Netočnosti se posebno pripisuju dizajnu brojila i njihovom odnosu s modernim ili „energetski učinkovitim” sklopnim uređajima
Početkom 2025. godine mediji u Hrvatskoj su objavili ‘veliku’ vijest za potrošače: „Do kraja 2029. godine HEP će u svim kućanstvima u zemlji ugraditi pametna brojila za struju.” Stoga je u Hrvatskoj u tijeku zamjena klasičnih (analognih) brojila električne energije pametnim, digitalnim uređajima.
Nedavno je saborska zastupnica Centra Marijana Puljak upozorila na sve veći broj građana koji prijavljuju naglo povećanje računa za struju (računi i do 50 posto veći), iako nisu mijenjali potrošnju. Kao mogući uzrok navodi se ugradnja novih digitalnih (pametnih) brojila. Zbog sumnji u točnost mjerenja i transparentnost sustava, od Ministarstva gospodarstva zatražena su detaljna pojašnjenja o ispravnosti brojila, broju pritužbi građana i mogućnostima provjere uređaja.
„Nedavno sam u Saboru upozorila kako mi se posljednjih mjeseci javljaju ljudi s drastično povećanim mjesečnim računima za struju i traže pomoć kod objašnjenja jer je od HEP-a nisu dobili“, izjavila je Marijana Puljak, te dodala: „Kako kažu, nisu mijenjali navike niti uvodili nova trošila u odnosu na prošlu godinu. Povećanje se ne može opravdati niti razlikama u cijeni struje. Ispitujući razne primjere, ustanovila sam da ono što im je uglavnom zajedničko je ugradnja novih digitalnih mjerila na daljinsko očitavanje.” (Vidjeti: Dnevnik.hr, 19. 3. 2026., https://dnevnik.hr/amp/vijesti/hrvatska/nekim-gradjanima-naglo-porasli-racuni-za-struju-a-jedna-stvar-im-je-zajednicka—970001.html).
S obzirom da su se pojedine europske države već ranije suočile s istim problemima, radi istine i točne informacije za potrošače, prenosim tekst koji je objavio „IoT for All” krajem 2024. godine (IoT – Internet of Things / Internet stvari).
Pametna brojila – otkrivene značajne netočnosti
„Sveučilište Twente Enschede (UT) objavilo je ranije ovog mjeseca studiju u suradnji s Amsterdamskim sveučilištem primijenjenih znanosti (AUAS) koja je otkrila da neke vrste pametnih brojila energije stalno generiraju lažna očitanja; ponekad i šest puta veća od stvarne količine potrošene energije.” Budući da se podaci s pametnih brojila koriste za izračun računa za energiju potrošača, to može značiti ekstremno prekomjerno naplaćivanje. I ovo nije izolirani slučaj, ova lažna očitanja do sada su možda utjecala na više od 750.000 nizozemskih kućanstava. No, unatoč ovim rezultatima – uz postojeće glasine da pametna brojila možda nisu dosljedno točna, nizozemska vlada usmjerila je pozornost na postavljanje pametnih brojila u svaki dom do 2020. godine.
Točnost pametnog brojila
Izazovi povezani s pametnim brojilima nisu novi i ne predstavljaju problem samo za Nizozemsku. Nemaju sve zemlje nacionalnu obvezu, ali mnoge već poduzimaju korake prema implementaciji pametnih brojila energije na gradskoj i regionalnoj razini.
Kako pametna brojila postaju sve raširenija, važno je razumjeti i riješiti potencijalne netočnosti jer utjecaj može biti značajan za potrošače, tvrtke i vlade. U nastavku sam podijelila važne detalje iz nedavnog izvješća IEEE-a, pogrješke brojila statičke energije uzrokovane provedenim elektromagnetskim smetnjama.
Studija pokazuje da sedam od devet pametnih brojila daje netočna očitanja
Glasine o netočnosti pametnih brojila postoje već godinama i stalno se povećavaju kako se događa sve više uvođenja. U nastojanju da se pozabave tim glasinama, profesori Frank Leferink i Cees Keyer s UT-a udružili su se s profesorom Antonom Melentjevom s AUAS-a i testirali devet različitih vrsta pametnih brojila koja su proizvedena između 2004. i 2014. godine.
Istraživači su otkrili da je pet od devet mjerača pokazalo znatno veće rezultate od stvarno potrošene snage (u određenim testovima, očitanja su bila 582 posto veća). Osim toga, dva od devet mjerača izmjerila su 30 posto niža očitanja od stvarno potrošene energije; to znači da je ukupno sedam od devet mjerača dalo netočna očitanja.
Izlazeći izvan „laboratorija“, istraživanje je također potvrđeno u članku za Dutch News. ‘Liander’, nizozemski pružatelj mrežnih usluga, potvrdio je da postoje problemi s nekim pametnim brojilima energije koje je implementirao, prvenstveno onima instaliranima između 2012. i 2014., te da velike tvrtke mogu biti najviše pogođene netočnim očitanjima.
Profesor Leferink tvrdi da je ‘Liandera’ o problemu obavijestio još 2015. godine, a ‘Consumentenbond’, udruga potrošača, rekla je da bi ‘Liander’ trebao „aktivno tražiti neispravna brojila i razmotriti eventualnu naknadu” te da je „apsurdno” da je tvrtka u biti prepustila potrošačima da se nose s problemom.
Nije zbog neispravne opreme
Kad čujemo za netočna očitanja, skloni smo to povezati s neispravnom opremom; ali istraživači s UT-a i AUAS-a jasno su rekli da su sva pametna brojila energije u studiji u potpunosti certificirana i da ispunjavaju sve zakonske zahtjeve. Profesor Leferink je dalje objasnio da „Međutim, ovi zahtjevi nisu dovoljno uzeli u obzir moderne sklopne uređaje.” Netočnosti se posebno pripisuju dizajnu brojila i njihovom odnosu s modernim ili „energetski učinkovitim” sklopnim uređajima.
Istraživači su otkrili da su netočna očitanja generirana mjeračima koji su imali ili Rogowskijevu zavojnicu ili Hallov senzor. Oni s Rogowskijevim zavojnicama generirali su viša očitanja energije, dok su Hallovi senzori davali niža očitanja. Kako se energija troši, valni oblik postaje nepravilan zbog nedostatka tolerancije za moderne sklopne uređaje, što dovodi do netočnih očitanja.
Mogu li potrošači išta učiniti?
Jedna je mogućnost pronaći akreditiranog inspektora za testiranje brojila. No, istraživači su jasno dali do znanja da tradicionalne metode ispitivanja ne uzimaju u obzir „uređaje koji troše energiju i zagađuju valni oblik“, pa ako dotična brojila prođu inspekciju, potrošači će morati pokriti troškove ispitivanja.
Budući da nije vjerojatno da će te inspekcije točno utvrditi netočna očitanja, istraživači predlažu da se potrošači obrate svojim dobavljačima energije koji bi zatim trebali te informacije prenijeti natrag operatoru elektroenergetske mreže i riješiti problem.
Govoreći kao potencijalno pogođeni potrošač, budući da je moj lokalni dobavljač energije pokrenuo uvođenje pametnih brojila energije u cijelom gradu tijekom sljedeće dvije godine, te „opcije” ne ulijevaju povjerenje.
Čini se da je jedini način za rješavanje problema – ako se uopće otkrije – zamjena netočnih brojila brojilima koja mogu detektirati nepravilne valne oblike dok moderni sklopni uređaji troše energiju. Zamjena brojila najvjerojatnije bi bila potrebna jer je problem povezan s fizičkom komponentom, a ne sa softverskim problemom koji bi se mogao riješiti daljinskim ažuriranjem. Ako je zamjena zaista jedina opcija, kakav je utjecaj na potrošače, dobavljače i vladina tijela koja su provela široku primjenu pametnih brojila energije; i u konačnici, tko bi to platio?
Iako je Nizozemska sada prisiljena kritički proučiti pametna brojila koja je uvela – ili je planirala uvesti, nije pretjerano pomisliti da bi se ostatak svijeta uskoro mogao suočiti sa sličnim problemima.
Globalna implementacija pametnog mjerenja nastavlja se ubrzavati
Prema izvješću o stanju i trendovima pametnog mjerenja u električnim mrežama, očekuje se da će do 2022. biti instalirano otprilike milijardu pametnih brojila, što je relativno mali dio ukupnog broja priključenih uređaja koji se očekuje do 2020. (50 milijardi).
Sjeverna Amerika i Europa prednjače u usvajanju pametnih sustava mjerenja, a odmah iza njih slijedi azijsko-pacifička (APAC) regija.
Samo u SAD-u možemo očekivati uvođenje gotovo 90 milijuna pametnih brojila do 2020. godine, dok je Europa bila još agresivnija s njihovim uvođenjem. U 2013. godini već je bilo instalirano 61 milijun pametnih brojila diljem Europe, a očekuje se da će 70 posto (200 milijuna brojila postavljeno) krajnjih korisnika biti pokriveno pametnom mrežom do 2020. godine.
Jasno je da će se čak i uz probleme povezane s točnošću, sigurnošću, troškovima itd., implementacija pametnog mjerenja i pametnih mreža samo povećavati.
Pametna brojila – Pogled u budućnost
Kako se sve više oslanjamo na pametne mjerne sustave i pametne električne mreže, nužno je da ne uzmemo u obzir samo početne troškove pripreme i implementacije, već i troškove popravka ili zamjene uređaja i sustava koji nisu dovoljno sofisticirani ili postanu neispravni ili zastarjeli.
Osim toga, potrošači, pružatelji usluga i vladina tijela moraju razmotriti gdje je stvarno odgovornost i vlasništvo. Prilikom rasprave o potencijalima i koristima onoga što se može postići unutar interneta stvari, ključno je zapamtiti da već ostvarujemo taj potencijal – i suočavamo se sa svim izazovima koji s njim dolaze.
AUTOR:
Joyce Deuley: „Smart Meters – Significant Inaccuracies Discovered” – IoT for All, posljednje ažuriranje: 2. 12. 2024.; https://www.iotforall.com/smart-meter-accuracy
