Iz Vučjaka babo protjerao Hrvate

Pakistanski Selman je samo jedan od milijunskog broja migrantskih ratnika

Nema te tajne koja se može zauvijek skrivati, i ostati neotkrivena. Narodna poslovica kaže „zemljica se zaklinjala raju da se tajne saznati moraju". I hvala Bogu, da je tako. Koliko bi zločina, ubojstava, silovanja, progona, etničkih čišćenja i genocida ostalo skriveno nametnutom „istinom" zločinaca i onih koji ih u tim zlodjelima pomagali da nije istine otkrivene tajne.

Diktatori, zločinci, genocidisti, konfesiocidisti, ubojice i zlikovci svih kategorija su najveći skrivači istine. Ubojice istine. I zbog toga su i najveći plašljivci, kukavice, i ponovni  potencijalni zlikovci. A zlikovci se najviše, zapravo jedino, boje istine. Nitko im drugi ili ne može, ili ne će, ništa. Zločinci i čuvari njihovih zločina podjednako su opasni za mir i budućnost u svijetu, bilo globalno bilo lokalno. Napose se čvrsto skrivaju tajne u slojevitim društvima, zajednicama različitih nacija i vjera, kultura i civilizacija. Zadaću čuvara najprljavijih tajni, onih koje skrivaju brutalne zločine, etnička čišćenja, progone, silovanja, genocid i konfesiocid, na sebe preuzimaju brojniji narod multi kulti zajednica. A to i jest razlog zašto u svijetu i nema istinskih multi kulti društava. Niti će ih zbog toga ikada i biti. Cijeli svijet, čak i oni najradikalniji zagovornici, čak i na štetu vlastitog naroda, priznaju „multi kulti je propala ideja“.

Stoga su te zajednice problemi ne samo za malobrojniji narod, koji je uvijek silom uguran u njihove okvire, već i za okruženje, te u konačnici i za cijeli svijet. U takvim zajednicama koje se u konačnici i raspadaju zbog skrivanja gnjusnih tajni, koje čuva brojniji narod i koji time nameće diktaturu nad  malobrojnijim, zbog marginaliziranja malobrojnijeg naroda od kojeg i kriju strašne zločine, ratovi, nemiri, strahovi i nesigurnost su načini preživljavanja, na papiru živućih, multi kulti društava. Zbog toga su i osuđene na propast. I propale u krvi. Brutalnosti zločina koje brojniji narod skriva, i drži tajnom, određuju joj i način raspadanja. A on je uvijek silom, ratom, zločinom, budući da su na takvim temeljima izgrađivane i egzistirale kao „čardak ni na nebu ni na zemlji".

U današnjem malom ostatku nekadašnje BiH, kojeg je svijet u američkoj bazi oružja za masovna ubijanja krstio pod imenom „Federacija", a svaka federacija je silom nametnuta, silom održavana, silom raspadana i konclogor za malobrojnijeg federalnog partnera, sve te negativnosti, sva zlodjela na kojima počiva, su sve vidljivija, i tajne se sve više otkrivaju. Previše je ljudskih žrtava u temeljima te beha zgrade na pijesku, da bi se mogle tajne sakriti, i skelet građevine ne srušiti. Uzalud je trud muslimansko-bošnjačkog ratnog i poratnog vodstva u skrivanju tajni građansko vjerskog sukoba, njegovih sudionika i ciljeva u ime kojih je izvršena agresija na hrvatski narod. Iz dana u dan sve se više otkrivaju sudionici muslimansko-vjerskog rata, koji je zbog nazočnosti velikog broja muslimana iz cijeloga svijeta i postao i svjetski, i vjerski globalni sukob.

U svakodnevnoj nabujaloj bujici kroz Bosnu i Hercegovinu, naravno samo kroz njen federalni dio kojeg Bošnjaci i na taj način osvajaju, islamskih migranata, jurišnika na Europu i njen kršćanski identitet, otkrivaju se muslimanski borci, ili njihovi sinovi, iz islamskog svijeta koji su se borili na strani muslimana za Velikog Alaha u današnjoj dvoentitetskoj beha zajednici. Djeca džihadista u Bosnu i Hercegovinu dolaze očevim ratnim stopama, po preporuci roditelja, i po svemu sudeći, sad na poziv, Bošnjaka Bakira, za razliku od očeva koji su došli na poziv Muslimana Alije. Cilj im je isti. Jedni sad već sa velikim iskustvom vjerskog ratnika bilo u Bosni i Hercegovini,  ili u zemlji iz koje dolaze i iz kojih su protjerali sve kršćane i porušili sve njihove svetinje.

Kap u islamističkoj ratnoj bujici koja ispred sebe potapa sve na što naiđe, sa izvorom u Pakistanu koja se nazvala, prava imena poput svih ratnika, zločinaca i kriminalaca uvijek skrivaju i drže tajnom, SELMAN, pohvalio se muslimansko-bošnjačkim vlastima koji su ga smjestili blizu europske granice u hrvatsko selo Vučjak, "OTAC MI SE BORIO U RATU ZA BIH". Hvalisavo kako to i čine djeca džihadista Selman je objasnio bošnjačkim vlastima kako mu je otac pričao o BiH, pretpostaviti je da mu je objasnio, mada to Selman nije javno priznao, da je i iz hrvatskog sela Vučjak njegov babo protjerao Hrvate katolike, i njemu osigurao slobodnu bazu za pripreme u daljnjem pohodu na  Europu, i progon kršćana katolika u BiH, s ciljem proširenja muslimanskih prostora, zacrtanih u ratu za teritorij. 

Pokazuje se, priznanje Selman, da je u islamskoj migrantskoj bujici velik, a možda i najveći broj djece džihadista, onih koji su protjerali i poubijali kršćane u svojim zemljama, i od onih koji su u BiH, na poziv ratnog zločinca Alije Izetbegovića katolike Hrvate ubijali, silovali, konfesiocid i genocid činili, progonili i etničko vjerska čišćenja proveli, i crkve rušili u ime Velikog Alaha. Selman, a bujica je puna Selmana, dolazi iz Pakistana, zemlje u kojoj je kršćanka Asie Bibi  2010. osuđena na smrtnu kaznu. I samo zato što je, kao „nečista kršćanka“ žednim muslimankama dala da piju vode. Gotovo da migrantski radikalisti to isto čine sa kršćanima  na osvajačkom  putu u Europu. Potvrđuju to i slučajevi u kojima neke „muslimanske“ nevladine organizacije na migrantskom putu osuđuju kršćane o tobožnjoj brutalnosti prema migrantima. Te osude idu tako daleko da islamisti ne žele uzeti ni kruh iz kršćanskih ruku, i traže da ih na svakom koraku tog puta čeka kruh iz pekare u kojoj rade muslimani. Stoga su mnogi kršćani i kršćanke na migrantskom putu, u svojoj kući i svojoj domovini na neki način Asie Bibi, jer ih na isti način osuđuju te „nevladine“ organizacije, koje su sve zapravo dio strateškog plana udara na Europu i europski kršćanski identitet.

Džihadisti koji su ubijali i klali, sa odrubljenim glavama kršćana igrali nogomet u Bosni i Hercegovini, na smrt osuđivali kršćane u svojim zemljama, sada šalju svoju djecu da osvajanjem proširuju islamsku Bosnu i Hercegovinu, zbog čega ih danas objeručke dočekuje Bakir Izetbegović, kao što je njihove očeve dočekivao, teritorijem i beha državljanstvom nagrađivao njegov babo Alija. Smješta ih u hrvatska sela, otkrivajući skrivanu tajnu cilja muslimanske agresije na Hrvate i njihov teritorij. Pakistanski Selman je samo jedan od milijunskog broja migrantskih ratnika koji smatra da ima pravo na BiH, daleko veće negoli i jedan njen kršćanin, jer on je dijete šehida, džihadista, koji mu je osigurao mjesto na način da je iz BiH protjerao stotine tisuća kršćana, u najvećem broju katolika. I hrvatsko selo Vučjak je teritorij kojeg je zajedno muslimanska armija i Selmanov otac, i mnogi drugih Selmana, okupirala i danas na tom teritoriju prave i daruju migrantski entitet.

Vinko Đotlo