Analiza izbornih jedinica

Prema popisu iz 2011. razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika iznosi 335.329

 

 

Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a zastupnici nacionalnih manjina, HNS-a i HSU-a su svojim glasovanjem zajedno s SDP-om i IDS-om spriječili uz pomoć Ustavnog suda i Vladimira Šeksa održavanje referenduma. Jedan od zahtjeva bio je smanjenje broja izbornih jedinica. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih  2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica (vidi tablice I., II. i III.).

 

I. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2000. DO 2007.GODINE

 

I. J.	B1	p1 %	B2	p2 %	B3	p3 %
I.	363.434	-1,36	358.461	-2,88	361.236	-5,50
II.	385.179	+4,54	388.713	+5,31	399.648	4,49
III.	365.094	-0,91	365.042	-1,10	366.005	-4,31
IV.	333.735	-9,41	328.076	-11,11	335.091	-12,30
V.	381.150	+3,45	360.242	-2,40	372.163	-2,69
VI.	345.904	-6,11	343.857	-6,84	356.575	-6,77
VII.	372.446	+1,09	382.084	+3,52	403.812	5,58
VIII.	375.114	+1,81	374.678	1,51	385.594	0,82
IX.	372.363	+1,07	388.450	+5,24	428.590	12,00
X.	391.959	+6,36	401.333	+8,73	416.017	8,77
Ukupno	3,684.378	–	3,690.936	–	3,824.731	–

 

Oznake:

I.J. = izborna jedinica,

B₁ = broj birača registriran na biračkim mjestima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine, 

B₂ = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 23. studenog 2003. godine,

B₃ = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine, p₁ = B₁/368.437,8 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2000. godine,

p₂ = B₂/369.093,6 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2003. godine

i p₃ = B₃/382.473,1x 100 % =  odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2007. Godine.

 

Na izborima 2000. godine broj birača IV. izborne jedinice sastavljene od Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije je bio manji 9,11, a na izborima 2003. godine 11,11 % od prosjeka broja birača izbornih jedinica. U IX. izbornoj jedinici sastavljenoj od: Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te gradova i općina: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lečevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir i Vrlika sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije broj birača je bio veći 1,07 %, a 2003 godine 5,24.

 

Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa prema uputama Vladimira Šeksa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.

 

Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica Grad Zagreb bez četvrti Sesvete može biti jedna izborna jedinica, a ostale županije bi pripadale jednoj izbornoj jedinici. Kod podjele Hrvatske na deset izbornih jedinica Grad Zagreb i Zagrebačku županiju se jednostavno može podijeliti na dvije izborne jedinice.

 

II. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016.GODINE

 

I.J.	B4	p4 %	B5	p5 %	B6	p6 %
I.	358.750	-6,63	346.225	-7,80	344.639	-7,86
II.	403.716	5,07	394.475	5,05	393.818	5,29
III.	361.332	-5,18	352.368	-6,16	353.569	-5,47
IV.	333.927	-13,09	332.101	-11,56	329.852	-11,81
V.	367.654	-4,32	363.569	-3,18	359.120	-3,98
VI.	352.471	-8,57	343.729	-8,46	341.380	-8,73
VII.	413.148	7,52	410.988	9,45	410.663	9,80
VIII.	385.376	0,30	384.987	2,52	383.947	2,65
IX.	440.302	14,66	425.047	13,19	422.985	13,09
X.	422.392	9,93	401.578	6,94	400.227	7,01
Ukupno	3,842.383	–	3,755.067	–	3,740.200	–

 

Oznake: 

I.J. = izborna jedinica,

B₄ = broj birača registriran na biračkim mjestima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine,

B₅ = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 4, studenog 2015. godine na izborima za Hrvatski sabor održanih 8. studenog 2015. godine,

B₆ = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 2. rujna za izbore održane 11. rujna 2016. godine,

p₄ =B₄/384.238,3x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2011. godine,

p₅ = B₅/375.506,7x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2015. godine i

p₆ = B₆/374.020 x 100 % = odstupanje broja registriranih birača izbornih jedinica od prosječnog broja birača izbornih jedinica na izborima 11. rujna 2016. godine.

 

Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 9,05 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika je 6,67 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 posto. Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača četvrta izborna jedinica imala bi 12, a deveta 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika četvrta izborna jedinica imala bi 13, a deveta 15 zastupnika.

 

Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015. i 2016. godine. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine.

       

III. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. i 2011. GODINE

 

Županija	S	B1	B2	p %
Zagrebačka	317.606	275.952	280.943	88
Krapinsko-zagorska	132.892	115.569	114.473	86
Sisačko-moslavačka	172.439	154.632	153.681	89
Karlovačka	128.899	119.015	116.041	90
Varaždinska	175.951	152.469	152.049	86
Koprivničko-križevačka	115.584	100.862	99.342	86
Bjelovarsko-bilogorska	119.764	105.974	103.415	86
Primorsko-goranska	296.195	273.146	273.064	92
Ličko-senjska	50.927	48.980	48.833	96
Virovitičko-podravska	84.836	79.362	77.596	91
Požeško-slavonska	78.034	72.357	69.307	89
Brodsko-posavska	158.575	151.776	151.302	95
Zadarska	170.017	158.690	165.660	97
Osječko-baranjska	305.032	255.729	256.331	84
Šibensko-kninska	109.375	108.713	109.577	100
Vukovarsko-srijemska	179.521	148.030	147.045	82
Splitsko-dalmatinska	454.798	416.703	425.378	94
Istarska	208.055	180.887	182.880	88
Dubrovačko-neretvanska	122.568	111.521	113.541	93
Međimurska	113.804	97.967	97.810	86
Grad Zagreb	790.017	696.397	704.095	89
Republika Hrvatska	4,284.889	3,824.731	3,842.363	89

 

Oznake: 

S = Broj stanovnika prema popisu od travnja 2011. godine,

P = Broj punoljetnih osoba,

B₁ = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. 11. 2007. godine,

B₂ = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i

p₂ = B₂ /Sx100 %= broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokruženo na cijeli broj.

B₁– P = 337.697 = Razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika prema popisu iz travnja 2011. godine za Republiku Hrvatsku.

 

Broj stanovnika od 4,284.889 prema popisu 2011. godine je za 152.571 manji od broja stanovnika 2001., a broj punoljetnih osoba 18.499. Broj punoljetnih stanovnika na 100 popisanih je povećan za dva. Grad Zagreb, Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija su povećali broj stanovnika. Broj punoljetnih osoba je povećan u: Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji. U svim županijama i u Gradu Zagrebu povećao se udio punoljetnih stanovnika u sastavu  stanovništva.  Više birača na izborima za Hrvatski sabor 25.11.2007. godine od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine imali su: Žumberak iz Zagrebačke, :Hrvatska Dubica, Jasenovac i Sunja iz Sisačko-moslavačke,: Ozalj, Slunj, Bosiljevo, Cetingrad, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Netretić i Ribnik iz Karlovačke, Bednja iz Varaždinske, Legrad iz Koprivničko-križevačke: Crikvenica, Čabar, Novi Vinidolski, Opatija, Baška, Dobrinj i Malinska-Dubašnica iz Primorsko-goranske,: Senj, Brinje, Karlobag, Lovinac i Perušić iz Ličko-senjske,: Čačinci, Čađavica, Lukač, Mikleuš i Nova Bukovica iz Virovitičko-podravske,. Dragalić, Gornji Bogičevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Velika kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske,: Benkovac, Nin, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske, Podravska-Moslavina iz Osječko-baranjske: Drniš, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Pirovac, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić iz Šibensko-kninske,: Županja, Drenovci, Lovas, Stari Mikanovci i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske,: Komiža, Makarska, Stari GradVrgorac, Vrlika, Baška Voda, Brela, Gradac, Hrvace, Lečevica, Lokvičići, Lovreć, Milna, Okrug, Podgora, Proložac, Selca, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Zadvarje i Zagvozd iz Slitsko-dalmatiske, Lanišće iz Istarske i : Dubrovačko Primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Pojezerje, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.

 

B₂ – P = 355.329 = Razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika prema popisu iz travnja 2011. godine. Kako je moguće povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 249.774 za samo 48 dana? Na to pitanje bi trebali dati odgovor ustavni sudac Davorin Mlakar i matematičar Arsen Bauk kao bivši ministri uprave. Kako bi gospodin Vladimir Šeks skrojio deset izbornih jedinica s odstupanjem broja birača za jedan do dva posto uz ovakve skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj kako je nedavno izjavio u konfuznom intervjuu o promjeni izbornog sustava za Globus? Na koliko je izbornih jedinica mislio podijeliti Hrvatsku uz izborni prag od 7 % i koliko bi se zastupnika biralo u njoj?

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.