Nemoguće više novo punoljetnih nego umrlih

Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" skupila dovoljno potpisa birača za peticiju za održavanje referenduma

 

 

Ime i prezime podnositelja

Adresa

 

ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U ZAGREBU

Savska cesta 41, 10 000 Zagreb

 

KAZNENA PRIJAVA

 

protiv: 1. odgovornih članova Vlade Jadranke Kosor

            2. odgovornih članova Vlade Zorana Milanovića,

            3. odgovornih članova Vlade Andreja Plenkovića i

            4. sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske

Jadranka Kosor

 

Analizom kretanja birača na izborima i referendumima od drugog kruga izbora za predsjednika Republike Hrvatske održanog 10. siječnja 2010. godine na kojima je bilo prema Izvješću DIP-a 4 089 320 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj do 13. svibnja 2018. godine u 00 sati , a za taj datum je ministar uprave donio Rješenje o 3 747 409 birača u 00 sati, mi u građanskoj inicijativi " Ne Istabulskoj konvenciji ", udruzi Korektiv" i članovi "Hrvatskog sabora u sjeni" otkrili smo da postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenih dijela prema člancima: 329., 279. i 337. KZRH vlade Republike Hrvatske za izbore za predsjednika Republike 10. siječnja 2010. i izbore za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine, Pristupni referendum za Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine te za rješenja o broju registriranih birača na dan 21. rujna 2014., 30. svibnja 2015. i za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati na temelju kojih je određen broj potrebnih potpisa za održavanje referenduma koje su pokrenule građanske inicijative "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom", "Referendum o referendumu", "Narod odlučuje" i "Ne Istanbulskoj konvenciji". Prema priloženim tabličnim prikazima kretanja birača od. 10. siječnja 2010. godine može se dokazati da postoje skokovite promjene broja registriranih birača s prebivalištem u republici Hrvatskoj koje grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva te popisa stanovništva provedenog 2011. godine ( vidi priloženu tablicu Kronološki pregled izbora i referenduma od 2010. do 2017. godine i ostale tablice.)

 

Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski  sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju popisima i Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj bivših vlada Republike Hrvatske i sudaca Ustavnog suda.

 

Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom"  je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je

ODLUKU

I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,

Ustavni sud utvrđuje:

– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,

– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.

II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.

Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.

Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"  21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo  4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma.

 

Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.

Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa 4 042 522 na  3 817 092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Lovro Kuščević i njegov pomoćnik gospodin Nakić? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do u 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3 747 409 birača za 1 330 dana za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača umiralo nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću.  Nikada  godišnje u Hrvatskoj nije umrlo  više od 56 tisuća državljana! Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog poduhvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28 252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokaže ministar Lovro Kuščević? 

Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj.

 

Kao dokaz iznijetih tvrdnji prilažemo tablične prikaze:

1. Kronološki pregled izbora i referenduma od 2010. do 2017. godine

2. Analiza broja birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine.

3. Analiza broja birača na Pristupnom referendumu za Europsku uniju 12. siječnja 2012. godine,

4. Rezultati popisa stanovnika za 2011. i procjenu broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku za sredinu 2017. godine,

5. Promjena broja birača po županijama od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine prema rješenjima Ministarstva uprave i

6. Promjena broja birača u gradovima i općinama s više od tri tisuće stanovnika i preko 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine.

 

Predlažemo za ekspertizu stručnjake za demografiju:

1. prof. dr. sc. Stjepana Šterca i

2. prof. dr. sc. Anđelka Akrapa.

3. zastupnika Vlahu Orepića, bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića.

 

Na temelju priloženih analiza smatramo da postoji osnovana sumnja da su u djelovanju osumnjičene vlade i sudci Ustavnog suda počinili kaznena dijela prema člancima: 329. (Počinjenje kaznenog dijela u sastavu zločinačkog udruženja) kako bi krivotvorenjem isprave o broju birača (čl. 279. ) spriječile referendumsko izjašnjavanje i utjecale na rezultate izbora za predsjednika Republike 2010., rezultate izbora za Hrvatski sabor 2011. i Pristupni referendum za Europsku uniju 2012. godine i prema čl. 337.  da su unijele u Registar birača birače koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Kako postoji osnovana sumnja da su ostvarena sva obilježja kaznenih dijela prema navedenim člancima KZRH predlažemo da Državno odvjetništvo pokrene kazneni postupak protiv osumnjičenika kako bi osumnjičenici bili proglašeni krivim i kažnjeni po Zakonu, a nama potpisnicima peticija referendumskih inicijativa da se omogući izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istanbulske konvencije.

 

U Zagrebu 7. prosinca 2018. godine

Potpis podnositelja Kaznene Prijave

 

I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE

 

Datum	B	ΔB	Δt	ΔB/ Δt
10.01.2010.         P	4 089 320	–	–	–
04.12. 2011.        S	3 842 363	-246 957	693	-130 071
22.01. 2012.      RP	4 092 137	249 774	49	1 860 561
14.04. 2013.        E	3 742 383	-349 754	448	-284 955
19.05. 2013.         L	3 767170	24 787	35	258 493
01.12. 2013.      RB	3 777 518	10 348	196	19 270
25.05. 2014.        E	3 760 783	-16 735	175	-34 904
28.12. 2014.        P	3 773 687	12 904	217	21 704
11.01. 2015.        P	3 788 039	14 352	14	374 177
08.11. 2015.        S	3 759 844	-28 195	301	-34 189
11.09. 2016.        S	3 742 546	-17 298	308	-20 409
21.05. 2017.        L	3 719 556	-22 990	252	-33 299
21. 09. 2014.    RG	4 042 522	–	–	–
30. 05. 2015.    RG	3 817 092	-225 430	251	327 816
13. 05. 2018.    RG	3 747 409	-69 683	1 079	23 572

 

Oznake u tablici:

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,

ΔB = B_i+1 – B_i  = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,

Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i

ΔB / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.

E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,

RB = Referendum o definiciji braka,

RP = Pristupni referendum

RS = Referendum o statusu RH,

S = izbori za Hrvatski sabor i

RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.

 

II. ZBORI ZA HRVATSKI SABOR 2011. GODINE

 

Županija	S	P	B1	p1
Zagrebačka	317 606	255 003	280 943	88
Krapinsko-zagorska	132 892	108 391	114 473	86
Sisačko-moslavačka	172 439	141 747	153 681	89
Karlovačka	128 899	107 884	116 041	90
Varaždinska	175 951	142 695	152 049	86
Koprivničko-križevačka	115 584	93 440	99 342	86
Bjelovarsko-bilogorska	119 764	96 852	103 415	86
Primorsko-goranska	296 195	251 200	273 064	92
Ličko-senjska	50 927	42 434	48 833	96
Virovitičko-podravska	84 836	68 119	77 596	91
Požeško-slavonska	78 034	61 679	69 307	89
Brodsko-posavska	158 575	124 989	151 302	95
Zadarska	170 017	137 068	165 660	97
Osječko-baranjska	305 032	247 007	256 331	84
Šibensko-kninska	109 375	90 240	109 577	100
Vukovarsko-srijemska	179 521	141 894	147 045	82
Splitsko-dalmatinska	454 798	363 499	425 378	94
Istarska	208 055	174 334	182 880	88
Dubrovačko-neretvanska	122 568	98 105	113 541	93
Međimurska	113 804	90 497	97 810	86
Grad Zagreb	790 017	649 957	704 095	89
Republika Hrvatska	4 284 889	3 487 034	3 842 363	89

 

Oznake u tablici:

S = broj stanovnika po županijama i u Gradu Zagrebu prema popisu 2011. godine;

P= broj punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine,

B₁ = broj registriranih birača na biralištima s prebivalištem u Hrvatskoj i

p₁ = B₁ / S x 100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Izborima na 100 stanovnika popisanih travnja 2011. godine.

B₁– P = 355 329 = Razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika prema popisu iz travnja 2011. godine za Republiku Hrvatsku.

 

Više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine na izborima 4. prosinca 2011. godine imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.

 

III. PRISTUPNI REFERENDUM 2012. GODINE

 

Županija	B2	B2 – P	ΔB	p2
Zagrebačka	284 793	29 790	3 850	90
Krapinsko-zagorska	114 920	6 529	447	86
Sisačko-moslavačka	177 950	36 203	24 269	103
Karlovačka	133 333	25 449	17 292	103
Varaždinska	153 037	10 342	988	87
Koprivničko-križevačka	101 050	7 610	1 708	87
Bjelovarsko-bilogorska	113 642	16 790	10 227	95
Primorsko-goranska	287 202	36 002	14 138	97
Ličko-senjska	57 032	14 598	8 199	112
Virovitičko-podravska	83 699	15 580	6 103	99
Požeško-slavonska	78 335	16 656	9 028	100
Brodsko-posavska	155 416	30 427	4.114	98
Zadarska	182 680	45 612	17 020	107
Osječko-baranjska	291 205	44 198	34 874	95
Šibensko-kninska	122 901	32 661	13 324	112
Vukovarsko-srijemska	179 929	38 035	32 884	100
Splitsko-dalmatinska	430 299	66 800	4 921	95
Istarska	199 746	25 412	16 866	96
Dubrovačko-neretvanska	115 996	17 891	2 455	95
Međimurska	100 640	10 143	2 830	88
Grad Zagreb	728 332	78 375	24 237	92
Republika Hrvatska	4 092 137	605 103	249 774	96

 

Oznake u tablici:

B₁ = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 04. prosinca 2011. godine,

B₂ = broj birača na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine,

ΔB = B₂ – B₁ = povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu prema broju registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor za samo 48 dana i

p₂ = B₂  / Sx100 %= broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine.

 

Na Pristupnom referendumu imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko – kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine.

U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina,  Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina.

 

IV. REZULTATI POPISA STANOVNIKA 2011. I PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE

 

Županija	S11	S17	ΔS	D	N17	p
Zagrebačka	317 606	311 416	6 190	0	37 157	1,95
Krapinsko-zagorska	132 892	126 334	6 558	1	36 390	4,93
Sisačko-moslavačka	172 439	152 546	19 893	2	38 129	11,54
Karlovačka	128 899	118 263	10 636	3	39 051	8,25
Varaždinska	175 951	168 560	7 405	4	39 853	4,21
Koprivničko-križevačka	115 584	109 137	6 447	5	40 676	5,58
Bjelovarsko-bilogorska	119 764	109 822	9 942	6	40 784	8,30
Primorsko-goranska	296 195	286 677	9 518	7	43 114	3,21
Ličko-senjska	50 927	45 943	4 984	8	41 951	9,79
Virovitičko-podravska	84 836	77 086	7 750	9	41 585	9,14
Požeško-slavonska	78 034	69 583	8 451	10	39 373	10,83
Brodsko-posavska	158 575	143 827	14 748	11	40 443	9,30
Zadarska	170 017	168 672	1 345	12	41 620	0,79
Osječko-baranjska	305 032	283 035	21 997	13	38 730	7,21
Šibensko-kninska	109 375	101 436	7 939	14	38 956	7,26
Vukovarsko-srijemska	179 521	159 213	20 308	15	40 060	11,31
Splitsko-dalmatinska	454 798	449 610	5 188	16	41 753	1,14
Istarska	208 055	208 229	-174	17	43 927	-0,08
Dubrovačko-neretvanska	122 568	121 381	1 187	18	45 104	0,97
Međimurska	113 804	110 999	2 805	19	48 043	1,83
Grad Zagreb	790 017	802 762	-12 745	20	50 493	-1,61
Republika Hrvatska	4 284 889	4 124 531	160 358	21	49 305	3,74
M	797 855	728 552	69 303	22	47 411	8,69
P	3 487 034	3 395 979	91 055	23	47 039	2,61

 

Oznake:

S₁₁ = broj stanovnika popisanih 2011. godine;

S₁₇ = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;

ΔS = S₁₁ – S₁₇ = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;

D = dob stanovništva od 0 do 23 godine,

N₁₇ = broj stanovnika po pojedinačnim godinama;

M = broj maloljetnih stanovnika;

P = broj punoljetnih stanovnika i

p = ΔS / S₁₁ x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Negativni predznak odgovara rastu broja stanovnika!

 

Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom prošle godine. Broj punoljetnih stanovnika je od sredine 2017. godine do 13. svibnja 2018. godine pao za najmanje deset tisuća.

 

V. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE

 

Godina	S	M	P	ΔS	ΔM	ΔP
2001.	4 437 460	931 927	3 505 533	0	0	0
2011.	4 284 889	797 855	3 487 034	152 571	134 072	18 499
2012.	4 267 558	789 387	3 478 171	169 902	142 540	27 363
2013.	4 255 689	781 236	3 474 453	181 771	150 691	31 080
2014.	4 238 389	769 942	3 468 447	199 071	161 985	37 086
2015.	4 203 604	754 450	3 449 154	233 856	177 477	56 379
2016.	4 174 349	738 924	3 435 425	263 111	193 003	70 108
2017.	4 124 531	728 552	3 395 979	312 929	203 375	109 554

 

Oznake:

S = broj stanovnika;

M = broj maloljetnih stanovnika; 

P = broj punoljetnih stanovnika;

ΔS = S₁ – S_i = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;

ΔM = M₁ – M_i = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i

ΔP = P₁ -P_i = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;

p₁ = ΔS₁₇ / S₁ x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;

p₂ = ΔM₁₇ / M₁ x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i

p₃ = ΔP₁₇ / P₁ x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.

 

VI. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. GODINE I BROJ IZBRISANIH BIRAČA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA

 

Županija	P	B	B – P	Bi	p %
Zagrebačka	255 003	272 155	17152	12 277	86
Krapinsko-zagorska	108 391	109 713	1 322	3 004	83
Sisačko-moslavačka	141 747	146 400	4 653	15 087	85
Karlovačka	107 884	111 073	3 189	11 217	86
Varaždinska	142 695	146 766	4 071	4 905	83
Koprivničko-križevačka	93 440	94 444	1 004	3 477	82
Bjelovarsko-bilogorska	96 852	98 895	2 043	6 876	83
Primorsko-goranska	251 200	265 631	14 431	15 337	90
Ličko-senjska	42 434	44 695	2 261	6 985	88
Virovitičko-podravska	68 119	71 520	3 401	7 255	84
Požeško-slavonska	61 679	65 886	4 207	8 100	84
Brodsko-posavska	124 989	136 481	11 492	12 534	86
Zadarska	137 068	162 028	24 960	17 066	95
Osječko-baranjska	247 007	253 813	6 806	23 946	83
Šibensko-kninska	90 240	99 493	9 253	15 355	91
Vukovarsko-srijemska	141 894	152 334	10 440	16 318	85
Splitsko-dalmatinska	363 499	404 843	41 344	26 710	89
Istarska	174 334	187 471	13 137	9 662	90
Dubrovačko-neretvanska	98 105	107 733	9 628	6 657	88
Međimurska	90 497	96 041	5 544	3 795	84
Grad Zagreb	649 957	692 141	42 184	42 953	88
Republika Hrvatska	3  487  034	3 719 556	232 722	269 516	87

 

Oznake:

P = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine,

B_i = broj izbrisanih birača,

B = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,

B – P = razlika između broja birača i broja punoljetnih osoba i

p = B / Sx100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokružen na cijeli broj.

 

Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.

 

S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.

 

VII. PROMJENA BROJA BIRAČA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE IBROJ IZBRISANIH BIRAČA

 

Red. br.	Grad ili općina	S	B1	B2	Bi	p2
1.	Dugo Selo             ZŽ	17 466	16 128	16 531	816	96,65
2.	Brdovec	11 134	9 948	10 083	471	90,56
3.	Rugvica	7 871	6 987	7 138	352	90,69
4.	Ludbreg                VŽ	8 478	7 705	7 756	215	91,48
5.	Čabar                 PGŽ	3 770	3 483	3 476	428	92,20
6.	Opatija	11 659	10 640	10 663	728	91,46
7.	Rab	8 065	7 280	7 318	274	90,73
8.	Kostrena	4 180	3 846	3 943	122	94,33
9.	Viškovo	14 445	13 485	13 853	519	95,90
10.	Mali Lošinj	8 116	7 819	7 810	552	96,23
11.	Senj                        LSŽ	7 182	6 616	6 579	391	91,60
12.	Bukovlje                 BPŽ	3 108	2 818	2 844	198	91,51
13.	Biograd na Moru    ZDŽ	5 569	5 269	5 405	341	97,06
14.	Gračac	4 690	4 607	4 274	1 519	91,13
15.	Pakoštane	4 123	3 938	4 029	304	97,72
16.	Poličnik	4 469	4 307	4 391	401	98,25
17.	Sukošan	4 583	4 166	4 283	287	93,45
18.	Sveti Filip i Jakov	4 606	4 105	4193	198	91,03
19.	Županja                  VSŽ	12 090	10 890	10 918	964	90,31
20.	Hvar                    SDŽ	4 251	4 145	4 189	327	98,54
21.	Kaštela	38 667	35 325	36 119	2 044	93,41
23.	Omiš	14 936	13 761	13 938	1 036	93,32
24.	Trogir	13 192	12 446	12 636	714	95,79
25.	Dugi Rat	7 092	6 483	6 578	386	92,75
26.	Dugopolje	3 469	3 082	3 155	75	90,94
25.	Gradac	3 261	3 241	3 216	480	98,62
27.	Hrvace	3 617	3 260	3 309	308	91,48
28.	Jelsa	3 582	3 462	3 524	326	98,38
29.	Marina	4 595	4 396	4 403	297	95,82
30.	Podstrana	9 129	8 732	9 013	397	98,73
31.	Seget	4 854	4 458	4 458	304	91,84
32.	Buje                        IŽ	5 182	4 754	4 691	149	90,52
33.	Labin	11 642	10 475	10 427	661	89,56
34.	Novigrad	4 345	3 956	3 980	207	91,60
35.	Poreč	16 696	16 013	16 149	986	96,72
36.	Rovinj	14 294	13 673	13 749	847	96,19
37.	Umag	13 467	12 926	12 978	690	96,37
38.	Fažana	3 635	3 489	3 481	188	95,76
39.	Ližnjan	3 965	3 568	3 654	107	92,16
40.	Dubrovnik              DNŽ	42 615	38 645	39 295	2 184	92,21
41.	Korčula	5 663	5 078	5 115	273	90,32
42.	Blato	3 593	3 324	3 343	260	93,04
43.	Orebić	4 122	3 782	3 842	330	93,21
44.	Župa dubrovačka	8 331	7 410	7 500	449	90,03
45.	Podturen                  MŽ	3 873	3 448	3 488	174	90,06
46.	Novalja                LSŽ	3 663	3 612	3 664	209	100,03
47.	Crikvenica          PGŽ	11 122	11 786	12 008	770	107,97
48.	Malinska-Dubašnica	3 134	3 844	3 943	286	125,81
49.	Novi Vinodolski	5 113	5 123	5 182	316	101,35
50.	Makarska            SDŽ	13 834	14 965	15 230	1 126	110,09
51.	Okrug	3 349	3 955	4 029	402	120,30
52.	Supetar	4 074	4 201	4 248	334	104,27
53.	Vodice                 ŠKŽ	8 875	9 582	9 773	876	110,12
54.	Benkovac            ZDŽ	11 026	13 540	14 071	3 091	127,62
55.	Obrovac	4 323	5 556	5 652	1 281	130,74
56.	Preko	3 805	4 112	4 149	256	109,04
57.	Vir	3 000	4 073	4 165	440	138,83
58.	Medulin                    IŽ	6 481	6 477	6 578	473	101,50

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,

B₁ = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017. godine,

B₂ = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,

B_i = broj izbrisanih birača za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i

p₂ = B₂ / S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

 

ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 procijenjenih stanovnika sigurno veći od 58. Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima. Ako bi se odbili izbrisani birači Crikvenica, Makarska i Obrovac bi imali više birača od popisanih stanovnika 2011. godine.

 

Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Treba provesti temeljitu reviziju broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj provjerom prebivališta sukladno Zakonu o prebivalištu. Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

 

Edo Zenzerović, Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva