Dokle udbaši vršitelji javnih dužnosti?

Zakonom obuhvatiti sve one koji su bili suradnici Udbe, KOS-a, polaznici škola u JNA, članovi SK…

 

 

UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA\

IZ DOMOVINSKOG RATA – RH

Grad Zagreb i Zagrebačka županija,

Ljudevita Posavskog 33, 10 000 Zagreb 

i

UDRUGA OBITELJI UMRLIH HRVATSKIH BRANITELJA RH,

Đorđićeva 10, 10 000 Zagreb

 

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA RH
gospodin Dražen Bošnjaković – ministar
VLADA RH
gospodin Andrej Plenković – predsjednik
HRVATSKI SABOR
gospodin Gordan Jandroković – predsjednik
URED PREDSJEDNICE RH

gospođa Kolinda Grabar Kitarović – predsjednica

 

PREDMET: Inicijativa za donošenje Zakona o razotkrivanju informacija

Poštovani,

Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH, Grad Zagreb i Zagrebačka županija i Udruga obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH su nevladine, neprofitne i nestranačke udruge koje okupljaju udovice hrvatskih branitelja i obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji se osim zaštite dostojanstva i djela poginulih i umrlih hrvatskih branitelja i ukazivanja na važnost i njihov doprinos stvaranju hrvatske države, zajedničkim snagama bore za osudu svakog oblika totalitarizma, ukazuju na pojave koje bi mogle štetiti Republici Hrvatskoj i potiču državna tijela na poduzimanje odgovarajućih mjera kojima bi se šteta otklonila ili spriječilo njezino nastajanje.

Rozalija Bartolić

 

Upravo je važno razdoblje poslije Domovinskog rata za udovice i obitelji poginulih i umrlih hrvatskih branitelja dakle izgradnja moderne, demokratske, europske države u kojoj je važna sloboda mišljenja, govora i prije svega interes i zaštita Republike Hrvatske od mogućih unutarnjih i vanjskih neprijatelja tako da žrtva poginulih i umrlih hrvatskih branitelja ne bi bila uzaludna.

 

Kako su obje udruge podnositeljice ove Inicijative uočile da se u posljednje vrijeme sve više pojavljuju slučajevi u kojima se za neke vršitelje javnih dužnosti u Hrvatskoj pronose informacije o njihovom radu ili surađivanju s tajnom službom bivše Jugoslavije tzv. UDBOM što uznemirava sve članove i članice obiju Udruga kao i hrvatsku javnost u zemlji i inozemstvu, dovodeći u sumnju ciljeve djelovanja navedenih osoba u današnjem javnom životu Hrvatske i nanošenja štete državi njihovim djelovanjem, smatramo potrebnim, radi otklanjanja sumnje i vraćanje povjerenja u institucije Republike Hrvatske, dakle zakonodavne, izvršne i sudske, donijeti Zakon kojim bi se obvezalo sve vršitelje javnih dužnosti koje bi bile taksativno u tom zakonu navedene, na davanje izjave o tome jesu li ili nisu radile ili surađivale sa UDBOM i KOS-om ili bilo kojom drugom tajnom službom druge države u razdoblju od 1945.-1991. (točni datumi bi bili zakonom određeni).

 

 

Zakonom bi bili obuhvaćeni i predsjednici i članovi nadzornih ili upravnih odbora trgovačkih društava koja su u potpunom ili većinskom državnom vlasništvu, nadalje novinari, profesori na fakultetima, istraživači, suci, državni odvjetnici i njihovi zamjenici te akademici koji su rođeni prije 8. 10. 1972. godine, a za polaznike vojnih srednjih škola u bivšoj SFR Jugoslaviji koji su rođeni prije 8. 10. 1976.

Ukoliko bi se utvrdilo da je osoba radila ili surađivala s UDBOM ili KOS-om morala bi dati ostavku na svoju dužnost. Sve izjave bi bile upućene na provjeru točnosti informacije u ured koji bi isto bio osnovan navedenim zakonom. Ukoliko bi osoba odbila dati izjavu ili bi dala lažnu izjavu bila bi kažnjena zatvorskom kaznom (kroz zakon bi bilo uređeno kolika bi kazna bila).

 

Za predsjednika/icu države, njegovog zamjenika, zastupnike u Saboru, Europskom parlamentu i zastupnike tijela lokalne uprave i samouprave, dakle za osobe koje se biraju na izborima, ovaj postupak bi bio reguliran odredbama relevantnih zakona i izbornih pravila.

Svrha tog zakona će biti ostvarena kada on stvarno bude proveden u smislu da osobe koje su kršile ljudska prava u komunizmu budu uklonjene iz javnog života Republike Hrvatske jer one svojim javnim nastupima mogu utjecati na javnost, a mogu joj i štetiti svojim činjenjem naloženih radnji od osoba koje znaju za njihovu prošlost, a radnje nisu u interesu Hrvatske nego neke druge zemlje i to sve skupa Hrvatsku vraća u prošlost, dovodi ju u neposrednu opasnost i nanosi joj nenadoknadivu štetu. Takvim osobama treba zabraniti obnašanje javnih dužnosti što će biti nadamo se ovim zakonom i propisano.

 

Hrvatska i Slovenija su jedine postkomunističke članice Europske Unije u kojima takav zakon nije donesen. To ukazuje na nedostatak političke volje za promjenama koje su nužne i priličnu nezainteresiranost za ovo izrazito bitno pitanje. Čak su i neke zemlje koje nisu članice EU donijele Zakon (Albanija i Makedonija).

Danas možda ne će biti moguće osvijetliti sve slučajeve kršenja ljudskih prava, ali razjašnjenje prošlosti dobro je za budućnost. U svim zemljama u kojima je ovakav zakon na snazi je zabilježen je gospodarski rast, što znači da je to neposredno povezano. To je za Hrvatsku vrlo važno s obzirom da se nalazimo u vrlo teškoj gospodarskoj situaciji.

 

Ovu inicijativu ne podnosimo radi osvete nego je to postupak kojega je nužno provesti i zakon donijeti radi bolje i zdravije budućnosti ove zemlje. Također, riječ je o kršenju ljudskih prava osoba kojima je uskraćeno pravo na istinu; dakle potrebno je saznati tko ih je izdao i po čijem nalogu su proganjani te kršitelje ljudskih prava i kaznenih i prekršajnih djela kazniti sukladno opsegu počinjenoga djela.

U pravnom sustavu Republike Hrvatske postoji samo Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945-1990, ali ne postoji nikakva zabrana obnašanja javnih dužnosti ljudima koji su kršili ljudska prava u RH u tom razdoblju ili radili/surađivali s tajnim službama bivše Jugoslavije. Ovim zakonom bismo također osudili i totalitaristički režim od 1941.-1945. godine koji nije obuhvaćen ovom Deklaracijom (točan način osude bi bio uređen zakonom).

 

Smatramo potrebnim citirati čl. 6. Rezolucije Europskog Parlamenta iz 2009. godine: „EP: Žali što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja još uvijek bezrazložno ograničeni u nekim državama članicama, poziva za pravni napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije, iako treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabio za političke svrhe…“.

 

Ističemo i čl. 16. Rezolucije Europskog Parlamenta: „EP: Uvjeren je, da je krajnji cilj otkrivanja i ocjenjivanja zločina počinjenih od strane komunističkih totalitarnih režima, pomirenje, koje se može postići prihvaćanjem odgovornosti, moleći za praštanje i njegovanje moralne obnove…“

Pretpostavljamo da je Europski parlament donio ovu rezoluciju baš iz razloga jer je utvrdio da postoje zemlje EU koje nisu otvorile arhive u kojima je moguće pronaći dokaze o zločinima komunističkih sustava u postkomunističkim zemljama, dakle nije u potpunosti zatvoreno razdoblje komunističkog sustava te nisu kažnjeni počinitelji kaznenih i prekršajnih djela kao niti kršitelji ljudskih prava iz tog razdoblja, a obnašaju visoke dužnosti u navedenim zemljama čime neposredno ugrožavaju sigurnost tih zemalja i sigurnost njihovih građana.

 

Slijedom navedenoga predlažemo zakonom osnovati i instituciju za nacionalno sjećanje  u kojoj bi bili pohranjeni dokumenti, akti, filmovi i slična građa jugoslavenskih tajnih službi. Predlažemo da resorno ministarstvo (ministarstvo pravosuđa) osnuje radnu skupinu za donošenje predmetnog zakona u kojoj bi bili predstavnici Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH i Udruge obitelji umrlih hrvatskih branitelja.

Molimo poštovane adresate da nas što što žurnije obavijeste o svojem stavu i o mjerama koje kane poduzeti za ostvarenje ove naše inicijative.

S poštovanjem!

 

Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH Grad Zagreb i Zagrebačka županija

Rozalija Bartolić, predsjednica

Udruga obitelji umrlih hrvatskih branitelja RH         

Tanja Polić Marković, predsjednica

Za UUHBDR RH Grada Zagreba i Zagrebačke županije 

Rozalija Bartolić, predsjednica