Hrvatski Fokus

Prema popisu iz 2011. razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika iznosi 335.329

 
 
Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a zastupnici nacionalnih manjina, HNS-a i HSU-a su svojim glasovanjem zajedno s SDP-om i IDS-om spriječili uz pomoć Ustavnog suda i Vladimira Šeksa održavanje referenduma. Jedan od zahtjeva bio je smanjenje broja izbornih jedinica. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/08/Ziad-Article-illustration_256205_highres.png
Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih  2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica (vidi tablice I., II. i III.).
 
I. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2000. DO 2007.GODINE
 
I. J.
B1
 p1 %
B2
p2 %
B3
p3 %
I.
363.434
-1,36
358.461
-2,88
361.236
-5,50
II.
385.179
+4,54
388.713
+5,31
399.648
4,49
III.
365.094
-0,91
365.042
-1,10
366.005
-4,31
IV.
333.735
-9,41
328.076
-11,11
335.091
-12,30
V.
381.150
+3,45
360.242
-2,40
372.163
-2,69
VI.
345.904
-6,11
343.857
-6,84
356.575
-6,77
VII.
372.446
+1,09
382.084
+3,52
403.812
5,58
VIII.
375.114
+1,81
374.678
1,51
385.594
0,82
IX.
372.363
+1,07
388.450
+5,24
428.590
12,00
X.
391.959
+6,36
401.333
+8,73
416.017
8,77
Ukupno
3,684.378
3,690.936
3,824.731
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine, 
B2 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 23. studenog 2003. godine,
B3 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine, p1 = B1/368.437,8 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2000. godine,
p2 = B2/369.093,6 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2003. godine
i p3 = B3/382.473,1x 100 % =  odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2007. Godine.
 
Na izborima 2000. godine broj birača IV. izborne jedinice sastavljene od Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije je bio manji 9,11, a na izborima 2003. godine 11,11 % od prosjeka broja birača izbornih jedinica. U IX. izbornoj jedinici sastavljenoj od: Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te gradova i općina: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lečevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir i Vrlika sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije broj birača je bio veći 1,07 %, a 2003 godine 5,24.
 
Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa prema uputama Vladimira Šeksa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.
 
Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica Grad Zagreb bez četvrti Sesvete može biti jedna izborna jedinica, a ostale županije bi pripadale jednoj izbornoj jedinici. Kod podjele Hrvatske na deset izbornih jedinica Grad Zagreb i Zagrebačku županiju se jednostavno može podijeliti na dvije izborne jedinice.
 
II. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016.GODINE
 
I.J.
B4
p4 %
B5
p5 %
B6
p6 %
I.
358.750
-6,63
346.225
-7,80
344.639
-7,86
II.
403.716
5,07
394.475
5,05
393.818
5,29
III.
361.332
-5,18
352.368
-6,16
353.569
-5,47
IV.
333.927
-13,09
332.101
-11,56
329.852
-11,81
V.
367.654
-4,32
363.569
-3,18
359.120
-3,98
VI.
352.471
-8,57
343.729
-8,46
341.380
-8,73
VII.
413.148
7,52
410.988
9,45
410.663
9,80
VIII.
385.376
0,30
384.987
2,52
383.947
2,65
IX.
440.302
14,66
425.047
13,19
422.985
13,09
X.
422.392
9,93
401.578
6,94
400.227
7,01
Ukupno
3,842.383
3,755.067
3,740.200
 
Oznake: 
I.J. = izborna jedinica,
B4 = broj birača registriran na biračkim mjestima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine,
B5 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 4, studenog 2015. godine na izborima za Hrvatski sabor održanih 8. studenog 2015. godine,
B6 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 2. rujna za izbore održane 11. rujna 2016. godine,
p4 =B4/384.238,3x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2011. godine,
p5 = B5/375.506,7x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2015. godine i
p6 = B6/374.020 x 100 % = odstupanje broja registriranih birača izbornih jedinica od prosječnog broja birača izbornih jedinica na izborima 11. rujna 2016. godine.
 
Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 9,05 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika je 6,67 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 posto. Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača četvrta izborna jedinica imala bi 12, a deveta 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika četvrta izborna jedinica imala bi 13, a deveta 15 zastupnika.
 
Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015. i 2016. godine. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine.
       
III. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. i 2011. GODINE
 
Županija
S
B1
B2
p %
Zagrebačka
317.606
275.952
280.943
88
Krapinsko-zagorska
132.892
115.569
114.473
86
Sisačko-moslavačka
172.439
154.632
153.681
89
Karlovačka
128.899
119.015
116.041
90
Varaždinska
175.951
152.469
152.049
86
Koprivničko-križevačka
115.584
100.862
99.342
86
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
105.974
103.415
86
Primorsko-goranska
296.195
273.146
273.064
92
Ličko-senjska
50.927
48.980
48.833
96
Virovitičko-podravska
84.836
79.362
77.596
91
Požeško-slavonska
78.034
72.357
69.307
89
Brodsko-posavska
158.575
151.776
151.302
95
Zadarska
170.017
158.690
165.660
97
Osječko-baranjska
305.032
255.729
256.331
84
Šibensko-kninska
109.375
108.713
109.577
100
Vukovarsko-srijemska
179.521
148.030
147.045
82
Splitsko-dalmatinska
454.798
416.703
425.378
94
Istarska
208.055
180.887
182.880
88
Dubrovačko-neretvanska
122.568
111.521
113.541
93
Međimurska
113.804
97.967
97.810
86
Grad Zagreb
790.017
696.397
704.095
89
 Republika Hrvatska
4,284.889
3,824.731
3,842.363
89
 
Oznake: 
S = Broj stanovnika prema popisu od travnja 2011. godine,
P = Broj punoljetnih osoba,
B1 = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. 11. 2007. godine,
B2 = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i
p2 = B2 /Sx100 %= broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokruženo na cijeli broj.
B1– P = 337.697 = Razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika prema popisu iz travnja 2011. godine za Republiku Hrvatsku.
 
Broj stanovnika od 4,284.889 prema popisu 2011. godine je za 152.571 manji od broja stanovnika 2001., a broj punoljetnih osoba 18.499. Broj punoljetnih stanovnika na 100 popisanih je povećan za dva. Grad Zagreb, Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija su povećali broj stanovnika. Broj punoljetnih osoba je povećan u: Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji. U svim županijama i u Gradu Zagrebu povećao se udio punoljetnih stanovnika u sastavu  stanovništva.  Više birača na izborima za Hrvatski sabor 25.11.2007. godine od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine imali su: Žumberak iz Zagrebačke, :Hrvatska Dubica, Jasenovac i Sunja iz Sisačko-moslavačke,: Ozalj, Slunj, Bosiljevo, Cetingrad, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Netretić i Ribnik iz Karlovačke, Bednja iz Varaždinske, Legrad iz Koprivničko-križevačke: Crikvenica, Čabar, Novi Vinidolski, Opatija, Baška, Dobrinj i Malinska-Dubašnica iz Primorsko-goranske,: Senj, Brinje, Karlobag, Lovinac i Perušić iz Ličko-senjske,: Čačinci, Čađavica, Lukač, Mikleuš i Nova Bukovica iz Virovitičko-podravske,. Dragalić, Gornji Bogičevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Velika kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske,: Benkovac, Nin, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske, Podravska-Moslavina iz Osječko-baranjske: Drniš, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Pirovac, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić iz Šibensko-kninske,: Županja, Drenovci, Lovas, Stari Mikanovci i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske,: Komiža, Makarska, Stari GradVrgorac, Vrlika, Baška Voda, Brela, Gradac, Hrvace, Lečevica, Lokvičići, Lovreć, Milna, Okrug, Podgora, Proložac, Selca, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Zadvarje i Zagvozd iz Slitsko-dalmatiske, Lanišće iz Istarske i : Dubrovačko Primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Pojezerje, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.
 
B2 – P = 355.329 = Razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika prema popisu iz travnja 2011. godine. Kako je moguće povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 249.774 za samo 48 dana? Na to pitanje bi trebali dati odgovor ustavni sudac Davorin Mlakar i matematičar Arsen Bauk kao bivši ministri uprave. Kako bi gospodin Vladimir Šeks skrojio deset izbornih jedinica s odstupanjem broja birača za jedan do dva posto uz ovakve skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj kako je nedavno izjavio u konfuznom intervjuu o promjeni izbornog sustava za Globus? Na koliko je izbornih jedinica mislio podijeliti Hrvatsku uz izborni prag od 7 % i koliko bi se zastupnika biralo u njoj?
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Povezani članci

Kutleša – vjerni poslušnik Papinske Države

HF

“Oporavak” i “otpornost” Andreja Plenkovića

hrvatski-fokus

Plenkovićev uhljeb spriječio državni udar

HF

GUBIMO LI SAVUDRIJSKU VALU? – Sanader pobjednik, Kosor gubitnica!?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...