Hrvatski Fokus
Gledišta

Ukupno bi Sabor imao 108 zastupnika

Od 66 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom najmanje 6 moraju biti zastupnici nacionalnih manjina i 3 zastupnika dijaspore

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
 
HRVATSKI SABOR
Prof. dr. sc. Milorad Pupovac
Trg. Sv. Marka 6, 10000 Zagreb
 
Predmet: Gruba manipulacija popisima i registrom birača od 2000. godine
Poštovani gospodine profesore Pupovče,
kao potpisnik peticija za održavanje referenduma "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" molim Vas da nam na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama dostavite presliku isprave Ministarstva uprave s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati na temelju koje je
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio pristranu
 
ODLUKU
 
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/04/hero_vote.jpg
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske ( vidi priložene tablice).
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva  i države pa i o pravima nacionalnih manjina je pretpostavka demokratizacije hrvatskog društva. Nakon preslagivanja vladajuće većine Vi profesore Pupovac ste postali predsjednik Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava.
 
Kako ćete Vi odlučivati o ljudskim pravima, a niste mi još odgovorili na predstavke koje sam urudžbirao 13. lipnja 2016. i 4. listopada 2017. godine i time ste prekršili moje temeljno ljudsko pravo na odgovor u primjerenom roku? Inicijatore i potpisnike peticija ste nazvali "huljama". Profesore Pupovac mi nismo "hulje". Zar Vas i ostale zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana namećete ministre u VRH- nakon što ste zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine  pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara? Profesore Pupovac zar je moguće da je velik broj gradova i općina  na prvim izborima održanim za europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine imalo više birača od stanovnika kao: u Zadarskoj županiji : Benkovac, Nin, Obrovac u kojemu su 2017. godine na lokalnim izborima kupovani glasovi srpskih birača, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača,Preko, Privlaka, Sali, Stargrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulini i u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat? Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na svim izborima i Referendumu o braku na održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,777.518  birača. Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine izabralo 25.420 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Vas sa 16.166, Milu Horvata s 12.175 i Borisa Miloševića s 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 9.100 birača što je 41,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO.
 
Na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 birača nacionalnih manjina  ili 4.742 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,5 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima. Manje od 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,43 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine. Birači nacionalnih manjina imaju vrlo mali interes za izbor njihovih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice tako da birači s prebivalištem u Hrvatskoj biraju 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom, a svi birači s hrvatskim državljanstvom 66 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici uključivši i dijasporu. Od 66 zastupnika koji bismo birali razmjernim izbornim sustavom najmanje 6 moraju biti zastupnici nacionalnih manjina i tri zastupnika dijaspore. Ukupno bi sabor imao 108 zastupnika.
U prilogu Vam dostavljam članak "Hrvatski sabor i Ustavni sud su ugušili neposrednu demokraciju" i CD s analizama i prijedlozima promjena izbornog zakonodavstva.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 22. veljače 2019. godine
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Ne može svatko kao biskup Ratko

HF

Dušan Silni na čelu HRT-a!

HF

Opet se sve ponavlja

HF

Kusićevo Vijeće na crti Pijade, Rankovića, Račana

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...