonaventure Dude i Jerka Fućaka (Zagreb 1973.), te biblijsku reviziju svih hrvatskih lekcionara.

U Hrvatskoj provinciji sv. Jeronima franjevaca konventualaca obavljao je više službi: definitor temporaneus Dalmatinske kustodije od 1950. do 1953.; definitor temporaneus Zagrebačke kustodije iste Provincije od 1953. do 1965.; magister klerika od 1954. do 1968., general Reda franjevaca konventualaca o. Bazilije Heiser 8. listopada 165. godine proglasio ga je magistrom svete teologije i umjetnosti, a 10. svibnja 1967. dobio je naslov definitor perpetuus ac Pater Provintiae. Službu definitora Provincije obnašao je u više navrata, a u posljednjem mandatu (od 1989. do 1992.) bio je vikar Provincije. Fra Celestin Tomić bio je član uredničkog vijeća Veritas. Fra Celestin bio je i veliki štovatelj i vrsni poznavatelj života i rada nadbiskupa i mučenika, blaženoga Alojzija Stepinca. Kao teolog i peritus (stručnjak) imenovan je od zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, za kauzu beatifikacije sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca. U sklopu te dužnosti predao je vota za gotovo sve knjige i arhivsko gradivo, te bio član povijesne komisije. U Rimu je proveo dvije godine kao iudex ex officio u pripremi tzv. Informatio u istoj kauzi. Jedno od posljednje objavljenih djela dr. Celestina Tomića je knjiga „Moć pisane riječi“ Blaženi Alojzije Stepinac i katolički mediji. Tu knjigu je u povodu 46. obljetnice smrti i 60. obljetnice procesa i osude bl. kardinala Alojzija Stepinca početkom veljače objavio Glas Koncila.

„Tajna zaljubljenosti jest drugovanje s Biblijom. Da ona ne bude knjiga među knjigama, nego doista Knjiga, Knjiga Isusa Krista, kako sam na početku rekao. Ljubav se rađa i produbljuje bliskošću, prisnošću, tako i ljubav prema Bibliji. Ona mora biti moja ljubav, moj najvjerniji prijatelj, zaručnica duše moje; moja Knjiga razmatranja, molitve, osobnog susreta s Gospodinom koji mi se objavljuje, moja najuzvišenija molitva. Čitanje Biblije mora biti molitva, razgovor s mojim Gospodinom. I naći ćemo u susretu s Isusom smisao svojeg života, riješit ćemo svoje životne probleme, naći spokoj i mir svojeg srca, radost i blaženstvo.“ (Iz intervjua koji je s o. Tomićem vodio fra Josip Blažević)

Djelo oca dr. Celestina Tomića „Jehovini svjedoci – nazivaju se, a nisu Kršćani“ nastalo je nakon što je autor kao suradnik Veritasa odgovarao na brojna pitanja čitatelja vezana uz život Jehovinih svjedoka. U ovoj knjizi opisan je i osobni susret oca Celestina s članovima ovog vjerskog pokreta. Otac Celestin Tomić u ovom djelu ne upušta se toliko u polemiku s Jehovinim svjedocima koliko biblijsko- teološki produbljuje istine katoličke vjere prema 12 članaka Apostolskog vjerovanja, zbog čega ova knjižica može poslužiti i za bolje osobno razumijevanje Apostolskog vjerovanja, što ga je autor u ovome djelu biblijski potkrijepio.

Poznati franjevac i profesor dogmatske teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu o. dr. Ivan Karlić knjigu svojih homilija za aktualnu liturgijsku godinu B, „Osluškujući Božju Riječ“ je posvetio „vjernicima koji ustrajno, strpljivo i vjerno osluškuju Božju Riječ i njezino tumačenje na 'podnevnoj' svetoj misi na zagrebačkom Svetom Duhu“. Fra Ivan priznaje kako nikada nije ni pomislio da će svoje propovijedi objaviti u tiskanom izdanju. U uvodu, pak, navodi: „Pripremajući se kao mladi svećenik za jednu nedjeljnu propovijed, naišao sam na zbirku homilija jednoga dominikanskog propovjednika koji je u uvodu vrlo ozbiljnim riječima pozivao propovjednike da se ozbiljnije pripremaju za nedjeljne propovijedi i homilije, jer milijuni vjernika dolaze na svetu misu, slušaju Božju Riječ i svećenikove ili biskupove propovijedi, te imaju pravo čuti nešto što je dobro i ozbiljno pripremljeno, a ne 'priče i pričice'. Ostao sam fasciniran ozbiljnošću riječi nepoznatog mi dominikanca, također i njegovom hrabrošću da otvoreno progovori o pojavi koja se, nažalost, događa i među svećenicima ili biskupima, te njegovom iskrenom i bratskom pozivu na savjest i na odgovornost. Svakako su mi njegove riječi dale misliti…“ Navodeći da su sve propovijedi donesene u ovoj knjizi zaista i izgovorene na nedjeljnim misama, gdjekad neznatno izmijenjena, proširena ili skraćena, autor zaključuje: „Nastojao sam ovdje biti što je moguće konkretniji u promišljanu nad Božjom Riječi, jer smatram da cilj nedjeljnih propovijedi i homilija i jest nastojanje oko primjenjivanja Božje poruke u konkretnom življenju“.

Fra Ivan M. Lotar pročitao je određene odlomke iz spomenutih knjiga, a glazbenice Mirta Lice (harfa) i Tihana Golubić (flauta) umješno su stvarale glazbeni ugođaj prilagođen korizmenom vremenu.

Nives Matijević