Grubom manipulacijom brojem birača politička kasta sprječava referendumsko izjašnjavanje
Nakon prikazanog snimljenog materijala iz veljače 1992. u Novskoj o izjavama Stipe Mesića o Jasenovcu mnogi se pitaju i među njima prof. dr. sc. Andrija Hebrang kako su hrvatski birači izabrali dvaput tako moralno problematičnu osobu, "iskrenog suradnika Udbe" za predsjednika Republike. Analiza kretanja broja birača od 2000. do 2017. godine dovodi u pitanje izborni legitimitet Stipe Mesića i Ive Josipovića. Grubom manipulacijom brojem birača politička kasta sprječava referendumsko izjašnjavanje o bitnim pitanjima hrvatske države i društva te postoji osnovana sumnja o namještanju rezultate izbora za predsjednika Republike od 2000. do 2010. godine. Ustavni sudci su ugušili neposrednu demokraciju sprječavanjem Referenduma o izbornim pravilima nemogućim skokovitim povećanjem broja birača od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine za 281.739 (vidi I. tablicu). Pokretači inicijative za održavanje referenduma moraju skupiti 10 % potpisa od broja birača registriranih u Hrvatskoj na dan početka skupljanja potpisa. Skandaloznom odlukom Ustavnog suda o 404.252 potpisa birača potrebnom za održavanje Referenduma o izbornim pravilima ugušena je demokracija u Hrvatskoj, a posljedica toga je "pakao i talačka kriza" u našem društvu. Gruba manipulacija brojem birača započela je izborima za predsjednika Republike 25. siječnja 2000. godine.
Na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine bilo je registrirano na biralištima u Republici Hrvatskoj 3.686.378 birača odnosno 180.845 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2001. godine i 360.110 u inozemstvu, a samo 22 dana kasnije u prvom krugu izbora za predsjednika Republike na biralištima u Hrvatskoj registrirano je 168.406 birača više, a u inozemstvu 36.215 odnosno ukupno 204.621. U drugom krugu je birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo 172.515 više, a u inozemstvu 33.918 (vidi I. tablicu). Zar je takav skokovit porast birača s prebivalištem u Hrvatskoj moguć za tako kratko vrijeme? U drugom krugu na izborima za predsjednika Republike održanom 2005. bilo je na biralištima u Hrvatskoj 146.069 registriranih birača više nego u drugom krugu 2000. godine. Zar je moguće da je godišnje od 2000. do 2005 godine 29.214 birača više stjecalo biračko pravo punoljetnošću nego ih je umiralo? Prirodni prirast stanovnika je od 1983. godine manji od 11 tisuća, a od 1991. više stanovnika umire nego ih se rađa.
Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republike održane 2000. i 2005. godine. U drugom krugu izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2000. godine Stjepan Mesić je dobio prema izvještaju 1.433.372 glasa, a Dražen Budiša 1.125.969 glasova. Ako se od broja glasova Stjepana Mesića odbije 353.360 glasova birača koji vjerojatno nisu imali prebivalište u Hrvatskoj on bi imao 1.080.012 glasova odnosno 45.957 manje od Dražena Budiše. Jesu li hrvatski birači izabrali Stjepana Mesića za predsjednika Republike Hrvatske ili su izbori bili namješteni? Je li Boris Mikšić trebao ući u drugi krug izbora za predsjednika Republike 2005. godine? Za ovakvu grubu manipulaciju brojem birača netko je trebao kazneno ili barem politički odgovarati!
I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE, EUROPSKI PARLAMENT I REFERENDUMA OD 2000. DO 2017. GODINE
Datum |
B1 |
B2 |
G2 |
ΣB |
25.01.2000. P |
3.858.893 |
394.028 |
70.110 |
4.252.921 |
23.01.2005. P |
4.004.962 |
387.258 |
101.425 |
4.392.220 |
10.01.2010. P |
4.089.320 |
406.208 |
113.796 |
4.495.528 |
22.01. 2012. RP |
4.092.137 |
412.628 |
14.494 |
4.504.765 |
14.04.2013. E |
3.742.383 |
6.432 |
6.432 |
3.748.815 |
01.12. 2013. RB |
3.777.518 |
13.482 |
13.473 |
3.791.000 |
25.05.2014. E |
3.760.783 |
6.560 |
6.560 |
3.767.343 |
11.01.2015. P |
3.788.039 |
37.203 |
37.193 |
3.825.242 |
II. DRUGI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2000. I 2005. GODINE
ŽUP |
S |
P |
P |
B1 |
B2 |
ZG |
309.696 |
243.314 |
79 |
252.433 |
270.361 |
KZ |
142.432 |
112.597 |
79 |
116.795 |
115.895 |
SM |
185.387 |
148.385 |
80 |
166.086 |
172.768 |
KA |
141.787 |
116.003 |
82 |
133.358 |
136.446 |
VA |
184.769 |
145.350 |
79 |
151.508 |
153.045 |
KK |
124.467 |
98.346 |
79 |
104.398 |
103.174 |
BB |
133.084 |
104.882 |
79 |
115.553 |
116.377 |
PG |
305.505 |
250.976 |
82 |
276.665 |
284.396 |
LS |
53.677 |
43.648 |
81 |
55.341 |
59.051 |
VP |
93.389 |
72.476 |
78 |
80.495 |
86.147 |
PS |
85.831 |
65.219 |
76 |
72.169 |
79.893 |
BP |
176.765 |
134.421 |
76 |
145.955 |
149.405 |
ZD |
162.065 |
126.057 |
78 |
146.765 |
166.001 |
OB |
330.506 |
257.923 |
78 |
287.153 |
290.469 |
ŠK |
112.891 |
89.655 |
79 |
104.088 |
118.086 |
VS |
204.768 |
156.592 |
76 |
191.168 |
180.893 |
SD |
463.676 |
358.703 |
77 |
382.509 |
410.348 |
IS |
206.344 |
167.009 |
81 |
182.085 |
192.500 |
DN |
122.870 |
95.404 |
78 |
106.752 |
109.774 |
ME |
118.426 |
91.296 |
77 |
96.515 |
98.770 |
GZ |
779.145 |
627.274 |
81 |
691.102 |
711.163 |
RH |
4.437.460 |
3.505.533 |
79 |
3.858.893 |
4.004.962 |
JESU LI HRVATSKI BIRAČI IZABRALI IVU JOSIPOVIĆA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE?
Na izborima za predsjednika Republike održanim 10 siječnja 2010. godine u drugom krugu bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.089.320 birača, a u inozemstvu 406.320. Nemoguće je da je od 3. siječnja 2000. do 10. siječnja 2010. godine 402.942 više birača s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću nego što ih je umrlo. Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republikeodržane2010.godine. U drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 11. siječnja 2015. bio je na biralištima u Hrvatskoj 301.281 registrirani birač manje nego u drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 10. siječnja 2010. godine. Podatci o broju registriranih birača na biralištima u Republici Hrvatskoj ukazuju na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Ivo Josipović je dobio u drugom krugu 10. siječnja 2010. godine 1.339.385 glasova, a Milan Bandić 883.222 glasa. Ako se od broja glasova Ive Josipovića oduzme 602.286 glasova fiktivnih birača on bi imao 737.099 glasova odnosno 146.123 manje od Milana Bandića.
III. DRUGI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2009. I 2015. GODINE
ŽUP |
S |
P |
B1 |
B2 |
p1 % |
ZG |
317.606 |
255.003 |
282.282 |
273.728 |
88,88 |
KZ |
132.892 |
108.391 |
115.507 |
110.082 |
86,92 |
SM |
172.439 |
141.747 |
178.353 |
152.890 |
103,43 |
KA |
128.899 |
107.884 |
135.051 |
116.112 |
104,77 |
VA |
175.951 |
142.695 |
153.371 |
147.026 |
87,17 |
KK |
115.584 |
93.440 |
101.834 |
95.720 |
88,10 |
BB |
119.764 |
96.852 |
115.649 |
101.897 |
96,56 |
PG |
296.195 |
251.200 |
288.039 |
269.622 |
97,25 |
LS |
50.927 |
42.434 |
57.986 |
46.979 |
113,86 |
VP |
84.836 |
68.119 |
85.108 |
73.188 |
100,32 |
PS |
78.034 |
61.679 |
78.976 |
68.143 |
101,21 |
BP |
158.575 |
124.989 |
156.055 |
141.045 |
98,41 |
ZD |
170.017 |
137.068 |
179.538 |
166.194 |
105,60 |
OB |
305.032 |
247.007 |
292.123 |
262.467 |
95,77 |
ŠK |
109.375 |
90.240 |
123.813 |
105.511 |
113,20 |
VS |
179.521 |
141.894 |
181.470 |
159.514 |
101,09 |
SD |
454.798 |
363.499 |
425.430 |
410.038 |
93,54 |
IS |
208.055 |
174.334 |
200.502 |
189.129 |
96,37 |
DN |
122.568 |
98.105 |
115.570 |
109.308 |
94,29 |
ME |
113.804 |
90.497 |
100.212 |
96.666 |
88,06 |
GZ |
790.017 |
649.957 |
722.451 |
692.780 |
91,45 |
RH |
4.284.889 |
3.487.034 |
4.089.320 |
3.788.039 |
95,46 |
Kako je samo 15 mjeseca prije popisa stanovništva travnja 2011. godine broj registriranih birača na predsjedničkim izborima 10. siječnja 2010. godine bio veći od broja popisanih stanovnika travnja 2011. godine u: Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji i broj registriranih birača u Hrvatskoj na tim izborima 602.286 bio veći od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine? Ukupno 43 grada od 128 i 155 općina od 428 imalo je više birača od stanovnika popisanih 2011. godine.
IV. PREDSJEDNIČKI IZBORI 2014./15. GODINE
ŽUP |
S |
B1 |
B2 |
ΔB |
p2 |
ZG |
317.606 |
272.633 |
273.728 |
1.095 |
85,96 |
KZ |
132.892 |
109.617 |
110.082 |
465 |
84,70 |
SM |
172.439 |
152.358 |
152.890 |
532 |
93,24 |
KA |
128.899 |
115.725 |
116.112 |
387 |
93,54 |
VA |
175.951 |
146.489 |
147.026 |
537 |
84,76 |
KK |
115.584 |
95.289 |
95.720 |
431 |
84,20 |
BB |
119.764 |
101.494 |
101.897 |
403 |
88,20 |
PG |
296.195 |
268.824 |
269.622 |
798 |
91,77 |
LS |
50.927 |
46.741 |
46.979 |
238 |
96,53 |
VP |
84.836 |
72.864 |
73.188 |
324 |
89,08 |
PS |
78 034 |
67.852 |
68.143 |
291 |
90,87 |
BP |
158 575 |
140.575 |
141.045 |
470 |
91,54 |
ZD |
170.017 |
165 454 |
166 194 |
740 |
96,93 |
OB |
305.032 |
261.730 |
262.467 |
737 |
88,00 |
ŠK |
109.375 |
104.976 |
105.511 |
535 |
99,98 |
VS |
179.521 |
158.872 |
159.514 |
642 |
91,97 |
SD |
454.798 |
408.023 |
410.038 |
2.015 |
90,19 |
IS |
208.055 |
188.659 |
189.129 |
470 |
90,84 |
DN |
122.568 |
108.910 |
109.308 |
398 |
89,34 |
ME |
113.804 |
96.394 |
96.666 |
272 |
85,42 |
GZ |
790.017 |
690.208 |
692.780 |
2.572 |
86,77 |
RH |
4.284.889 |
3.773.687 |
3.788.039 |
14.352 |
89,37 |
B – P |
– |
292.336 |
305.240 |
– |
– |
Svi gradovi i općine s više stanovnika od tri tisuće osim Slavonskog Broda imali su više birača u drugom krugu. Svi gradovi i općine s više birača u prvom krugu od broja stanovnika popisanih 2011. godine imali su još više birača u drugom krugu. Jesu li rezultati izbora vjerodostojni? S kojom je razlikom pobijedila Kolinda Grabar Kitarović? Je li opravdana sumnja na pokušaj izborne prijevare? Više birača od broja stanovnika u oba kruga imali su: općina Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji; Cetingrad i Saborsko u Karlovačkoj županiji; Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj u Primorsko-goranskoj županiji; Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane-Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji U Zadarskoj županiji; Biskupija, Civljane, Ervenik, Rogoznica, i Tribunj u Šibensko-kninskoj županiji; Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Baška Voda, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreč, Milna, Okrug, Podgora, Selca i Šolta u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Medulin u Istarskoj županiji.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
