Kroz povijest vidljivo je da prosječni životni vijek ljudi stalno raste
Suočeni smo s činjenicom da stalno raste broj starijih ljudi u ukupnoj populaciji. Na porast trajanja života ljudi utječe izraziti napredak medicine, prirodnih znanosti i tehnike. Tome je pomogla kvalitetnija ishrana, kao i smireniji i sigurniji život. Ljude mladima čini mlado i zdravo tijelo, ali i mladenački poletni duh. Buduća medicina, zajedno s tehnikom, omogućiti će dobro zdravlje ljudima i u visokim godinama života. Ostaje pitanje poletnog i mladenačkog duha na koji teško da se u dogledno vrijeme može utjecati razvojem znanosti. Na stav prema životu, radu, odnosu prema ljudima najviše utječe, osim djelomično genetike, odgoj i životni stav temeljen na bogatom životnom i radnom iskustvu.
Već smo se vjerojatno susretali sa starijim ljudima koji su bili poput mladića, ali također i mladih ljudi koji su se ponašali kao starci i jedva čekali odlazak u mirovinu. Neovisno o broju starijih ljudi u populaciji to je današnja situacija. Nastat će mnoge promjene jer će broj starih ljudi po godinama biti sve veći, a kako neki predviđaju, oni će biti pretežni u populaciji.
Kroz povijest vidljivo je da prosječni životni vijek ljudi stalno raste. U brončano doba on je iznosio oko 20 godina, a u srednjem vijeku nešto iznad 30 godina. U Engleskoj u 18. stoljeću bio je oko 40 godina. Danas ljudi žive dulje i prosječno trajanje života u razvijenim zemljama je iznad 70, a u Japanu je oko 83 godine. [1, 2] Za vrijeme njemačkog kancelara Otto von Bismarcka, prosječno trajanje života bilo je 65 godina, te je navodno tada, u većini zemalja, određena zakonska odredba da se s tim godinama odlazi u mirovinu.
Svaki vremenski period kroz povijest različito se nosio s problemima koje donosila starost, i uz to obavezne prateće bolesti i tegobe. Odnos mladosti i starosti prikazao je genijalni slikar i vizionar Leonardo da Vinci. Često je crtao mladiće i starce, želeći kroz njihov izgled ukazati sve ono što život donosi. U alegorijskoj slici naziva „Užitak i Bol“, mladić s više simboličkih detalja predstavlja „Užitak“, a starac s dodatnim crtežima predmeta koje drži predstavlja „Bol“. Poruka Leonarda, osim što ukazuje na svakodnevnu zbilju, je znatno šira, odnosi se na činjenicu da je život svakog čovjeka kroz odrastanje protkan užitcima i boli. Detalji na slikama isprepletenih i integriranih tijela mladića i starca dodatno simboliziraju danu poruku. Starac (bol) stoji u blatu, a mladić (užitak) stoji na zlatu. U rukama starca su bodljikave kuglice (patnja), a mladić s lijevom rukom ispušta novčiće, jer ne oskudijeva u vrijednostima, a u desnoj ruci drži trsku. Od trske su se u Toskani radili kreveti te ona na taj način simbolizira užitak. Taj crtež može se tumačiti i kao prerastanje čovjeka iz vremena užitaka u vrijeme patnje i boli.[3]
Postavljajući crteže mladih lica nasuprot starim izbrazdanim, s upalim obrazima, bezubim usnama, Leonardo da Vinci je ukazivao na vrijeme i njegov utjecaj (slika). Kroz skoro karikaturalne, groteskne crteže lica starih ljudi želio je istaći koliko život može biti grub i utjecati na oblikovanje crta lica i njegov izraz.
Iako se danas još ne može zaustaviti proces starenja na razini onog tridesetogodišnjaka, novim razvojem znanosti u skoroj budućnosti omogućit će se eliminiranje većine bolesti. Potpuno će se promijeniti ustaljena slike starosti povezane s bolesti i boli, patnjom i izoliranosti. Starije osobe biti će zdrave s mogućnošću daljnjeg aktivnog života i doprinosa društvu. Ne će se više osjećati beskorisnim i odbačenim, s prisutnom neimaštinom i žalošću za proteklim „dobrim“ vremenima. Do visokih godina biti će sposobne, ne samo brinuti se o sebi, već biti aktivne i korisne društvu, a ne na njegovoj brizi. Od tog korisnog rada imati će koristi društvo, ali i te osobe. Moći će živjeti dostojnije i biti i dalje cijenjeni.
Taj trend produženja kvalitetnog života treba zahvaliti razvoju medicine, osim primjene novih lijekova, novih postupaka i metoda rada, sve većoj primjeni i tehnički suvremenih rješenja poput robota za precizniji rad s manje popratnih pogrješaka. Umjetna inteligencija se već rabi za pouzdaniju dijagnostiku i prijedloge terapije. Posebne nade polažu se u nanorobote koji bi liječili ljude od svih bolesti, a mogli bi čak i mijenjati nasljedne genetske nedostatke.[4] Znatan utjecaj imat će i predviđena izrada umjetnih organa 3D tiskanjem od vlastitih matičnih stanica. Ako u pojedinom slučaju ni to ne će biti moguće, tada će se izradom umjetnih sofisticiranih uređaja, odnosno organa, zamijeniti postojeći. Sve će to omogućiti produženje kvalitetnog života ljudi, bez zdravstvenih tegoba u poodmakloj dobi.
Danas raste broj osoba iznad 65 godina. U 2018. prvi put u povijesti, osobe od 65 ili više godina premašile su broj djece mlađe od 5 godina. Broj starijih ljudi raste brže od broja djece i mladih diljem svijeta. To može uzrokovati potencijalnu ekonomsku krizu, u kojoj nema dovoljno mlađih ljudi koji bi radili na određenim radnim mjestima i brinuli se ili pomagali svojoj ostarjeloj rodbini. Ne će ih biti dovoljno ni za staračke domove u kojima će vjerojatno sve više živjeti onemoćala starija populacija.
U svim razvijenim zemljama zabilježen je relativno brzi porast populacije od 80 i više godina. Predviđa se da će se njihov broj utrostručiti, sa 143 milijuna u 2019. na 426 milijuna u 2050. Porast broja stogodišnjaka u svijetu još je jedan pokazatelj brzog starenja stanovništva.
Japan ima najviše stogodišnjaka u ukupnom stanovništvu, a njihove pojedine regije imaju i znatno više. Na području Okinawe, s najvećim brojem stogodišnjaka, provedeno je ispitivanje da se ustanovi koji čimbenici utječu na nadprosječnu dugovječnost. Rezultati ukazuju da su na to bitno utjecali: ishrana tremeljena na žitaricama, ribi, povrću i bijelom mesu, jajima i mliječnim proizvodima. No i životni stil s niskim stresom, koji je znatno manji od načina života u ostalim dijelovima Japana. Tome doprinosi i odnos cijele zajednice, u kojoj starije osobe nisu izolirane i o kojima se brinu mlađi članovi, te radne aktivnosti, jer mještani rade do starije dobi, prakticiraju hodanje i vrtlarstvo. Pomaže im i duhovnost, kroz vjeru pronalaze osjećaj svrhe postojanja, a molitva im oslobađa um od stresa i problema.[8]
Prema podacima Pew Researcha predviđa se da će broj stogodišnjaka s 450.000 u 2015. godini porasti osam puta do 2050. godine, tj. na oko 3,6 milijuna.[9]
Ako se i ne uzmu u obzir senzacionalne izjave futurologa poput svjetski poznatog Raya Kurzweila o vrlo skoroj besmrtnosti ljudi, već one mnogih znanstvenika, da će znatno produžiti život ljudi, to znači da će stari ljudi dominirati na Zemlji. Predviđaju da će mogući vijek ljudi biti i do 130 godina. Te prognoze su u skladu s maksimalnim biološkim mogućnostima ljudskog tijela. Neke osobe su već doživjele 120 godina. Za vjerovati je da će i njihova radna aktivnost biti znatno duža, sukladno produženju života.
To će vjerojatno dovesti i do znatnog povećanja ukupnog broja ljudi na Zemlji, što opet uzrokuje druge vrste problema i opasnosti po postojeće prirodne resurse neophodne za život ljudi.
Veliki broj starijih osoba će, uz postojeće sustave i zakone, svakoj državi donijeti ozbiljne probleme jer treba osigurati financiranje mirovina, njihovo stalno usklađivanje s porastom životnih troškova, liječenje, trajnu skrb za nepokretne osobe kod kuće u bolnicama ili ustanovama socijalne skrbi, odnosno domovima. Treba financirati gradnju velikog broja staračkih domova, zapošljavanje velikog broja stručnog osoblja u tim ustanovama. Nužno je osigurati sredstva za nabavu razne suvremene medicinske opreme s umjetnom inteligencijom za dijagnostiku, robota za fizikalnu terapiju i psihoterapiju, kao i robota za druženje s usamljenim štićenicima doma i niza drugih sličnih izdataka koji opterećuju zdravstveni sustav.
Kako će se to događati prije svega u ekonomski razvijenim zemljama, problem manjka mlađe radno sposobne populacije rješavat će se i prilivom brojnih migranata iz siromašnih zemalja Afrike i Azije. Pri tome će tim velikim priljevom imigranata, narodi domaćini, pomalo izgubiti svoj nacionalni identitet, rase će se ispreplitati, društva će postati multivjerska, mijenjat će se običaji, uvoditi novi, nastat će multikulturalno društvo, uz sve popratne dobre ali i loše pojave koje to izaziva. Takve nagle promjene mogu potaknuti velike otpore i populističke pokrete protiv useljavanja i svih onih koji su drugačiji. Nastaju tada netolerantna društva, iz koji se mogu izroditi, kako pokazuje povijest, mnoga zla pa i ratovi. Zato se traže dugi izlazi za one poslove za koje bi bila potrebna mlađa stručna radna snaga koje ne mogu raditi starije osobe.
To su rješenja koja se već danas razvijaju u koji su uključeni roboti i umjetna inteligencija. Osim u industriji, u mnogim društvenim djelatnostima i administraciji roboti će zamijeniti i stručne radnike, kao i u staračkim domovima u kojima će na kraju svog životnog vijeka završiti mnoge osobe. To su humanoidni inteligentni roboti koji komuniciraju s ljudima, pomažu u svakodnevnim poslovima, nadgledaju njihovo zdravstveno stanje, a po potrebi pozivaju i liječnika. Mogu biti u bolnicama u staračkim domovima ili u kući. Kao primjer nekih primijenjenih rješenja može poslužiti ginolda (robotica) Grace tvrtke Hanson Robotics postavljena u Općoj židovskoj bolnici u Montrealu. Družila se i razgovarala sa starijim usamljenim i izoliranim osobama. Istraživanja su pokazala da je izuzetno dobro prihvaćena, te će biti postavljena u svim domovima za starije osobe u Kanadi.[10]
Jedan od perspektivnijih robota za tu namjenu je i Pepper. Konstruiran je da bude „svakodnevni pratilac“, a njegova najuvjerljivija značajka je sposobnost uočavanja emocija sugovornika. Jedan je od prvih robota koji je usvojen u domovima u Japanu. Smatra se da on spada u generaciju robota njegovatelja za rastuću populaciju starijih osoba u Japanu i Sjedinjenim Državama. Prema Daily Goodu „Pepper bi mogao učiniti čuda za mentalni angažman i kontinuirano praćenje onih kojima je to potrebno.“[11] Slično je i sa suvremenim humanoidnim robotima Romeo i RoboCarer. Mnogi starački domovi poput npr. Shin-tomi u Tokiju koriste i do 20 vrsta robotskih kućnih ljubimaca (Aibo, Paro i mnogi drugi) koji mogu pružiti utjehu i angažiranost. Njih ne treba hraniti, četkati ili čistiti nakon toga. Umjetna inteligencija pomaže poticanju osoba s ograničenom pokretljivošću ili mentalnom zbunjenošću da ponovno steknu koncentraciju i napreduju u izlasku iz tog stanja.[2]
Na Zapadu postoji strah i nedostatak povjerenja prema korištenju robota ili umjetne inteligencije za te namjene. Japan u tom pogledu daleko ispred Zapada. Prihvaća korištenje visokorazvijene tehnologije za potpomognuto življenje. Imaju daleko veći stupanj integracije robota u društvo, jer se i više od Zapada suočavaju s problemima starenja i nedostatka kvalificiranih osoba za pomoć starijim ljudima. Posebno se odnosi na zadaće potpomoganja života, od tjelovježbe do stabilnosti i mobilnosti, te održavanja mentalne aktivnosti i angažiranosti. Taj stav prema robotima i umjetnoj inteligenciji, koji ima Japan, proizlazi i iz njihove vjere (Šintoizam).[2]
Napretkom medicine i tehnike te eliminacijom bolesti ljudi će ostati još uvijek aktivni usprkos visokim godinama života. Ako budu u punoj fizičkoj i psihičkoj kondiciji, trebati će biti uključeni u društvo kao cijenjene osobe s velikim znanjem, sposobnostima i stečenim iskustvom. Biti će neophodno da, bez obzira na visoke godine, budu i dalje zaposleni i doprinose društvu, ali i svojoj egzistenciji. I danas ljudi nakon 65 godina rada u punoj snazi odlaze u mirovinu, poput liječnika, znanstvenika, sveučilišnih profesora i mnogih drugih zanimanja. Većina od njih uspješno nastavljaju raditi u privatnim poliklinikama, bolnicama, institutima, privatnim tvrtkama i sličnim organizacijama. Zbog svog znanja i bogatog iskustva mogu biti znatno inovativniji, kreativniji i produktivniji od mlađih osoba koje tek stupaju u proces rada. Sigurno će doći, bez obzira na otpore koje sada vidimo u pojedinim zemljama, do pomicanja starosne granice za odlazak u mirovinu, kao i do velikih i ključnih promjena u društvu. Očito je da će mnogi od opisanih pozitivnih utjecajnih čimbenika za dug život kod žitelja Okinawe, postati dio naše opće kulture življenja i odnosa prema starijim osobama.
Obično se kaže da budućnost pripada mladima, ali to što se događa danas u svijetu, a posebno što se očekuje u budućnosti, možda će tu izjavu promijeniti u konstataciju da budućnost pripada i starima koji su još uvijek mladi. Tome će se sve prilagoditi. Sve će se promijeniti i značajno utjecati na naš način života, organizaciju države i društva.
Reference:
[1] Centenarian, Wikipedia, dostupno na https://en.wikipedia.org/wiki/Centenarian, objavljeno 31. 1. 2019.
[2] Fyler T.: Dawn of the RoboCarer? Assisted Living Aided By High Tech, dostupno na https://techhq.com/2022/07/assisted-living-technology-ageing-robots-iot/, objavljeno 26. 7. 2022.
[3] Isaacson W.: Leonardo da Vinci, biografija, Školska knjiga, Zagreb 2021., ISBN 978-953-0-60095-9
[4] Nikolić G.: Minijaturni i nanoroboti, CIK, Zagreb 2023., ISBN 978-953-50481-0-7
[5] Peplow M.: MOFBOTS could carry drugs to specific targets in the body, dostupno na https://cen.acs.org/materials/metal-organic-frameworks/MOFBOTS-carry-drugs-specific-targets/97/web/2019/05, objavljeno 13. 5. 2019.
[6] Puljiz V.: Starenje stanovništva – izazov socijalne politike, pregledni rad, UDK: 364.65-053.9:364 10.3935/rsp.v23i1.1281, Rev. soc. polit., god. 23, br. 1, str. 81-98, Zagreb, travanj 2015.
[7] Puljiz V.: STARENJE STANOVNIŠTVA EUROPE, dokumentacija, Rev. soc. polit., god. 7, br. 1, str. 109-112, Zagreb 2000.
[8] Starije životno doba, dostupno na https://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/treca-dob/starije-zivotno-doba/, pristup 19. 4. 2018.
[9] D.Š.: Stariji ljudi više se boje gubitka neovisnosti nego smrti, dostupno na http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/upoznaj-sebe/stariji-ljudi-vise-se-boje-gubitka-neovisnosti-nego-smrti/, objavljeno 9.2.2010.
[10] Jonas S.: Meet Grace, the humanoid robot offering companionship in a Montreal nursing home, dostupno na https://www.cbc.ca/news/canada/montreal/grace-humanoid-robot-montreal-seniors-study-1.6623292, objavljeno 22. 10. 2022.
[11] Mitchell O.: Making Pepper Walk, Understanding Softbank’s Purchase of Boston Dynamics, dostupno na https://robotrabbi.com/2017/06/11/legs/, objavljeno 11. 6. 2017.
[12] Romeo-An Intelligent French Robot To Help Elderly With Daily Tasks, dostupno na https://www.technocrazed.com/romeo-an-intelligent-french-robot-to-help-elderly-with-daily-tasks, objavljeno 27. 2. 2015.
