Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (42)

Ako bismo i imali vrhunski motivirane učitelje, neke veoma ambiciozne ishode moguće je ipak ostvariti samo uz stručnu pomoć

(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)

Mr. sc. Sanja Canjek Androić, učiteljica Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb

U prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Priroda i društvo značenje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda je zbunjujuće. Nadalje, od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda. Kako će dolje navedene ishode učitelji moći procijeniti? Jesu li oni mjerljivi? Npr. u prvome razredu C.1.1 „Učenik zaključuje o sebi, svojoj ulozi u zajednici i uviđa vrijednosti sebe i drugih“. U drugome razredu C.2.1 „Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj identiteta te promišlja o važnosti očuvanja baštine.“

I iskusnijemu nastavniku ne mora biti jasno kako će mu predloženi ishodi i razrade istih za pojedine koncepte pomoći u planiranju i ostvarivanju poučavanja? Hoće li učitelji sami birati sadržaje kojima će osigurati ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda? Hoće li biti osigurani udžbenici kao ovi sadašnji koji prate nastavni plan i program ili će literatura biti difuzno-kreativna s ciljem ostvarenja propisanih ishoda? Prijedlog istraživačkoga pristupa pisan je dosta općenito jer autori predlažu da „učitelj samostalno odlučuje kada i na kojim će se primjerima ti ishodi ostvarivati u učenju i poučavanju". Hoće li učitelji znati i kako valja poučavati ako im samo dopustimo da to smiju činiti? Naposljetku, jesu li učitelji dovoljno motivirani za sve to? Kako bi se kvalitetno pripremili za nastavu, učitelji razredne nastave trebat će dobro poznavati dokumente, ukupno njih 24. Od Nacionalnog kurikul(um)a sedam područja kurikula, sedam međupredmetnih kurikula, šest predmetnih kurikula, tri okvira za vrjednovanje procesa i ishoda učenja. Ako bismo i imali vrhunski motivirane učitelje, neke veoma ambiciozne ishode moguće je ipak ostvariti samo uz stručnu pomoć.

I naposljetku, ali ne i najmanje važno, svjedoci smo, usprkos primjeni modernih informacijskih tehnologija, ogromnoga povećanja papirnate administracije u školama. Hoće li nova reformirana kreativna škola, kao i uvijek do sada, donijeti i nove kreativne pakete administriranja, utabličavanja i mapiranja? Brojni predmetni kurikuli na kraju sadrže i izdvojena mišljenja članova radnih skupina. Ovo se u prvi mah čini kontradiktornim da se ljudi ne slažu s poslom koji su sami obavili, čak vjerojatno za to primili i neku naknadu. Dakle, već u začetku, u prijedlogu nacionalnih predmetnih kurikula neki naši stručnjaci i kolege izrazili su svoju zabrinutost pojedinim aspektima Nacionalnog kurikuluma koje smatraju problematičnima.

(Nastavak slijedi)

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.