Hrvatski Fokus
Društvo

Biografije splitskih gradonačelnika

Izložba "Splitski gradonačelnici (1882.-1918.): život i uspomene"

 
 
U Muzej grada Splita, u ponedjeljak, 28. listopada 2019. godine je otvorena izložba „Splitski gradonačelnici (1882.-1918.): život i uspomene“.  Autor izložbe je kustos Marijan Čipčić dok likovni postav potpisuju viši restauratori Dina Vuletin Borčić i Mirko Gelemanović. Stručni suradnici na projektu su kustosica Darka Perko Kerum i dr. sc. Branko Kasalo sa Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. Recenzentica kataloga izložbe je dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan, viša znanstvena suradnica na Hrvatskom institutu za povijest.
Izložbu su predstavili prof. Ante Rendić-Miočević – praunuk prvog načelnika pohrvaćenog Splita – Duje Rendić-Miočevića, akademik Nenad Cambi te autor izložbe kustos Marijan Čipčić.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/11/plakat-gradonacelnici.jpg
Cilj ove izložbe i pratećeg kataloga jest sagledati splitske gradonačelnike u razdoblju od pohrvaćenja splitske Općine 1882. do kraja Prvog svjetsko rata 1918. godine kroz perspektivu građe koja se čuva u Muzeju grada Splita, uz predmete iz Galerije umjetnina, Sveučilišne knjižnice u Splitu te one iz privatnih zbirki obitelji Rendić-Miočevića, te obitelji Rismondo, Berket i Barbarić. Biografije splitskih gradonačelnika nadopunjuju se ovom izložbom temeljem spoznaja dobivenih proučavanjem predmeta iz njihovog svakodnevnog života. Građa koja je obrađena u katalogu je raznovrsna i do sada uglavnom nije bila izlagana javnosti, a ona koja jest bila izlagana, kroz ovu je izložbu sagledana u novom kontekstu. Izložbom posvećenom splitskim gradonačelnicima u razdoblju od 1882. godine do 1918. godine Muzej grada Splita zaokružuje ciklus obnavljanja uspomene na ljude koji su zaslužni za brojna gospodarska, komunalna, kulturna i društvena pregnuća Splita na kraju 19. u početku 20. stoljeća.
 
Izložbu je otvorio splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara koji je naglasio važnost obnavljanja uspomene na splitske gradonačelnike koji su zaslužni za brojna gospodarska i komunalna postignuća koja su Split  transformirali u moderni europski grad. Podsjetimo, 1882. godine narodnjaci su pobijedili autonomaše na izborima za splitsku općinu. Bila je to jedna od presudnih pobjeda Narodne stranke u Dalmaciji. Na izborima za općinu Narodna stranka, pod vodstvom Gaje Bulata, Vida Morpurga i ostalih narodnih prvaka, izvojevala je pobjedu.
 
U navedenom razdoblju stanovništvo Splita je poraslo od oko 12.000 na 20.000 stanovnika. Pored novih javnih građevina i stambenih zgrada koje je podigla država, i Općinska uprava je mnogo doprinijela svojim sredstvima za komunalne objekte. Uređena je nova vijećnica kao sjedište Općinske uprave na Narodnom trgu. Sagrađeno je Narodno kazalište. Podignut je spomenik pjesniku Luki Botiću na Prokurativama, a 1908. izgrađen je Hrvatski dom u kojega su smještena hrvatska kulturna društva. Uređen je pazar i plinska javna rasvjeta, te je proširena vodovodna mreža…
 
Recenzentica kataloga dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan ističe da se ova izložba nadovezuje na znanstveni skup na kojem su javnosti predstavljene biografije splitskih gradonačelnika od 1882. do 1918. godine, održan u sklopu proslave blagdana Sv. Duje 2018. godine, u organizaciji Muzeja grada Splita i Društva prijatelja kulturne baštine Split. Taj znanstveni skup, zajedno s ovom izložbom, daje sliku razdoblja koje je do sada uglavnom bilo zanemareno, iako je za povijest grada izuzetno značajno.
 
Referat o prvom narodnjačkom načelniku splitske Općine Dujmu Rendiću Miočeviću (1834. – 1915.) održao je njegov izravni potomak Ante Rendić-Miočević. Njegova je prezentacija obilovala fotografijama osobnih predmeta prvoga načelnika ponarođene splitske Općine iz privatnoga vlasništva. Referent je posebno naglasio činjenicu da je Narodna stranka 1882. istaknula Dujma Rendića Miočevića kao kandidata za čelni položaj splitske Općine, a ne primjerice Gaju Filomena Bulata, koji je bio njihov vođa u Splitu. Rendić Miočević uživao je veliku popularnost ne samo među Splićanima nego i u čitavoj Dalmaciji. To je dokazao pobijedivši na izborima za Carevinsko vijeće 1879. Antonija Bajamontija, dugogodišnjega autonomaškoga splitskoga gradonačelnika. Rendić Miočević obavljao je dužnost splitskoga gradonačelnika do 1885., kada se razišao s Bulatom. Gordana Tudor referirala je o Gaji F. Bulatu (1836. – 1900.), koji je Splitom upravljao od 1885. do 1893. godine. Bulat je u službi na čelu splitske Općine bio najdulje od svih gradonačelnika obrađenih na simpoziju. Vođa splitskih narodnjaka u svojem je načelničkom mandatu dovršio višegodišnji naum uređenja Općinskoga doma na Gospodskom trgu. Gradonačelnik Bulat bio je jedan od inicijatora podizanja Općinskoga kazališta, čija je izgradnja plod javno-privatnoga partnerstva i suradnje Općine i lokalnih poduzetnika koji su unaprijed dugoročno zakupili lože. Biografi ju Ivana Mangjera (1840. – 1919.), odvjetnika i splitskoga gradonačelnika od 1893. do 1897., obradio je Stanko Piplović. Na početku Mangjerova mandata na čelu splitske Općine otvoreno je Općinsko kazalište. Piplović je apostrofi rao i njegovu društvenu djelatnost. Mangjer je 1894. Izabran za predsjednika glazbenoga društva „Zvonimir”, a bio je i dugogodišnji član „Javne dobrotvornosti”. Branka Despotušić imala je priopćenje o Petru Kataliniću (1844. – 1922.), splitskom trgovcu i gradonačelniku od 1897. do 1899. godine. Petar Katalinić bio je pripadnik ugledne obitelji koja se doselila iz Trogira u Split početkom XIX. stoljeća. Isticao se kao konzularni predstavnik Švedske i Norveške te dugogodišnji član Trgovačko-obrtničke komore. O Vinku Miliću (1833. – 1910.), jednom od najistaknutijih pobornika politike „novoga kursa”, izlagala je Ivanka Kuić. Milić je bio splitski gradonačelnik od 1899. do 1905. godine. Ostvario je zapaženu karijeru kao sudac u nekoliko dalmatinskih gradova. Izabran je u Dalmatinski sabor, u kojem je bio predsjednikom kluba Hrvatske stranke. Kuić je posebno istaknula Milićevo dugogodišnje publicističko djelovanje. Prvu sesiju izlaganja zaključila je Tea Blagaić Januška referatom o splitskoj gradskoj upravi pod vodstvom Ante Trumbića (1864. – 1938.). Vođa dalmatinskih pravaša, a od 1905. i jedan od prvaka Hrvatske stranke, kraći je period bio splitski gradonačelnik, i to od 1905. do 1907. godine.
 
Drugu sesiju znanstvenih referata otvorila je Hania Mladineo Mika izlaganjem o Vicku Mihaljeviću (1861. – 1911.), splitskom gradonačelniku od 1907. do 1911., koji je bio inspiracija za lik načelnika u seriji „Velo misto”. Osebujni Mihaljević bio je omiljen u narodu, a izdao je i dvije zbirke šaljivih pjesama pod pseudonimom Neurastenicus. Marijan Čipčić referirao je o Vinku Kataliniću (1857. – 1917.). On je Splitom upravljao u dva navrata, od 1911. do 1912. te od 1913. do 1914. godine. Obje gradske uprave Vinka Katalinića raspustile su austrijske vlasti imenovavši komesare. Vinko Katalinić bio je jedan od utemeljitelja splitskoga ogranka Hrvatskoga sokola 1893. i prvi starješina toga društva. Teodora Sporna, prvoga komesara koji je upravljao Splitom u periodu koji je obradio ovaj skup, istražila je Elvira Šarić Kostić. Rodom Slovenac, gimnaziju je završio u Sušaku, a više vremena proveo je u činovničkoj službi u Dubrovniku. Sporn je vodio splitsku gradsku upravu od 1912. do 1913. te krajem Prvoga svjetskog rata od 1917. do 1918. godine. Veći dio Prvoga svjetskog rata splitskom je Općinom kao komesar upravljao iskusni činovnik, rodom Trogiranin, Frane Madirazza. O njemu je izlagao Ivo Uglešić. Madirazza se uza svoj posao bavio i povijesnim istraživanjima. Godine 1911. izdao je djelo Storia e costituzione dei comuni dalmati. Madirazza je umro 1929. u Veneciji. Predavanje o Starograđaninu Vicku Niseteu, koji je u svojstvu komesara upravljao splitskom Općinom manje od dva mjeseca tijekom 1917., održao je Mladenko Domazet. Životopis posljednjega načelnika splitske Općine u Prvom svjetskom ratu Josipa Smodlake (1869. – 1956.) izložio je Branko Kasalo. Nakon obnove splitskoga Općinskog vijeća, na sjednici održanoj 30. listopada 1918. za novoga splitskoga gradonačelnika aklamacijom je izabran Josip Smodlaka. On je na čelu Splita ostao samo do 6. studenoga 1918. jer je u međuvremenu bio izabran za člana Zemaljske vlade za Dalmaciju.
 
Pobjeda narodnjaka otvorila je novu stranicu u povijesti Splita i Dalmacije i bila je dio širih preporodnih inicijativa koje su u tom razdoblju nicale i bujale diljem Hrvatske. Ishod splitskih izbora, kao i događaji koji su potom uslijedili, bili su u punom smislu riječi pravom prekretnicom u društvenom i političkom životu Splita i Dalmacije. Stoga nema dvojbe da je pobjeda narodnjaka na izborima u Splitu događaj koji je obilježio drugu polovicu 19. st., ostavivši za sobom tragove koji nisu gubili na značenju i koji i danas sjaje jednakim intenzitetom.
Izložba će biti otvorena do sredine siječnja 2020. godine.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Quo Vadis Munde?

hrvatski-fokus

Marihuana

HF

Izdajnički globalist Lula da Silva ponovno na čelu Brazila

hrvatski-fokus

Dite zadarsko

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više