U Nazaretu otkriven reljef Gospe Sinjske

Replika reljefa koji se nalazi u samostanu Rama Šćit i klaustru Crkve Gospe Sinjske, autora Kuzme Kovačića

Na inicijativu sinjskih franjevaca, osobito fra Mira Modrića, koji je često vodič hodočasnika kroz Svetu Zemlju, u predvorju bazilike Navještenja u Nazaretu, 14. studenoga 2018. godine postavljen je i otkriven reljef Gospe Sinjske, autora akademskog kipara Kuzme Kovačića. Svečano otkrivanje reljefa Gospe Sinjske upriličeno je u nazočnosti predstavnika Kustodije Svete Zemlje, bazilike Navještenja, provincijala i svećenika Provincije Presvetog Otkupitelja i Bosne Srebrne, gvardijana franjevačkog samostana u Sinju i Rami te brojnih hodočasnika.

Riječ je o replici reljefa koji se nalazi u samostanu Rama Šćit i klaustru Crkve Gospe Sinjske, autora Kuzme Kovačića. Ova Kuzmina skulptura, makar u bronci, ukrašena zavjetnim zlatnim zvijezdama i dragim kamenjem, vrlo je prepoznatljiva, nježna, s karakterističnim naklonom majčinske blizine kao i ona originalna Gospina slika u ulju na platnu iz druge polovice 15. stoljeća, nepoznatog mletačkog slikara.

Tim činom hrvatski narod dobio je još jedno mjesto na kojem će zastajati hodočasnici iz cijeloga svijeta, kako bi upravili svoju molitvu nebeskoj Majci, koju Hrvati štuju pod nazivom Čudotvorna Gospa Sinjska. Njezin reljef postao je tako dijelom perivoja marijanskih reljefa i mozaika, koji krase mjesto na kojem je anđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti i roditi Sina božanskim djelovanjem Duha Svetoga.

„Još za boravka u Isusovoj domovini, dok sam živio u Gospinu svetištu u Nazaretu, rodila se želja, koja je od tada stalno tinjala duboko skrivena u mom srcu, da među mnogim Gospinim prilikama iz cijeloga svijeta, i naša Gospa Sinjska nađe mjesto tu u svom zavičaju, u Nazaretu. Želja se svaki put uvećavala kad bih, u proteklih trideset i pet godine, s hodočasnicima dolazio u to Svetište. S njima sam molio i govorio im o Nebeskoj Majci koja je uvijek sa svojom djecom. A od kad sam, prije nekoliko godine, tu vidio i Gospu Trsatsku, shvatio sam da to ne mora biti samo moj san, nego nešto što stoji otvoreno pred nama. Razgovarajući o tome s braćom u Gospinu svetištu u Sinju, a povodom svečane proslava tristote obljetnice krunjenja Gospe Sinjske, poželjeli smo da bi se i za našu Gospu našlo mjesto u Nazaretu, da je mogu vidjeti hodočasnici iz cijeloga svijeta“, rekao je fra Miro.

Bazilika Navještenja je rimokatolička bazilika u Izraelu (Nazaret) izgrađena 1969. godine. Ova bazilika je i najveća kršćanska crkva na Bliskom istoku. Svetište je izgrađeno sredinom 4. stoljeća na mjestu gdje je, prema kršćanskoj tradiciji, arkanđeo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da će začeti i roditi Isusa. U to vrijeme nastale su i bazilika Rođenja Isusova te bazilika Svetoga groba. U vrijeme križarskih ratova crkva je bila ruševina. Normanski vitez Tankred od Galileje dao je sagraditi novu katedralu preko špilje. Ta katedrala bila je najveća crkva koju su sagradili križari. Godine 1170. oštećena je prilikom potresa. Obnova crkve prekinuta je nakon poraza križara u bitci kod Hittina te su križari izgubili Nazaret. Zahvaljujući nizu ugovora, Nazaret je ostao hodočasničko mjesto do 1291., kada su križari bili protjerani iz zemlje. Franjevci su nastavili brinuti se za crkvu, s prekidima, kada nisu mogli boraviti u Nazaretu. Godine 1620., franjevci su dopuštenjem emira Fakr ad-Dina došli u posjed ruševina križarske katedrale u Nazaretu. Godine 1730., dopuštenjem Dahera el-Omara sagrađena je nova crkva. Godine 1877., crkva je bila dograđena, godine 1955. crkva je srušena, kako bi se izgradila nova – sadašnja bazilika Navještenja. Prije izgradnje došlo je do opsežnih arheoloških istraživanja. Baziliku je projektirao talijanski arhitekt Giovanni Muzio. Crkva ima dvije razine. Gornja razina slijedi konture križarske katedrale iz 12. stoljeća i ima brod s dva prolaza. Nadalje, a ova razina je djelomična rekonstrukcija istočne apside. Niža razina uključuje špilju. Godine 1964., baziliku je papa Pavao VI. posvetio Djevici Mariji. Posveta bazilike dogodila se 23. ožujka 1969. Dva dana kasnije, dogodilo se ekumensko liturgijsko slavlje na kojem su prisustvovali grčki pravoslavni, armenski, koptski, etiopski, sirijski i luteranski crkveni predstavnici.

Unutar i oko bazilike nalaze se mnoge slike Djevice Marije, koje su poklon iz raznih zemalja. Hrvatska je uz reljef Gospe Sinjske predstavljena sa mozaikom Majke Božje Bistričke, akademskog slikara i grafičara Josipa Resteka te mozaikom Gospe Trsatske, poklon HFP Sv. Ćirila i Metoda.

Nives Matijević