Hrvatski Fokus
Znanost

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (53)

Mnoštvo velikih propusta koji zaslužuju i trebaju ozbiljnu doradu

 

 

Zlatna formula hrvatskog jezika "ča-kaj-što" sažima i predstavlja na jednostavan i razumljiv način. Bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga, sastavljenog od triju dionica (stilizacija ili narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske.
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/06/ca.jpg
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
Prof. dr. sc. Dean Slavić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Među autorima ovoga kurikuluma ne samo da nema povjesničara književnosti – nema ni jedne osobe koja bi ispunjavala dva bitna uvjeta: prvo, da je po temeljnome studiju kroatist, i drugo da se bavila znanošću o književnosti. Nema ni metodičara za više razrede osnovne škole te za srednju školu. Razlog je u pogrješnom sustavu izbora „radne skupine" koja je pisala kurukul.
 
Ivan Janjić, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb
Novi prijedlog nastavnog „kurikuluma" jasno govori kako je stručna radna skupina „skrbila" o hrvatskom jeziku. Dovoljno je navesti kao anegdotu izlaganje članice Stručne radne skupine za Hrvatski jezik u srednjim školama koja se na županijskom stručnom vijeću pohvalila da su, analizirajući kurikule stranih obrazovnih sustava, proučili i kurikul Sejšela i Novoga Zelanda???
 
Prof. dr. sc. Mario Grčević, dekan Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU
Bitni dijelovi ocijenjenoga kurikula na žalost nisu pripremljeni na način koji bi bio prihvatljiv kao temelj za reformu nastave Hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama.
 
Drago Štambuk, dr. med. književnik i diplomat, Zagreb
Bečki izbor štokavice (Srbin Vuk Karadžić, Slovenac Jernej Kopitar, austrijska balkansko-ujedinjujuća politika) predodredio je štokavicu kao jezik kojim će se jezično ujediniti Južni Slaveni, izbacio drastično čakavicu i kajkavicu iz javne i službene uporabe, smanjio hrvatske preduvjete za vlastitu političku integraciju favorizirajući politiku južnoslavenskoga „prisajedinjenja" pod vodstvom Srbije. Vuk navodi: „Svi su štokavci Srbi, samo su čakavci Hrvati". Stoga zlatna formula hrvatskog jezika "ča-kaj-što" sažima i predstavlja na jednostavan i razumljiv način poput oznaka („brand") bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga, sastavljenog od triju dionica (stilizacija ili narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske.
 
Dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, prof. savjetnik XV. gimnazija, Zagreb
Zamjetno je da se predloženi kurikul hrvatskog jezika oslanja isključivo na metodičare „školske prakse". Sigurno bi bilo više nego poželjno u doradu dokumenta pored uvaženih kolega sa škola uključiti sveučilišne profesore, kroatiste s katedri za hrvatski jezik i književnost, znanstvenike i filologe. Hrvatski jezik kao sintagma ne spominje se. Hrvatska književnost u kanonu nigdje se izrijekom ne spominje. Vjerojatno se podrazumijeva, no govorimo o predmetu koji nosi obilježja nacionalnoga identiteta, hrvatske povijesti i kulture. Duhovne vrijednosti jezika i književnosti su zanemarene, a u prvi plan utisnute su raznolike metode, definicije, ponderi i tako dalje.
 
Prof. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Marko Alerić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U spomenutim je kurikulnim dokumentima i mnoštvo velikih propusta te zaslužuju i trebaju ozbiljnu doradu prije eksperimentalnoga uvođenja u škole.
 
Dr. sc. Tihomir Rajčić, prof. OŠ Kneza Mislava, Kaštel Sućurac
Umjesto žurbe treba nastaviti otvorenu i široku raspravu u koju bi se uključile i institucije koje su do sada bile izostavljene iz rasprave. U današnjim okolnostima veliku težinu ima njegovanje hrvatskog jezika u smislu očuvanja njegove individualnosti kao jednog od službenih jezika EU.
Marina Čubrić, prof. savjetnik Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti, Zagreb
Ponajviše bure izazvala je domena Književnost i stvaralaštvo. Od 208 pisaca 130 je stranih, a 78 hrvatski su književnici. Već taj podatak zabrinjava.
 
Akademik Igor Fisković HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Očito se u CKR-u daju preveliki, mahom suvišni zadaci prije negoli su utvrđene osnovne podloge, što znači da nije utvrđen način kako bi se učenici zbližili s umjetnošću i dostojno ju zavoljeli kao rezultat ljudskog duha i duhovnih težnji ili nastojanja. Svakako, moja recenzija kurikula nije niti može biti pozitivna.
 
Antonia Sikavica Joler, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb
Kurikul Hrvatskoga jezika detaljno navodi sve ciljeve, svrhu i ishode učenja, a nigdje nije određen sadržaj (program) kojim bi se isti mogli i ostvariti u nastavi. Kako vrednovati znanje bez zadanoga sadržaja?! K tome su sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik potpuno neprimjerene hrvatskome kao materinskome jeziku i u praksi ih je nemoguće ostvariti. Nerazumno i književno-znanstveno neutemeljeno s popisa lektire izostavljaju se klasici poput Homera, Marulića ili Biblije. Gledajući po stilskim razdobljima (iako taj sustav u popisu autora i djela NE postoji), rezultat je za nacionalnu književnost – poražavajući!
 
Prof. dr. sc. Gordana Varošanec Škarić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mišljenja sam da je veći nedostatak u nastanku ovoga uputnika da su u njegovomu kreiranju sudjelovali samo stručnjaci koji su se javili na javni natječaj, a nisu se posebno pozvali poznati sveučilišni nastavnici i znanstvenici, to jest stručnjaci koji imaju i javnu prepoznatljivost. Kakav je to narod koji nema prošlosti koja se utkala u sadašnjost i koji nema jasan uvid u budućnost? To znači gubitak identiteta naroda koji govori hrvatskim jezikom. Je li to bila namjera autora ovih uputnika?
 
Akademik Igor Anić HAZU i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Temeljni nedostatak predloženih kurikula nastavnog predmeta Priroda i društvo jest opširnost i složenost gradiva. I dalje se nastoji opširnim ishodima učenja i njihovom razradom opteretiti učenika mnoštvom informacija. Mišljenja sam kako bi se pravi učinak postigao kada bi se sada, nakon ovoga prijedloga kurikula, obvezalo autore rasteretiti ga za jednu trećinu.
 
Dr. sc. Tihomir Engelsfeld, prof., ravnatelj V. gimnazija, Zagreb
Smatram da je najveći problem pogrešno postavljen koncept modula koji bi mogao utjecati na smanjenje mogućnosti izbora nastavnih predmeta iz STEM područja, a posebno Fizike, Kemije i Biologije. Ovdje naglašavam da većina učenika odabire fakultet tek u četvrtome razredu kada je prekasno za promjenu modula. Ovu sam tvrdnju godinama provjeravao u osobnome razgovoru s maturantima.
 
Mr. sc. Nenad Bakić, Institut za razvoj i inovativnost mladih, Zagreb
Kako zaobići formalni sustav i brzo, a radikalno potaknuti digitalnu pismenost i kreativnost? Cjelovita kurikularna reforma imala je ideološku dimenziju – s kojom se možemo i ne moramo slagati, ali svi moramo razumjeti da u društvu ima i onih koji misle drugačije pa je u pitanju djece važno imati konsenzus makar to značilo i ograničavanje dosega reforme, koja je bila i u odabiru CKR tima snažno politički usmjerena, što nije moglo dovesti do konsenzusa. Veći je problem pak potpuno nerazumijevanje vodstva reforme u tome što reforma u stvari jest.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Povezani članci

Programirane smrti stanice

HF

Umro Sibe Mardešić

HF

Konzervatizam XXI. stoljeća

HF

Tko je zapravo ispod prosjeka?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...