Prema popisu iz 2011. razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika iznosi 335.329
Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a zastupnici nacionalnih manjina, HNS-a i HSU-a su svojim glasovanjem zajedno s SDP-om i IDS-om spriječili uz pomoć Ustavnog suda i Vladimira Šeksa održavanje referenduma. Jedan od zahtjeva bio je smanjenje broja izbornih jedinica. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica (vidi tablice I., II. i III.).
I. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2000. DO 2007.GODINE
I. J. |
B1 |
p1 % |
B2 |
p2 % |
B3 |
p3 % |
I. |
363.434 |
-1,36 |
358.461 |
-2,88 |
361.236 |
-5,50 |
II. |
385.179 |
+4,54 |
388.713 |
+5,31 |
399.648 |
4,49 |
III. |
365.094 |
-0,91 |
365.042 |
-1,10 |
366.005 |
-4,31 |
IV. |
333.735 |
-9,41 |
328.076 |
-11,11 |
335.091 |
-12,30 |
V. |
381.150 |
+3,45 |
360.242 |
-2,40 |
372.163 |
-2,69 |
VI. |
345.904 |
-6,11 |
343.857 |
-6,84 |
356.575 |
-6,77 |
VII. |
372.446 |
+1,09 |
382.084 |
+3,52 |
403.812 |
5,58 |
VIII. |
375.114 |
+1,81 |
374.678 |
1,51 |
385.594 |
0,82 |
IX. |
372.363 |
+1,07 |
388.450 |
+5,24 |
428.590 |
12,00 |
X. |
391.959 |
+6,36 |
401.333 |
+8,73 |
416.017 |
8,77 |
Ukupno |
3,684.378 |
– |
3,690.936 |
– |
3,824.731 |
– |
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine,
B2 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 23. studenog 2003. godine,
B3 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine, p1 = B1/368.437,8 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2000. godine,
p2 = B2/369.093,6 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2003. godine
i p3 = B3/382.473,1x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2007. Godine.
Na izborima 2000. godine broj birača IV. izborne jedinice sastavljene od Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije je bio manji 9,11, a na izborima 2003. godine 11,11 % od prosjeka broja birača izbornih jedinica. U IX. izbornoj jedinici sastavljenoj od: Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te gradova i općina: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lečevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir i Vrlika sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije broj birača je bio veći 1,07 %, a 2003 godine 5,24.
Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa prema uputama Vladimira Šeksa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.
Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica Grad Zagreb bez četvrti Sesvete može biti jedna izborna jedinica, a ostale županije bi pripadale jednoj izbornoj jedinici. Kod podjele Hrvatske na deset izbornih jedinica Grad Zagreb i Zagrebačku županiju se jednostavno može podijeliti na dvije izborne jedinice.
II. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016.GODINE
I.J. |
B4 |
p4 % |
B5 |
p5 % |
B6 |
p6 % |
I. |
358.750 |
-6,63 |
346.225 |
-7,80 |
344.639 |
-7,86 |
II. |
403.716 |
5,07 |
394.475 |
5,05 |
393.818 |
5,29 |
III. |
361.332 |
-5,18 |
352.368 |
-6,16 |
353.569 |
-5,47 |
IV. |
333.927 |
-13,09 |
332.101 |
-11,56 |
329.852 |
-11,81 |
V. |
367.654 |
-4,32 |
363.569 |
-3,18 |
359.120 |
-3,98 |
VI. |
352.471 |
-8,57 |
343.729 |
-8,46 |
341.380 |
-8,73 |
VII. |
413.148 |
7,52 |
410.988 |
9,45 |
410.663 |
9,80 |
VIII. |
385.376 |
0,30 |
384.987 |
2,52 |
383.947 |
2,65 |
IX. |
440.302 |
14,66 |
425.047 |
13,19 |
422.985 |
13,09 |
X. |
422.392 |
9,93 |
401.578 |
6,94 |
400.227 |
7,01 |
Ukupno |
3,842.383 |
– |
3,755.067 |
– |
3,740.200 |
– |
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
B4 = broj birača registriran na biračkim mjestima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine,
B5 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 4, studenog 2015. godine na izborima za Hrvatski sabor održanih 8. studenog 2015. godine,
B6 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 2. rujna za izbore održane 11. rujna 2016. godine,
p4 =B4/384.238,3x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2011. godine,
p5 = B5/375.506,7x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2015. godine i
p6 = B6/374.020 x 100 % = odstupanje broja registriranih birača izbornih jedinica od prosječnog broja birača izbornih jedinica na izborima 11. rujna 2016. godine.
Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 9,05 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika je 6,67 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 posto. Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača četvrta izborna jedinica imala bi 12, a deveta 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika četvrta izborna jedinica imala bi 13, a deveta 15 zastupnika.
Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003., 2007., 2011., 2015. i 2016. godine. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine.
III. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. i 2011. GODINE
Županija |
S |
B1 |
B2 |
p % |
Zagrebačka |
317.606 |
275.952 |
280.943 |
88 |
Krapinsko-zagorska |
132.892 |
115.569 |
114.473 |
86 |
Sisačko-moslavačka |
172.439 |
154.632 |
153.681 |
89 |
Karlovačka |
128.899 |
119.015 |
116.041 |
90 |
Varaždinska |
175.951 |
152.469 |
152.049 |
86 |
Koprivničko-križevačka |
115.584 |
100.862 |
99.342 |
86 |
Bjelovarsko-bilogorska |
119.764 |
105.974 |
103.415 |
86 |
Primorsko-goranska |
296.195 |
273.146 |
273.064 |
92 |
Ličko-senjska |
50.927 |
48.980 |
48.833 |
96 |
Virovitičko-podravska |
84.836 |
79.362 |
77.596 |
91 |
Požeško-slavonska |
78.034 |
72.357 |
69.307 |
89 |
Brodsko-posavska |
158.575 |
151.776 |
151.302 |
95 |
Zadarska |
170.017 |
158.690 |
165.660 |
97 |
Osječko-baranjska |
305.032 |
255.729 |
256.331 |
84 |
Šibensko-kninska |
109.375 |
108.713 |
109.577 |
100 |
Vukovarsko-srijemska |
179.521 |
148.030 |
147.045 |
82 |
Splitsko-dalmatinska |
454.798 |
416.703 |
425.378 |
94 |
Istarska |
208.055 |
180.887 |
182.880 |
88 |
Dubrovačko-neretvanska |
122.568 |
111.521 |
113.541 |
93 |
Međimurska |
113.804 |
97.967 |
97.810 |
86 |
Grad Zagreb |
790.017 |
696.397 |
704.095 |
89 |
Republika Hrvatska |
4,284.889 |
3,824.731 |
3,842.363 |
89 |