HRT krši propise

Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva

 

 

Mr. sc. Edo ZENZEROVIĆ, dipl. ing. elekt.

Ožujska 12,10 000 Zagreb

 

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

gospođa ELIJANA ČANDRLIĆ GLIBOTA

PRISAVLJE 3, 10 000 zagreb

 

Poštovana gospođo,

obraćao sam se Vašim kolegama: Mislavu Togonalu, Miloradu Šikanjiću, Mileni Jukić Ugrin, Sanji Rabuzin Pavić, Ivici Ružičiću i drugima u vezi izbornog zakonodavstva te odluke Ustavnog suda 2014. i 2015. godine o zabrani Referenduma o izbornim pravilima i ukidanju nekih odredbi iz promjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor od 13. veljače 2015. godine na zahtjev Demokratske stranke žena ali Vaši kolege nisu prenijeli hrvatskoj javnosti bitne primjedbe na postojeće nakazno izborno zakonodavstvo. Potpisnik sam peticije Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje", jedan od osnivača HDZ-a i načelnik stožera civilne zaštite tijekom Domovinskog rata u Vrbanima te član udruge Korektiv i Hrvatskog sabora u sjeni.

Grubom manipulacijom brojem birača pod utjecajem političke kaste HDZ-a, SDP-a i ostalih stranaka onemogućeno je hrvatskim državljanima referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. HRT i dalje ignorira pitanje održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj. Analiza kretanja birača od 1991. godine, a posebno kretanje birača od 2010. godine (vidi I. tablicu) dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda i Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.  Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine bilo  4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma. Nemoguće je da je za 118 dana  281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio za samo 1 330 dana za 295 113 sa 4 042 522 na 3 747 409 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Kuščević, gospodin Nakić i bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 80 989 birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika (uglavnom birača), a biračko pravo je punoljetnošću prema procjeni steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača.  Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28 252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokaže ministar Lovro Kuščević?

 

Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset godina etnobiznismeni Milorad Pupovac i Furio Radin (kako ih je  nazvao bivši predsjednik Republike profesor Josipović).

 

Ministarstvo uprave nastavlja grubo manipulirati Registrom birača i uskraćuje pravo građanskim inicijativama nadzor nad prebrojavanjem i kontrolom valjanosti dostavljenih potpisa potpore birača referendumskim inicijativama za održavanje referenduma. Grubo su kontaminirali proces provjere valjanosti potpisa potpore birača referendumskim inicijativama i uvrijedili su potpisnike, a to su većinom birači HDZ-a. Hitno treba promijeniti Zakon za izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor izglasan 29. listopada 1999. godine uvažavanjem bitnih zahtjeva građanskih inicijativa! Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem bili bi demokratski iskorak prema ostvarenju " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje, a ne preferencijsko glasovanje svih birača koje nam nameću profesor dr. sc. Robert Podolnjak i gospođa Željka Markić.

 

Ustavni sud, Hrvatski sabor i Državno izborno povjerenstvo sam upozorio na mogućnost kako riješiti nejednakost biračkog glasa i na mogućnost da se dovede u pitanje provedba izbora ukidanjem uvjeta za sudjelovanje na izborima strankama od 1500 pravovaljanih potpisa potpore birača. Unatoč mojih egzaktnih analiza Ustavni sud je ukinuo  tu odredbu kojom bi se spriječilo sudjelovanje na izborima  velikom broju marginalnih stranaka te smanjilo broj propalih glasova i troškove izbora s preferencijskim glasanjem. Profesorica Jasna Omejec je kao članica Venecijanske komisije znala da je uvjetovanje sudjelovanja na izborima do jedan posto pravovaljanih potpisa birača od broja birača izborne jedinice ili novčani polog preporuka Venecijanske komisije (Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima). Zar je ta odluka Ustavnog suda donesena neovisno od utjecajnih pripadnika političke kaste?

S poštovanjem!

 

Zagreb 12. prosinca 2018. godine

 

I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE

 

Datum	B	ΔB	Δt	ΔB/ Δt
10.01.2010.          P	4 089 320	–	–	–
04.12. 2011.         S	3 842 363	-246 957	693	-130 071
22.01. 2012.       RP	4 092 137	249 774	49	1 860 561
14.04. 2013.         E	3 742 383	-349 754	448	-284 955
19.05. 2013.         L	3 767170	24 787	35	258 493
01.12. 2013.      RB	3 777 518	10 348	196	19 270
25.05. 2014.        E	3 760 783	-16 735	175	-34 904
28.12. 2014.        P	3 773 687	12 904	217	21 704
11.01. 2015.        P	3 788 039	14 352	14	374 177
08.11. 2015.        S	3 759 844	-28 195	301	-34 189
11.09. 2016.        S	3 742 546	-17 298	308	-20 409
21.05. 2017.        L	3 719 556	-22 990	252	-33 299
21. 09. 2014.    RG	4 042 522	–	–	–
30. 05. 2015.    RG	3 817 092	-225 430	251	327 816
13. 05. 2018.    RG	3 747 409	-69 683	1 079	23 572

 

Oznake u tablici:

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,

ΔB  = B_i+1 – B_i  = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,

Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i

ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.

E = izbori za Europski parlament,

L = lokalni izbori,

P = predsjednički izbori,

RB = Referendum o definiciji braka,

RP = Pristupni referendum

RS = Referendum o statusu RH,

S = izbori za Hrvatski sabor i

RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.

 

II. REZULTATI POPISA STANOVNIKA 2011. I PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE

 

Županija	S11	S17	ΔS	D	N17	p
Zagrebačka	317 606	311 416	6 190	0	37 157	1,95
Krapinsko-zagorska	132 892	126 334	6 558	1	36 390	4,93
Sisačko-moslavačka	172 439	152 546	19 893	2	38 129	11,54
Karlovačka	128 899	118 263	10 636	3	39 051	8,25
Varaždinska	175 951	168 560	7 405	4	39 853	4,21
Koprivničko-križevačka	115 584	109 137	6 447	5	40 676	5,58
Bjelovarsko-bilogorska	119 764	109 822	9 942	6	40 784	8,30
Primorsko-goranska	296 195	286 677	9 518	7	43 114	3,21
Ličko-senjska	50 927	45 943	4 984	8	41 951	9,79
Virovitičko-podravska	84 836	77 086	7 750	9	41 585	9,14
Požeško-slavonska	78 034	69 583	8 451	10	39 373	10,83
Brodsko-posavska	158 575	143 827	14 748	11	40 443	9,30
Zadarska	170 017	168 672	1 345	12	41 620	0,79
Osječko-baranjska	305 032	283 035	21 997	13	38 730	7,21
Šibensko-kninska	109 375	101 436	7 939	14	38 956	7,26
Vukovarsko-srijemska	179 521	159 213	20 308	15	40 060	11,31
Splitsko-dalmatinska	454 798	449 610	5 188	16	41 753	1,14
Istarska	208 055	208 229	-174	17	43 927	-0,08
Dubrovačko-neretvanska	122 568	121 381	1 187	18	45 104	0,97
Međimurska	113 804	110 999	2 805	19	48 043	1,83
Grad Zagreb	790 017	802 762	-12 745	20	50 493	-1,61
Republika Hrvatska	4 284 889	4 124 531	160 358	21	49 305	3,74
M	797 855	728 552	69 303	22	47 411	8,69
P	3 487 034	3 395 979	91 055	23	47 039	2,61

 

Oznake:

S₁₁ = broj stanovnika popisanih 2011. godine;

S₁₇ = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;

ΔS = S₁₁ – S₁₇ = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;

D = dob stanovništva od 0 do 23 godine,

N₁₇ = broj stanovnika po pojedinačnim godinama;

M = broj maloljetnih stanovnika;

P = broj punoljetnih stanovnika i

p = ΔS / S₁₁ x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Negativni predznak odgovara rastu broja stanovnika!

 

Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom prošle godine. Broj punoljetnih stanovnika je od sredine 2017. godine do 13. svibnja 2018. godine pao za najmanje deset tisuća.

 

III. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE

 

Godina	S	M	P	ΔS	ΔM	ΔP
2001.	4 437 460	931 927	3 505 533	0	0	0
2011.	4 284 889	797 855	3 487 034	152 571	134 072	18 499
2012.	4 267 558	789 387	3 478 171	169 902	142 540	27 363
2013.	4 255 689	781 236	3 474 453	181 771	150 691	31 080
2014.	4 238 389	769 942	3 468 447	199 071	161 985	37 086
2015.	4 203 604	754 450	3 449 154	233 856	177 477	56 379
2016.	4 174 349	738 924	3 435 425	263 111	193 003	70 108
2017.	4 124 531	728 552	3 395 979	312 929	203 375	109 554

 

Oznake:

S = broj stanovnika;

M = broj maloljetnih stanovnika;

P = broj punoljetnih stanovnika;

ΔS = S₁ – S_i = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;

ΔM = M₁ – M_i = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i

ΔP = P₁ -P_i = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;

p₁ = ΔS₁₇ / S₁ x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;

p₂ = ΔM₁₇ / M₁ x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i

p₃ = ΔP₁₇ / P₁ x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.

 

IV. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. GODINE I BROJ  BIRAČA KOJI SU TREBALI BITI IZBRISANI IZ REGISTRA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA

 

Županija	P17	B	B – P17	Bi	p
Zagrebačka	256 408	272 155	15 747	12 277	86
Krapinsko-zagorska	104 018	109 713	5 695	3 004	83
Sisačko-moslavačka	125 600	146 400	20 800	15 087	85
Karlovačka	97 373	111 073	13 700	11 217	86
Varaždinska	138 786	146 766	7 980	4 905	83
Koprivničko-križevačka	89 859	94 444	4 585	3 477	82
Bjelovarsko-bilogorska	90 423	98 895	8 472	6 876	83
Primorsko-goranska	236 038	265 631	29 593	15 337	90
Ličko-senjska	37 828	44 695	6 867	6 985	88
Virovitičko-podravska	63 470	71 520	8 050	7 255	84
Požeško-slavonska	57 470	65 886	8 416	8 100	84
Brodsko-posavska	118 421	136 481	18 060	12 534	86
Zadarska	138 878	162 028	23 150	17 066	95
Osječko-baranjska	233 040	253 813	20 773	23 946	83
Šibensko-kninska	83 518	99 493	15 975	15 355	91
Vukovarsko-srijemska	131 090	152 334	21 244	16 318	85
Splitsko-dalmatinska	370 191	404 843	34 652	26 710	89
Istarska	171 447	187 471	16 024	9 662	90
Dubrovačko-neretvanska	99 940	107 733	7 793	6 657	88
Međimurska	91 392	96 041	4 649	3 795	84
Grad Zagreb	660 789	692 141	31 352	42 953	88
Republika Hrvatska	3 395 979	3 719 556	323 577	269 516	87

 

Oznake:

P₁₇ = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od

P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine,

B_i = broj izbrisanih birača,

B = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,

B – P₁₇ = razlika između broja birača i broja procijenjenih punoljetnih stanovnika sredinom 2017. godine i

p = B / Sx100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokružen na cijeli broj.

 

Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.

 

S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko-dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko-neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.

 

V. PROMJENA BROJA BIRAČA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE IBROJ IZBRISANIH BIRAČA

 

Red. br.	Grad ili općina	S	B1	B2	Bi	p2
1.	Dugo Selo             ZŽ	17 466	16 128	16 531	816	96,65
2.	Brdovec	11 134	9 948	10 083	471	90,56
3.	Rugvica	7 871	6 987	7 138	352	90,69
4.	Ludbreg                VŽ	8 478	7 705	7 756	215	91,48
5.	Čabar                 PGŽ	3 770	3 483	3 476	428	92,20
6.	Opatija	11 659	10 640	10 663	728	91,46
7.	Rab	8 065	7 280	7 318	274	90,73
8.	Kostrena	4 180	3 846	3 943	122	94,33
9.	Viškovo	14 445	13 485	13 853	519	95,90
10.	Mali Lošinj	8 116	7 819	7 810	552	96,23
11.	Senj                     LSŽ	7 182	6 616	6 579	391	91,60
12.	Bukovlje              BPŽ	3 108	2 818	2 844	198	91,51
13.	Biograd na Moru ZDŽ	5 569	5 269	5 405	341	97,06
14.	Gračac	4 690	4 607	4 274	1 519	91,13
15.	Pakoštane	4 123	3 938	4 029	304	97,72
16.	Poličnik	4 469	4 307	4 391	401	98,25
17.	Sukošan	4 583	4 166	4 283	287	93,45
18.	Sveti Filip i Jakov	4 606	4 105	4193	198	91,03
19.	Županja               VSŽ	12 090	10 890	10 918	964	90,31
20.	Hvar                    SDŽ	4 251	4 145	4 189	327	98,54
21.	Kaštela	38 667	35 325	36 119	2 044	93,41
23.	Omiš	14 936	13 761	13 938	1 036	93,32
24.	Trogir	13 192	12 446	12 636	714	95,79
25.	Dugi Rat	7 092	6 483	6 578	386	92,75
26.	Dugopolje	3 469	3 082	3 155	75	90,94
25.	Gradac	3 261	3 241	3 216	480	98,62
27.	Hrvace	3 617	3 260	3 309	308	91,48
28.	Jelsa	3 582	3 462	3 524	326	98,38
29.	Marina	4 595	4 396	4 403	297	95,82
30.	Podstrana	9 129	8 732	9 013	397	98,73
31.	Seget	4 854	4 458	4 458	304	91,84
32.	Buje                        IŽ	5 182	4 754	4 691	149	90,52
33.	Labin	11 642	10 475	10 427	661	89,56
34.	Novigrad	4 345	3 956	3 980	207	91,60
35.	Poreč	16 696	16 013	16 149	986	96,72
36.	Rovinj	14 294	13 673	13 749	847	96,19
37.	Umag	13 467	12 926	12 978	690	96,37
38.	Fažana	3 635	3 489	3 481	188	95,76
39.	Ližnjan	3 965	3 568	3 654	107	92,16
40.	Dubrovnik           DNŽ	42 615	38 645	39 295	2 184	92,21
41.	Korčula	5 663	5 078	5 115	273	90,32
42.	Blato	3 593	3 324	3 343	260	93,04
43.	Orebić	4 122	3 782	3 842	330	93,21
44.	Župa dubrovačka	8 331	7 410	7 500	449	90,03
45.	Podturen               MŽ	3 873	3 448	3 488	174	90,06
46.	Novalja                LSŽ	3 663	3 612	3 664	209	100,03
47.	Crikvenica          PGŽ	11 122	11 786	12 008	770	107,97
48.	Malinska-Dubašnica	3 134	3 844	3 943	286	125,81
49.	Novi Vinodolski	5 113	5 123	5 182	316	101,35
50.	Makarska            SDŽ	13 834	14 965	15 230	1 126	110,09
51.	Okrug	3 349	3 955	4 029	402	120,30
52.	Supetar	4 074	4 201	4 248	334	104,27
53.	Vodice                 ŠKŽ	8 875	9 582	9 773	876	110,12
54.	Benkovac            ZDŽ	11 026	13 540	14 071	3 091	127,62
55.	Obrovac	4 323	5 556	5 652	1 281	130,74
56.	Preko	3 805	4 112	4 149	256	109,04
57.	Vir	3 000	4 073	4 165	440	138,83
58.	Medulin                   IŽ	6 481	6 477	6 578	473	101,50

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,

B₁ = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017. godine,

B₂ = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,

B_i = broj izbrisanih birača za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i

p₂ = B₂ / S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

 

ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 procijenjenih stanovnika sigurno veći od 58.

 

Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima. Ako bi se odbili izbrisani birači Crikvenica, Makarska i Obrovac bi imali više birača od popisanih stanovnika 2011. godine. Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Treba provesti temeljitu reviziju broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj provjerom prebivališta sukladno Zakonu o prebivalištu.

 

Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

 

VI. PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE

 

Županija	S17	P17	ΔS	p
Zagrebačka	311 416	256 408	6 190	1,95
Krapinsko-zagorska	126 334	104 018	6 558	4,93
Sisačko-moslavačka	152 546	125 600	19 893	11,54
Karlovačka	118 263	97 373	10 636	8,25
Varaždinska	168 560	138 786	7 405	4,21
Koprivničko-križevačka	109 137	89 859	6 447	5,58
Bjelovarsko-bilogorska	109 822	90 423	9 942	8,30
Primorsko-goranska	286 677	236 038	9 518	3,21
Ličko-senjska	45 943	37 828	4 984	9,79
Virovitičko-podravska	77 086	63 470	7 750	9,14
Požeško-slavonska	69 583	57 470	8 451	10,83
Brodsko-posavska	143 827	118 421	14 748	9,30
Zadarska	168 672	138 878	1 345	0,79
Osječko-baranjska	283 035	233 040	21 997	7,21
Šibensko-kninska	101 436	83 518	7 939	7,26
Vukovarsko-srijemska	159 213	131 090	20 308	11,31
Splitsko-dalmatinska	449 610	370 191	5 188	1,14
Istarska	208 229	171 447	-174	-0,08
Dubrovačko-neretvanska	121 381	99 940	1 187	0,97
Međimurska	110 999	91 392	2 805	1,83
Grad Zagreb	802 762	660 789	-12 745	-1,61
Republika Hrvatska	4 124 531	3 395 979	160 358	3,74
M	728 552	–	69 303	8,69
P	3 395 979	–	91 055	2,61

 

Oznake:

S₁₇ = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;

ΔS = S₁₁ – S₁₇ = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;

M = broj maloljetnih stanovnika;

P₁₇ = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od

P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine i

p = ΔS / S₁₁ x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elekt., Ožujska 12,10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva