Grafička mapa ‘Turisti’

Kristina Restović u Galeriji Dešković u Bolu

Grafička mapa 'Turisti' Kristine Restović, jedanaesta u nizu edicije Argola, predstavljena je u Galeriji Dešković u Bolu. Ova vrsna suvremena grafičarka, izvanredna profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu, ovim povodom izlaže mapu i ciklus izabranih grafika na istu temu.

Grafička mapa Kristine Restović vezana je motivski uz, na prvi pogled, svakodnevnu, čestu i nimalo neobičnu temu kojom je okružena u gradu Splitu: grupe i povorke turista. Kod umjetnice međutim ne možemo detektirati bilo kakvu iritiranost rijekama turista u Dalmaciji već sklonost humanom, empatičnom i tihom analiziranju turista – koji su, kao i domicilno stanovništvo, tek znatiželjni, pustolovni ljudi iz različitih krajeva svijeta, pozitivno orijentirani prema upoznavanju naše kulture i baštine. Kristina Restović dijeli s njima isti prostor, ali ne i istu stvarnost. Ona ih vidi kao opuštene šetače, ometene istraživače, radoznale skitnice u udobnoj odjeći, opijeno zagledane u naše kulturne spomenike. Prostor grada zamijenila je bjelinom grafičkog papira, dok sjene likova određuju njihovu poziciju u tom prostoru. To može biti bilo koji naš morski ili primorski grad, ali efekt jakog ljetnog podnevnog sunca koje crno-bijelim grafikama daje gotovo bliješteću bjelinu prizora Kristini Restović daje autentičan kreativni legitimitet. Usprkos tehnički vrlo precizno osmišljenom postupku, umjetnica je ostvarila grafike koje u jednoj dimenziji nose mnogo lirskog, uz prisutnu nostalgiju za ljetom.

„Kristina Restović ovom izložbom predstavlja ciklus grafičkih radova 'Turizam' na kojemu je započela raditi prije nešto više od četiri godine. Tada je naime snimila prvu fotografiju ležaljki uz more u Hvaru, jednom od ishodišnih autoričinih mjesta. Od tada je nastajao vrlo kompleksan ciklus koji pažnju usmjerava u najmanje nekoliko pravaca, na nekoliko razina 'iščitavanja'. 'Turizam' ima strukturu filma/omnibusa. U osnovi svih njegovih sastavnica je vježba percepcije po modelu koji je u stalnom pokretu, izmicanju i izmještanju. Ovaj ciklus je proizašao iz vreve gradskog života iniciran svakodnevicom omiljene turističke destinacije u špici sezone. 'Sirovi materijal' je zapravo sam pronašao autoricu bez njene osobite čežnje za njim, odnosno turisti su se jedne godine masovno pojavili u gradu i od tog trenutka im se iz godine u godinu broj stalno povećava. Tko to nije iskusio, ne zna što je propustio.

Međutim iako sa turistima dijelimo isti prostor, ne dijelimo i istu stvarnost. Oni su opušteni šetači, ometeni istraživači, radoznale skitnice u udobnoj obući ograničeni datumom putovanja. Ta razlika iščitava se u pokretima, hodu i pogledu. Prostor grada Kristina je zamijenila bjelinom grafičkog papira, dok sjene likova određuju njihovu poziciju u tom prostoru. Radi se o vrlo jednostavnim izvedbama, no pripreme su bile nešto složenije. Trebalo je svakodnevno fotografirati – „hvatati“ željene kadrove; dobiti taj duh različitosti, a ne nekakve reporterske ili karikaturalne snimke. Takve sirove materijale u računalu je očistila, prekadrirala i uredila po potrebi. Kako se ne radi o fotografiji, već o njenoj simulaciji, kontraste na prikazima trebalo je izbalansirati za jetkanje (kod dubokog tiska), prikaze zrcalno okrenuti i staviti u negativ.

Pritom treba znati da postoje brojni načini transfera fotografskog ili drugog sadržaja na grafičku ploču. Osnovni uvjet je učiniti transfer otpornim na jetku. Print na ploči stabilan je u jetkanju do izvjesne granice i zahtjeva posebnu pažnju, ali duboki tisak i jest tehnika posebne pažnje. Međutim upotrebom raznih tehnika i sadržaja u rad se unosi i njihova priroda. Tako 'Turizam' u sebi ima ukomponirane /montirane segmente više 'svjetova': hladnoću digitalnog printa, teksturu fotografskog zrna, reljefnost izjetkane ploče i osjećaj poteza dlana pri čišćenju boje prije tiskanja. Radovi jesu otisci cinčane matrice na tiskarski papir, no procesi koji su prethodili radu na matrici su također prisutni u prikazu. Alternativna upotreba raznih tehnika je uvijek delikatna, ali taj osjećaj hibridnosti u radu pun je sugestija i poruka, te dopušta čitanje rada na više razina.“ (Toni Horvatić)

Kristina Restović do sada je izlagala na dvadesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i na više od četrdeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoje grafičko djelovanje primila je važne nagrade: 2016. Nagradu Muzeja suvremene umjetnosti, 7. trijenale hrvatske grafike: Aktualne poetike hrvatskih grafičara; 2013. jednu od tri jednakovrijedne nagrade, 38. splitski salon: Maštanja – Izmještanja; 2009. Nagradu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 5. hrvatski trijenale grafike, Subverzija kolektivne (ne)svijesti; 2005. Nagradu Dijalog, 2. Međunarodni grafički bijenale Splitgraphic: Dijalog; 2001. pohvalu žirija, 1. salon grafike, te jednogodišnju stipendiju 1996. godine u Školi za specijalizaciju u umjetničkoj grafici Il Bisonte u Firenci.

Nives Matijević