Skup je održan u Zagrebu i Oriovcu rodnom mjestu jednog od najvećih hrvatskih filologa XX. stoljeća
Po prvi puta održan je od 28. do 30. rujna 2023. međunarodni znanstveni skup Dani Stjepana Babića. Skup je održan u Zagrebu, no najveći dio u rodnom mjestu, jednog od najvećih hrvatskih filologa 20. stoljeća, Oriovcu. Koji nas je napustio pred dvije godine.
U Oriovcu je osim znanstvenih izlaganja predstavljena knjiga akademika Stjepana Babića Na Božjim putovima i dodijeljena Nagrada Stjepana Babića. Koja je dodijeljena doc. dr. sc. Igoru Marku Gligoriću, kroatistu i jezikoslovcu iz Slavonskog Broda.
Stjepan Babić je najplodniji je hrvatski jezikoslovac, iza njega je 18 jezikoslovnih knjiga (ukupno 47 izdanja s više od milijun primjeraka), preko tisuću znanstvenih radova, 57 književnih sastava, kraći roman… neumoran rad na proučavanju, njegovanju i čuvanju hrvatskoga jezika kao temeljne odrednice naroda.
Vrlo uspješan rad skupa osiguralo je Vijeće Danâ Stjepana Babića na čelu s predsjednicom Sandom Ham.
Među šest pozdravnih riječi na otvaranju skupa u Zagrebu, bilo je i ono, autora ovog teksta koje prenosimo u cijelosti:
»Mnogi su od vas, kada su pročitali tko će pozdraviti prisutne postavili su pitanje. Što ima s ovim skupom jedan po zvanju alatničarski kalfa i dipl. inž. strojarstva? Sada kao umirovljenik, prof. emeritus na području proizvodnje plastičnih i gumenih dijelova? Koji dokoličari, filozofira. Dva događanja prethode objašnjenju
Diva
Godine 1950. filmska uspješnica bio je Bulevar sumraka. S divom Glorijom Swanson. Nekoliko tjedna kasnije, pisali smo zadaću iz tadašnjega službenog jezika. Ocjena nedovoljan, zbog nepotrebne strane riječi, Diva. Danas diviniziramo i kriminalce.
Rječnici polimerstva
U drugoj polovici pedesetih godina prošlog stoljeća, konstruirajući kalupe i ostale alate, nisam bio zadovoljan s nazivom diza umjesto mlaznica ili izbacivačem umjesto izbacivala. Godine 1962. napisao sam o tome članak. To je bio početak mog rada s brojnim suradnicima na nazivlju. Rezultat, brojni rječnici. Najopsežniji je trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački.
Sastanak Komisije JUS-a
Godine 1965. zaposlio sam se kao asistent na današnjem Fakultetu strojarstva i brodogradnje. U to vrijeme bio sam među ostalim zadužen za rad u Komisiji za terminologiju Jugoslavenskog zavoda na standardizaciju. Područje. Mehanička svojstva. Jedan sastanak održan je u Zagrebu 1967. Bila je to godina Deklaracije o hrvatskom jeziku.
Kako je došlo do sudjelovanja u radu te Komisije, dvojice istaknutih hrvatskih jezikoslovaca, više ne sjećam. No, sjećam se imena te dvojice vrhunskih hrvatskih jezikoslovaca. Koji su došli da mi pomognu u obrani ili uvođenju hrvatskih rješenja. Bila su to redovni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, prof. Ljudevit Jonke. Drugi, još docent, a kasnije redovni član HAZU-a, prof. Stjepan Babić.
Nekoliko dana kasnije pozvao me je moj šef, prof. Niko Malešević, inače i sam zaljubljenik u stvaranje nazivlja. Kaže mi. Nazvao me je moj kolega iz Beograda. Bijesan je rekao. Što su ona trojica tamo izvodila.
Nastavak suradnje
Nastavio sam i kasnije suradnju s akademikom Stjepanom Babićem. Pisao sam za časopis Jezik. Kada je taj časopis, počeo raspisivati godišnje natječaje za najbolju novu hrvatsku riječ, bio sam jedan od članova povjerenstva. Što sam i sada.
Kako slati čitateljstvu časopis Jezik
Dopustite mi na kraju jednu poveznicu. Zna se današnja važnost Školske knjige za časopis Jezik. Sada, govorim kao prvi profesionalac u regiji, na svom osnovnom području djelovanja, podučavanju o proizvodnji plastičnih i gumenih dijelova. Posljednjih godina dostavlja se Jezik, na moj prijedlog u plastičnom ovitku. Umjesto 23,5 grama papirnog omota, na plastični ovitak troši se samo 5 grama.
Hvala na pozivu koji mi je omogućio da kažem nekoliko riječi o akademiku Stjepanu Babiću i da se zahvalim na suradnji s njim.«
