Hrvatski Fokus
Znanost

Novi globalni mega-štetnik

Jedan je kukuruzni moljac, a drugi je moljac pamuka

 
 
Najnovije znanstveno otkriće opisano je u izvješću stručnjaka neovisnog nacionalnog državnog tijela za znanstvena istraživanja (Commonwealth Scientific and Industrial Research Organization, CSIRO) u Australiji, a otkriva 'nastanak' novog globalnog mega-štetnika u agrarnoj proizvodnji. Dva najveća štetnika u uzgoju pamuka i kukuruza udružili su svoje snage i izvrsno nadmudrili biotehnologe i biotehnološku industriju, uključujući i agrokemijsku industriju.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/05/Corn_bollworm_corn_earworm_1200x600.jpg
Naime, u svrhu borbe protiv dva najveća štetnika – jedan je kukuruzni moljac a drugi je moljac pamuka čije ličinke uzrokuju goleme štete u uzgoju pamuka i kukuruza, biotehnolozi su tehnikama genetskog inženjeringa stvorili tzv. Bt-kulture (Bt-pamuk i Bt-kukuruz prema bakteriji tla Bacillus thuringiensis, Bt). Takve genetski modificirane Bt-kulture same proizvode insekticidnu bjelančevinu tj. toksin koji ima svojstva insekticida i štiti biljke od navedenih štetnika. O negativnim učincima Bt-kultura kao i o pojavi otpornosti štetnika na Bt-toksin već sam ranije pisala. No, sada su australski znanstvenici u Brazilu otkrili sasvim nešto drugo.
 
Moljac pamuka, lat. Helicoverpa armigera, i kukuruzni moljac, lat. Helicoverpa zea, razvili su otpornost na Bt-toksin u genetski modificiranom Bt-pamuku i Bt-kukuruzu, a australski stručnjaci otkrili su i potvrdili njihovu hibridizaciju, što znači kako je nastojanje čovjeka u svrhu uništenja ovih štetnika potpuni promašaj biotehnološke industrije, a borba protiv njih sada bi mogla biti još teža i problematičnija, upozoravaju stručnjaci. S obzirom da se radi o hibridizaciji dva najveća štetnika u poljoprivrednoj proizvodnji pamuka i kukuruza na globalnoj razini, novi mega-štetnik mogao bi zadati goleme i ozbiljne probleme u poljoprivredi, upozoravaju stručnjaci CSIRO-a.
 
Moljac, štetnik pamuka (H. armigera) raširen je u Africi, Aziji i Europi gdje uzrokuje štete na više od 100 različitih poljoprivrednih kultura, uključujući soju, rižu, slanutak, sirak, lucernu, rajčicu, duhan, krumpir, lan, različite vrste cvijeća, voćaka, šumskog drveća itd. Ukupne štete i kontrola ovog štetnika godišnje agrarnu proizvodnju košta milijarde dolara. Inače je moljac pamuka vrlo mobilna/pokretna vrsta koja je razvila otpornost na sve insekticide koji su do sada korišteni u njegovom suzbijanju. S druge pak strane, kukuruzni moljac (H. zea) prirodni je stanovnik američkog kontinenta a njegova otpornost je ograničena u odnosu na pamučnog moljca kao i raširenost, budući je kukuruzni moljac štetnik koji se hrani na manje biljnih vrsta.
 
Međutim, novi hibrid između H. armigera i H. zea sada ima neograničene geografske granice što stručnjake naročito zabrinjava.
Znanstveni istraživači CSIRO-a svoje otkriće objavili su početkom travnja 2018. u „US Proceedings of the National Academy of Sciences, PNAS“ s jasnim dokazima o nastalom novom hibridu, mega-štetniku poljoprivrednih kultura.
 
Dr. Paul de Barro, CSIRO, upozorava kako ovaj hibridni moljac može ostati potpuno neotkriven u zemlji u kojoj će se pojaviti te stoga poziva australsku znanstvenu zajednicu na trenutnu reakciju i procjenu biosigurnosnog rizika u svrhu sprječavanja invazije ovog štetnika u Australiji. Naime, situacija je zapravo mnogo ozbiljnija nego što se to na prvi pogled čini, budući su australski znanstvenici otkrili tzv. „hibridno mnoštvo“ – ni jedna gusjenica u provedenoj studiji nije bila ista, svaka pojedina gusjenica bila je zapravo novi hibrid. Drugim riječima, u jednoj populaciji otkriveno je mnoštvo različitih hibrida, upozorava dr. Tom Walsh, znanstvenik CSIRO-a i suradnik studije.
Poljoprivredni stručnjaci Sjeverne Amerike također već sa zabrinutošću prate svaku daljnju pojavu ovog novog hibridnog mega-štetnika koji bi prema tvrdnji autora studije, dr. Craiga Andersona (CSIRO) mogao ozbiljno ugroziti i sjevernoameričku poljoprivredu.
Dr. Walsh upozorava: „Ako samo nekoliko novih ali blisko srodnih vrsta dođe u Australiju i  križaju se/razmnože se s postojećim australskim populacijama, tada postoji ozbiljan rizik od prijenosa i nasljeđivanja osobine insekticidne otpornosti na australske populacije“ te dodao: „U ovom razdoblju globalizacije mi svjedočimo o znatnom porastu križanja srodnih vrsta, a širenje kukaca mnogo je veće s globalnim kretanjem ljudi.“
Što će se dogoditi u bližoj ili daljnjoj budućnosti, to će se tek vidjeti. Nije uopće upitno hoće li se novi hibridni moljac zahvaljujući globalizmu i slobodnoj trgovini proširiti diljem svijeta, već je pitanje koje će biti posljedice za globalnu poljoprivredu i čovječanstvo. 
 
Izvor: „Hybridization and gene flow in the mega-pest lineage of moth, Helicoverpa“ autor:
Craig J. Anderson et al., objavio: „Proceedings of the National Academy of Sciences/PNAS,“ 2. travnja 2018.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Cjepivo za elitu

hrvatski-fokus

Podvala ‘smetlarske mafije’

HF

Pariški sporazum neviđeno je političko priznanje rizika klimatskih promjena

HF

Zaštita prava intelektualnog vlasništva

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...