Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Birači srpske nacionalnosti su povlašteni

Hrvatski sabor treba hitno promijeniti Zakon za izbor zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore

 
 
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke  nakaznog  izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih građana. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru. Ukupni broj zastupnika Hrvatskog sabora treba smanjiti na 103 = (45 razmjernim izbornim sustavom + 45 većinskim + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore).
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/05/18221689_1047063995425622_4620484774030218017_n-400x283.jpg
Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo Referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o (ne) popularnosti političara? Na drugim izborima za EU parlament održanim  25. svibnja 2014. godine  bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a deset posto od tog broja je 376.078 što je za 4.571manje od 380.649. Kako se broj birača za manje od 4 mjeseca od 25. svibnja do 21. rujna povećao za 281.739 na 4,042.522? Za povećanje broja birača od 281.739 treba da više od 14.087 birača dvadeset godina godišnje stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Iz ovih podataka je očito da je politička kasta SDP-a, HDZ-a i drugih stranaka grubom manipulacijom brojem birača uskratila pravo hrvatskim građanima da referendumom promjene izborna pravila.
 
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine izabralo 25.420 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 16.166, Milu Horvata s 12.175 i Borisa Miloševića s 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 9.100 birača što je 41,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Svih članova većih parlamentarnih stranka zajedno je manje od broja potpisnika peticije "Glasujmo imenom i prezimenom".
 
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i Furio Radin su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača.
 
Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,72 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima.  Oko 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,61 posto birača (  vidi tablice: I., II. i III.). Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.
 
Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2015.  godine B3 i B4 su brojevi registriranih birača nacionalnih manjina prema rješenjima Ministarstva uprave. Podatci DIP-a i APIS IT-a o broju registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 2015. i 2016. godine su prema odgovoru DIP-a umanjeni za broj birača koji su glasovali za kandidate izbornih lista u deset općih izbornih jedinica. Zastupnici dijaspore i nacionalnih manjina ne bi imali pravo sudjelovati u izglasavanju povjerenja Vladi RH, opozivu ministrima,proračuna  i izboru predsjednika Hrvatskog sabora. Za dijasporu bi trebalo točno odrediti broj hrvatskih državljana u pojedinim državama i prema tome odrediti broj zastupnika.
 
I. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016. GODINE
 
 Manjina
P
B1
B2
B3
S
186.633
183.992
195.628
193.624
M
14.048
9.731
12.218
12.328
T
17.807
10.005
18.018
17.985
Č
14.394
6.927
10.866
10.827
R
27.962
13.163
18.555
18.749
B
68.164
26.312
44.242
44.550
Ukupno
329.008
250.130
299.526
298.063
 
 
Oznake:
P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,
B1 = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine,
B2 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine i
B3 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine.
Srpska, M = Mađarska, T = Talijanska, Č = Češka i slovačka,
R = Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i B = Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska. Grupe Č, R i B nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla.
 
Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 16.975 pripadnika prema popisu iz travnja 2011. godine, vlaška s 29, austrijska s 297,  bugarska s 351, turska s 367, rumunjska s 435, židovska s 509, poljska sa 672, ruska s 1.279, ukrajinska s 1.878, rusinska s 1.936 i njemačka s 2.965. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona. Ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina koje su u grupi s romskom iznosi 10.718. Svi zajedno udruženi protiv kandidata romske nacionalne manjine nemaju nikakve šanse dobiti zastupničko mjesto u većinskom izbornom sustavu s relativnom većinom. U ovoj grupi od 2003. godine bili su zastupnici romske nacionalnosti. Zajedno s bošnjačkom nacionalnom manjinom s 31.479 pripadnika su: makedonska s 4.138, crnogorska s 4.517, slovenska s 10.517 i albanska nacionalna manjina sa 17.513 pripadnika. U ovoj grupi bili su zastupnici iz bošnjačke i albanske nacionalnosti. Sve zastupnike nacionalnih manjina treba birati većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom i tako omogućiti državljanima srpske i ostalih nacionalnosti da se pod ravnopravnim uvjetima takmiče za mandate.  Srpsku nacionalnu manjinu sa 186.633 pripadnika prema popisu iz 2011. godine bi zastupalo 3 zastupnika izabranim većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u tri izborne jedinice s podjednakim brojem pripadnika, bošnjačku  s 31,479, mađarsku s 14.048, talijansku sa 17.807, albansku sa 17.513 i romsku sa 16.975  pripadnika po jedan u jednoj izbornoj jedinici.
 
II. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016.GODINE
 
Nacionalna manjina
B1
B2
ΔB
Bi
pi %
S
193.624
138.539
55.085
16.320
8,61
M
12.328
9.981
2.347
2.731
22,13
T
17.985
11.440
6.545
1.676
9,34
Č
10.827
6.763
4.064
1.329
12,25
R
18.749
14.767
3.982
2.010
10,74
B
44.550
29.777
14.773
1.354
3,04
Ukupno
298.063
211.267
86.796
25.420
8,65
 
Oznake: B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 2. rujna 2016. godine,
B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,
ΔB = B1 – B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave,
B= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina i
pi = Bi / B x 100 % = broj birača koji su dali glas izabranim zastupnicima u postotcima.
 
III. BROJ BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA PREMA IZBORU GLASOVANJA ZA OPĆE ILI POSEBNU IZBORNU JEDINICU ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
 Manjina
B
G1
G2
G
ΔB
P1
p2 %
p%
S
189.529
50.990
19.534
70.524
4.095
26,90
10,31
37,21
M
12.341
2.360
5.212
7.572
-13
19,13
42,23
61,36
T
17.946
6.506
2.338
8.844
39
36,25
13,03
49,28
Č
10.845
4.082
1.590
5.672
-18
37,64
14,66
52,30
R
18.722
3.955
3.832
7.787
27
21,12
20,47
41,59
B
44.540
14.763
5.396
20.159
10
33,14
12,12
45,26
Ukupno
293.923
82.656
37.902
120.558
4.140
28,12
12,90
41,02
 
Oznake:
B = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima prema izračunu na temelju podataka iz izvješća DIP-a za Hrvatski sabor 2016. godine,
G1 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike u općim izbornim jedinicama,
G2 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2016. godine,
G =  G1 + G2 = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima.
ΔB=  smanjenje broja birača nacionalnih manjina ( izbrisani birači ).
Predznak minus označuje birače nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima s potvrdom.
B = G1 + B2 = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima,
p1 = G1/B x 100 % = broj birača koji su glasovali u općim izbornim jedinicama izražen u postotcima,
p2 = G2 /B x 100 % = broj birača koji su glasovali za nacionalne manjine izražen u postotcima i
p = G/B x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima bilo za zastupnike nacionalnih manjina ili u općim izbornim jedinicama izražen u postotcima.
Na izborima je glasovalo s potvrdom 6.517 birača i to 6.486 hrvatske nacionalnosti, 13 mađarske i 18 češke ili slovačke nacionalnosti, a izbrisano je 4.095 srpske, 39 talijanske, 27 iz grupe R i 10 iz grupe B birača nacionalnih manjina.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Povezani članci

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

HF

Fenomen Karamarko

HF

Filmska industrija u službi programiranja uma

HF

Pusićku ni za čistačicu u UN-u

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...