Hrvatski Fokus
Bosna i Hercegovina

Herceg Bosna jedini racionalan izbor

Hrvati se mogu očuvati granicama, a ne politikom

 
 
Danas se još uvijek u javnom i medijskom prostoru susrećemo s negativnom kampanjom usmjerenom prema Hrvatima u BiH, pri čemu se sredstva (kao i uvijek) ne biraju. I u toj kampanji ujedinjeni su radikalni islamisti, hrvatski "ljevičari" (i njihovi prirepci okupljeni u kojekakve "nevladine udruge"), anarhisti, tobožnji "liberali" i "EU progresivci" – jednom riječju, svi oni kojima je cilj potisnuti hrvatski narod na ovim prostorima, ili su pak potpuno indiferenti prema njegovoj sudbini, ali iz nekih "pomodarskih" razloga, uslijed svoje ograničenosti i vezanosti za određeni svjetonazor, ideologiju ili društvenu skupinu (a najčešće iz sasvim konkretnih interesa) iskrivljuju povijesne činjenice i mantraju ono čemu su ih podučili mediji i nalogodavci. Pa da ponovimo neke neoborive činjenice; ne radi njih, nego zbog onih dobronamjernih a neobaviještenih ljudi koji ponekad podliježu toj prljavoj propagandi.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/08/1200px-Nuvola_Herceg-Bosnian_flag.svg_.png
Čemu Herceg Bosna? Hrvatska zajednica Herceg Bosna utemeljena je 18. studenoga 1991. godine, u vrijeme kad je bilo sasvim izvjesno da u tadašnjoj BiH središnja vlast i institucije sustava ne funkcioniraju i da kod muslimanskog vodstva ne postoji ne samo nikakva snaga, nego čak niti volja da se bilo što poduzme u smislu obrane od velikosrpske agresije. Uvod u krvava događanja bili su događaji u Prologu (kod Širokog Brijega), kad je hrvatski narod svojim tijelima zaustavio tenkovsku brigadu tadašnje "JNA" (7. svibnja 1991. godine), koja je pod izlikom "vojne vježbe" i nenajavljeno (!) krenula u tihu okupaciju tog dijela BiH i prodor prema strateškim točkama na granici s Hrvatskom s namjerom njezina presijecanja. Nepunih 5 mjeseci poslije, uslijedilo je razaranje sela Ravno (u općini Trebinje) iz kojega je hrvatsko stanovništvo protjerano, a kuće i katolička crkva srušeni. Na ovaj akt otvorene agresije iz Sarajeva nije bilo odgovora; ili točnije, nije bilo pravog odgovora. Alija Izetbegović se oglasio u ime Predsjedništva BiH i svoje osobno, s porukom: "Ovo nije naš rat". (Vidi: https://www.youtube.com/watch?v=xl7rIOH2Spk)

 

Bio je to isti onaj Alija koji je početkom svibnja molio narod u Prologu da propusti tenkovsku kolonu, na sav glas obećavajući kako je vrijeme kad je vojska radila što hoće prošlo i da ona "ne će nikoga u BiH ugroziti". U svojoj izjavi on govori o "dvije strane" koje "ne žele mir" i kaže kako nije u stanju "dokučiti o čemu se tu radi". Dakako, on koji je u to vrijeme iza leđa Hrvatima (prema tvrdnjama akademika Muhameda Filipovića i mnogih drugih uglednih Bošnjaka – muslimana) vodio pregovore s Beogradom o ostanku BiH u "skraćenoj Jugoslaviji", planirao je neutralizirati hrvatski otpor agresiji i stvar "razvlačiti" dok ne sazriju uvjeti za ostvarivanje tih planova. Račune mu je pomrsila nestrpljivost Karadžića, Generalštaba "JNA" pa i samoga Miloševića koji su morali žuriti, jer su od tadašnjeg američkog državnog tajnika (James Baker) dobili zeleno svjetlo da "posao" vezano za pacifikaciju "separatističkih republika" obave u roku od 30 dana.
 
Zato "JNA" skupa sa svojim "rezervistima" i četnicima prodire preko sela Ravnog i Čepikuća usporedo s napadima na Dubrovnik (1. listopada 1991.) i nastoji "odsjeći" južni dio Hrvatske, ali u isto vrijeme i osigurati zaleđe Jadrana etnički čisteći pogranične prostore u BiH na kojima žive Hrvati i zauzimajući pozicije za okupaciju cijele BiH.
 
Budući da je hrvatski narod u cjelini bio svjestan kakva mu se sudbina sprema (kako u BiH, tako i u Hrvatskoj – gdje se u to vrijeme već odvija nesmiljena agresija uz razaranje čitavih gradova i sela, masakre i masovne zločine), nije mu preostalo drugo nego pružiti otpor. U takvoj situaciji, jedini racionalan i logičan put za Hrvate u BiH bilo je samoorganiziranje, koje se opet nije moglo provesti bez nužnih administrativnih mjera i stvaranja zakonskog okvira, pa se tog 18. studenoga 1991. godine (na dan kad Vukovar pada i proživljava svoju krvavu golgotu) u Grudama utemeljuje Hrvatska Zajednica Herceg Bosna. U njezin sastav ulazi 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno. Predsjednik HZ HB mr. Mate Boban, ovako je deset dana poslije (28 studenoga) objasnio nužnost ustrojavanja ove hrvatske administrativne tvorbe (u odgovoru na pitanje "zašto Herceg Bosna u ovom trenutku"): "Bosna ponosna prestala je postojati. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi." (Vidi: https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_Republika_Herceg-Bosna)
 
Herceg Bosna je sačuvala BiH, a HVO ju je obranio
 
U pismenoj odluci o uspostavi HZ HB stoji kako će ona poštivati svaku demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine pod uvjetom da postoji državna neovisnost u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju, te da će se ukinuti onog trenutka kad konstitutivni narodi BiH (Srbi, Hrvati i Muslimani) postignu demokratski dogovor o njezinu unutarnjem ustrojstvu i državnom uređenju.
 
Ustrojavanje hrvatske oružane sile (HVO-a) i organizirana obrana hrvatskoga naroda, ubrzo su u cijelosti opravdali postojanje HZ HB koja je bila izraz nužnosti i uvjet opstojnosti hrvatskoga puka na ovim prostorima, a nikako bilo kakva "separatistička" tvorba – kako su je godinama poslije mnogi nastojali prikazati. Da nije bilo otpora Hrvata i hrabrih bojovnika HVO-a, ne bi bilo ni BiH, to je sasvim sigurno i vrlo lako dokazivo. Slijedeći Owen-Stoltenbergov mirovni plan, HZ HB je 28. kolovoza 1993. godine transformirana u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu. Onog trenutka kad je postignut mirovni sporazum u Daytonu i dogovor o ustrojavanju Federacije BiH, HR HB je prestala postojati voljom hrvatskoga naroda i slijedom izmijenjenih okolnosti. Baš onako kako je bilo zapisano u njezinim aktima. U političkom i formalno-pravnom smislu ona se integrirala u Federaciju, kao što je i vojna komponenta (HVO) postala sastavnicom Vojske Federacije BiH.
 
Što je tu "nelegalno"! Dakle, sve legalno, legitimno, verificirano i provedeno od institucija Federacije i potvrđeno jamstvima međunarodne zajednice. Na tragu tih činjenica, ne postoji ni jedan logički, činjenični, pravni ili bilo koji drugi razlog da se ova stvar mistificira i oko nje pletu mreže krivotvorina kao što se to i danas čini. Ovim se poslom bave oni kojima smeta to što su Hrvati Herceg Bosne uspjeli obraniti prostore na kojima stoljećima žive i stoga kroje bolesne teze o "zločinačkoj tvorevini HR HB", kao i hrvatskom "udruženom zločinačkom pothvatu" (u kojemu je 15% Hrvata pokušalo "etnički očistiti" preostalih 85% stanovništva BiH!?). Zar nisu Hrvati svojim glasovanjem na referendumu o samostalnosti BiH omogućili njezin nastanak i međunarodno priznanje? Zar nisu jedino Hrvati prihvatili sve mirovne sporazume međunarodne zajednice i pokazali veću kooperativnost nego bilo koja druga strana? Zar nisu svojom krvlju i žrtvama branili BiH – i to ne samo "svoje" prostore, nego i druge koji su bili izloženi agresiji – u vrijeme dok se Alija u Sarajevu pitao "tko to i na koga puca"!?
 
Dr. sc. Mato Arlović potanko je razjasnio sve (eventualne) pravne dileme i svojom knjigom Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre) ustroj Bosne i Hercegovine (Zagreb, 2017.) dokazao nužnost i opravdanost formiranja kako HZ HB, tako i HR HB i tako otklonio sve kalkulacije i "misterije" koji se pletu oko ovog pitanja. Ako danas još uvijek to nekomu treba posebno tumačiti, onda se postavlja pitanje njegovog mentalnog zdravlja ili namjera – trećeg nema.
 

Zlatko Pinter

Povezani članci

Koncept projekta HRVATSKI POVIJESNI PARK

HF

Bugojno – centar za islamsko bošnjačke teroriste

HF

Muslimanima ne smeta RS, smeta HB!

HF

Naručeni napadi na hercegovačke Hrvate

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...