Hrvatski Fokus
Religija

Najljepše molitve naših starih

Molitvice ili svete pismice

 
 
U želji da se zaštiti i sačuva od zaborava duhovna ostavština naših predaka koja je iz naraštaja u naraštaj prenošena usmenim putem, nakladna kuća Verbum izdala je monografsko izdanje 'Najljepše molitve naših starih' u suradnji sa znanstvenom savjetnicom Instituta za etnologiju i folkloristiku prof. dr. sc. Ljiljanom Marks.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/12/najljep_e-molitve-na_ih-starih.jpg
Drevne narodne molitve koje se usmenom predajom prenose s koljena na koljeno u našim hrvatskim obiteljima, one koje su djedovi ostavljali u nasljeđe unucima, koje su unuke s udivljenjem slušale od svojih baka prije spavanja i koje su majke kćerkama predavale kao dragocjenu baštinu za njihove nove obitelji, sada su po prvi put sabrane i sačuvane u ovoj iznimnoj knjizi. Noseći u sebi dašak minulih vremena, ove se molitve istovremeno odlikuju neprolaznom svježinom i ljepotom. Ova jedinstvena knjiga oblikovana je iz same naše zemlje, izrasla je iz srdaca i vjere naših obitelji i narodnog spomena na ono najvažnije što imamo i što želimo prenijeti naraštajima koji dolaze.
 
Molitvica je obilježje intimna govora kršćanina s Bogom, obilježje revnosti i velikodušnosti prema Bogu i bližnjemu. Hrvatski je vrijedan, i iznimno darovit narod, nabožnim pjesmama prenio svoje osjećaje, misli i raspoloženja svakodnevnog života. Riječ je o književnome tekstu koji se prenosi usmenom predajom pa je za usmenu poeziju (kao i za narativne tekstove) karakteristično da, osim estetske funkcije, u sebi objedinjuju i niz drugih funkcija relevantnih za identitet zajednice u kojoj su u optjecaju te da su izraz vjerovanja zajednice u kojoj žive. Tako usmenom lirskom pjesništvu pripadaju i nabožne usmene pjesme ili molitvice. Nabožne pjesme, molitvice kao sastavni i korijeniti dio usmene baštine pojedinog naroda, zanemarivan je žanr u hrvatskoj usmenoj književnosti. One su iskaz pučke pobožnosti koja se u pravilu oslanja na zavičajnu i nacionalnu religioznost. Duboko su utkane u čovjekovo biće i njegovo povijesno trajanje, i kao fenomen najneposredniji su odraz konkretne egzistencije čovjekova života.
 
Molitvice ili, kako ih u narodu zovu, „svete pismice“ stoljećima su se prenosile od starijih na mlađe i činile sastavni dio života naroda. One kao usmenoknjiževni žanr pripadaju usmenim tekstovima u stihu, a ponajviše u ritmičkom govoru te su glavni pokazatelj vjerskoga duha samog kazivača. To su oni motivi s kojima narod živi stoljećima, odnosno oni motivi koji se ponavljaju u raznim prigodama života. Motiv Gospe, Isusa, križa, motiv rađanja, smrti i uskrsnuća. Stvaraoci takvih usmenih tekstova nastojali su da im govor bude slikovit, a zgoda koju oblikuje poučna. Molitvice su se najčešće govorile navečer, prije spavanja. One su utjeha i smiraj, nada i izbavljenje. Narod se njima diči i vjeruje im, pa ih moli u crkvi, kući, pri napornom radu i uz razna slavlja i tuge.
 
Postanak molitvica istraživači su različito tumačili: jedni su tvrdili da je hrvatski narod tijekom povijesti sam svakodnevno stvarao velik broj molitvica. Neki istraživači nastanak molitvi traže u radu svećenika koji su ih sami stvarali te ih prenosili narodu, a narod ih je kazivanjem mijenjao i neke nove sam stvarao. Mnogim molitvicama izvor je u umjetnoj poeziji hrvatskih starih svećenika i redovnika, koji ni sami nisu bili originalni, jer su dobrim djelom prevodili latinske crkvene pjesme. Nakana im je uvijek bila kroz stihove tumačiti vjeronauk. U njima se ocrtava hrvatski pojedinac i kršćanin. Molitvice su povezale i ujedinile cijelo hrvatsko područje od samih početaka naše književnosti te ih danas u sličnim varijantama nalazimo u svim dijelovima Hrvatske i dalje.
 
Molitvice kao jedinstveni žanr u hrvatskoj vjerskoj usmenoj lirici, nisu tek ostatak hrvatske tradicijske prošlosti, folklorni ornament, već dragocjen putokaz iz prošlosti u budućnost. Na zalasku postmoderne, u post–postmodernome razdoblju, ponovo se traga za autentičnošću. Molitvice se u tom kontekstu iskazuju kao jedan od oblika povratka korijenima.
Monografija 'Najljepše molitve naših starih' puno je više od knjige: njezine stranice s prekrasnim narodnim molitvama iz svih hrvatskih krajeva i obogaćene dojmljivim fotografijama iz narodne baštine, sadrže istinsko hrvatsko duhovno blago za sve naraštaje.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Biblijski motivi sakralnog ozračja

HF

Sto godina jaslica “Hrvatski Božić”

HF

Dijecezanski biskupi trebali bi iskoristiti priliku da što prije odvoje sebe i svoje biskupije od sekte Bergoglio

hrvatski-fokus

Sveta Šušanik

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više