Podizanje javne svijesti o značenju zdravog tla
Svjetski dan tla obilježava se svake godine 5. prosinca s ciljem podizanja javne svijesti o značenju zdravog tla kao i potrebom za odgovorno i održivo upravljanje ovim prirodnim neobnovljivim dobrom. Latinska izreka kaže: „repetitio est mater studiorum“ ('ponavljanje je majka učenja/znanja') pa ću i ovom prigodom ponoviti najvažnije o usvajanju odluke za obilježavanje Svjetskog dana tla. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) na svojoj 68. plenarnoj sjednici održanoj 20. 12. 2013. odredila je 5. prosinca kao Svjetski dan tla, koji se prvi puta obilježio 5. prosinca 2014. (A/RES/68/232), a istog datuma UN je godinu 2015. proglasio Međunarodnom godinom tla. Datum 5. prosinca odabran je u čast tajlandskog kralja a datum označava službeno obilježavanje njegovog rođendana. Naime, upravo je H.M. King / Njegovo visočanstvo kralj Bhumibol Adulyadej (5.12.1927.-13.10.2016.) pokrenuo snažnu inicijativu za obilježavanje Svjetskog dana tla. Podsjećam da je Međunarodna unija znanosti o tlu (utemeljena 1924.) proglasila Međunarodno desetljeće tla od 2015. do 2024. s namjerom povećanja brige za zdravo tlo.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana tla glasi: „Zaustavimo eroziju tla, spasimo našu budućnost“ a središnje obilježavanje održati će se 5. prosinca u Rimu, u sjedištu Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) kao i u brojnim regionalnim uredima, te raznim događanjima na nacionalnim i lokalnim razinama.
U Rimu, u sjedištu UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), u razdoblju od 15. do 17. svibnja 2019. pod motom „Zaustavimo eroziju tla, spasimo našu budućnost“ održan je Globalni simpozij o eroziji tla na kojem je sudjelovalo više od 500 sudionika iz 104 države svijeta, uključujući i predstavnike FAO-a i drugih su-organizatora ovog Globalnog simpozija, zatim predstavnici akademije, privatnog sektora, civilnog društva, poljoprivrednika, znanstvenici i dr.
Glavni i najvažniji razlog održavanja ovog Simpozija bio je razmjena znanja, novih podataka i iskustava vezanih uz eroziju tla: uzroci i rizici koji se naročito odnose na poljoprivredu i proizvodnju hrane kao i oni vezani uz okoliš; zatim tehnike za smanjenje i zaustavljanje daljnje erozije tla uz zajedničko djelovanje i suradnju s poljoprivrednicima itd.
Erozija tla jedna je od deset glavnih prijetnji vezanih uz tlo i upravljanje njime, a tri glavna uzroka erozije su: voda, vjetar i mehanička obrada tla teškim strojevima. Iako je erozija tla dio prirodnih procesa koji utječu na oblikovanje krajobraza i samog tla te proces evolucije, eroziju tla bitno ubrzava i pospješuje čovjek sa svojim aktivnostima: uklanjanje vegetacije, prekomjerna ispaša, sječa i krčenje šuma, intenzivna poljoprivredna proizvodnja, obrada tla na uzvisinama tj. nizbrdo, uzgoj monokultura, promjene u namjeni korištenja tla, nekontrolirano širenje urbanih naselja, industrijske i rudarske aktivnosti itd.
Osim što ove ljudske aktivnosti ubrzavaju eroziju tla one imaju i druge posljedice – na primjer, klizišta tla, povećanje emisije stakleničkih plinova i gubitak organskog ugljika iz tla. Erozija tla ima negativne učinke na poljoprivredu i proizvodnju hrane, kvalitetu vode i okoliš. Na agrarnim površinama erozija tla negativno utječe na kapacitet tla u procesu infiltacije vode u tlo, zatim na zadržavanje vlage, sposobnost drenaže, smanjuje se 'dubina' korijenja i njegova razgranatost te se gube vrijedni, neophodni nutrijenti u tlu itd. Erozija tla može smanjiti prinose u poljoprivrednoj proizvodnji i do 50 posto uz istovremeno povećanje potrebe odn. potrošnje vode u poljoprivredi, a nastale klimatske promjene dodatno pogoršavaju eroziju tla.
„European Soil Data Centre“ (ESDAC) još je 2012. procijenio da će se erozija tla globalno širiti i povećavati, a najveća erozija tla predviđala se za područje Južne Amerike i Afrike, osobito sub-Saharske Afrike te jugoistočne Azije.
Maria Helena Semedo, zamjenica glavnog direktora FAO-a za Klimu i prirodne resurse, na otvaranju Globalnog simpozija o eroziji tla u Rimu 15. svibnja 2019. između ostalog izjavila je slijedeće: „Vjetar, kiša i tehnike industrijske poljoprivrede ubrzavaju eroziju tla, a to možemo ublažiti prije nego što se suočimo s ozbiljnim posljedicama koje se prvenstveno odnose na prinose u poljoprivrednoj proizvodnji kao i opasnim funkcijama u ekosustavima. Erozija tla i njezini negativni učinci sve su izraženiji i stoga mi moramo zajedno raditi na zaustavljanju daljnje erozije tla“ te dodala: „Svakih pet sekundi površina jednog nogometnog igrališta zahvaćena je erozijom tla, a naš planet je na putu koji vodi degradaciji tla većoj od 90 posto ukupnih površinskih tla na Zemlji do 2050. godine.“
Za vrijeme održavanja Globalnog simpozija o eroziji tla, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu objavila je i predstavila značajnu knjigu na 104 stranice pod nazivom: „Soil erosion: the greatest challenge for sustainable soil management“ („Erozija tla: najveći izazov za održivo upravljanje tla“); glavni autor knjige je profesor Dan Pennock s kanadskog Sveučilišta Saskatchewan (Canada's University of Saskatchewan). U knjizi autori ističu: „Erozija je prirodni geološki proces koji se ne može zaustaviti, ali čovjek može utjecati na smanjenje erozije tla tako da odgovorno i održivo upravlja ovim resursom.“ Prof. Pennock navodi i povećani broj objavljenih stručnih i znanstvenih tekstova o problemima vezanim uz eroziju tla: samo u trogodišnjem razdoblju od 2016. do 2018. objavljeno je ukupno 7 348 tekstova o ovoj temi, dok je u 20. stoljeću, u razdoblju od 1931. do 1999. objaljeno ukupno 5 698 članaka.
Erozija tla je gubitak površinskog plodnog tla. U razdoblju od tisuću godina može nastati oko 2 do 3 cm tla – stoga se tlo smatra neobnovljivim resursom odnosno neobnovljivim prirodnim dobrom! A prema procjenama godišnje se na globalnoj razini izgubi oko 24 milijarde tona plodnog tla zbog erozije.
Krajem svibnja 2019. časopis „Forbes“ objavio je tekst u kojem su predstavljeni rezultati nove studije koju su proveli znanstvenici „European Union Joint Research Centre.“ Provedena studija procjenjuje da godišnji ukupni globalni ekonomski gubitci uzrokovani erozijom tla iznose 8 milijardi US dolara. A istovremeno proizvodnja hrane na globalnoj razini smanjena je za 33,7 milijuna tona hrane.
U Republici Hrvatskoj osnovan je Centar za tlo pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koji, citiram: „provodi aktivnosti s ciljem zaštite poljoprivrednog zemljišta, tj. zaštite tala Republike Hrvatske kao strateškog resursa i značajne sastavnice okoliša.“
Izvor:
-
Organizacija za hranu i poljoprivredu/FAO: World Soil Day 5. Dec. 2019., www.fao.org
-
Global Symposium on Soil Erosion – Outcome Document („Stop soil erosion, Save our future“), www.fao.org
-
Prof. Dan Pennock: „Soil erosion: the greatest challenge for sustainable soil management,“ www.fao.org
-
Linh Anh Cat, PhD: „Soil Erosion Washes Away $8 Billion Annually,“ www.forbes.com (21. 5. 2019.)
