Hrvatski Fokus
Društvo

Armenski srednjovjekovni tiskar Abgar Tohateci

"Urbatagirk" je srednjovjekovna medicinska zbirka

 
 
Armenska pismenost je jedno od znatnijih postignuća armenskoga naroda, zahvaljujući kojoj je tijekom mnogih stoljeća uspjela preživjeti teške kušnje i sačuvati kulturni istobit (identitet). U razdoblju od 16. do 18. st. znatnu je ulogu u razvoju duhovne kulture srednjovjekovne Armenije odigralo knjigotiskanje – književnost, koja je izdana na armenskom jeziku, a također i sve veći razvoj i širenje školstva u armenskim općinama u različitim zemljama svijeta. Prvi tisak armenske knjige vezan je uz ime svećenika Akopa koji je zvao sebe "Megapart" što znači 'grješan'. Prva knjiga koju je tiskao u Veneciji Magapart 1512. god. bila je “Urbatagirk” (doslovce: “Knjiga petka”). "Urbatagirk" je srednjovjekovna medicinska zbirka u koju je nakladnik ubacio također i 41 poglavlje "Knjige tužnih pjesama" armenskoga mudroslova i pjesnika, crkvenoga naučitelja Katoličke crkve Grigora Narekacija (oko 951. – 1003.) (O armenskom knjigotiskanju).
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/02/Tohateci1.jpg
Drugim armenskim izdavačem se smatra Abgar Tohateci (Abgar Dpir). On se je rodio oko 1520. god. u gradu Tohate (sadanji turski grad Tokat). Poznato je da je bio potomak kraljevske dinastije Arcruni. Abgar Tohateci je bio svećenik i društveno-politički djelatnik srednjovjekovne Armenije.
Godine 1562. u Sebasti je održano tajno vijeće na čelu s armenskim katolikosom Mikaelom Sebastacijem (armenski patrijarh i katolikos od 1567. do 1576.) u kojem je sudjelovao i Abgar Tohateci. Katolikos je poslao u Rim izlaslanstvo, koje je predvodio Abgar, o pitanjima oslobođenja Armenije i vjerskim pitanjima. Po nalogu poglavara Katoličke crkve zajedno sa svećenikom Aleksandrom Abgar Tohateci sastavlja "Vjeropisanje" ("Pisanje o vjeri") koje je podnešeno strukovnomu povjerenstvu. U tom dokumentu Abgar izražava srodnost Armenske apostolske crkve i Katoličke crkve.
 
Abgar Tohateci predstavlja svojega sina Sultanšaha papi u sklopu armenskoga izaslanstva 1564. god. Otac i sin prikazani su u armenskoj nošnji.
U Mletcima (Veneciji) je Tohateci utemeljio tiskarstvo dobivši dozvolu od pape Pija IV. Godine 1565. Tohateci tiska u vlastitoj tiskari u Mletcima "Kalendar" i "Psaltir".
 
Kasnije putuje u Carigrad (Konstantinopolj) gdje 1567. – 1569. tiska još 6 knjiga: "Mala slovnica ili početnica", "Tonacujc" (kalendar crkvenih blagdana), "Parzatumar" (kalendar), "Pjesmarica", "Maštoc" (zbirka crkvenih obreda)… Godine 1579. njegov sin Sultanšah u Rimu naručuje tiskarska slova. Uz pomoć Sultanšaha i Hovanesa Terzncija, koji je došao 1584. iz Armenije u Rim, izdaje "Gregorijanski kalendar" i druge crkveno-vjerske knjige. U Mletcima (Veneciji) 1587. god. izdaje psaltir, a 1596. god. "Kratko učenje crkvenih rituala". Godine 1569. Abgar Tohateci putuje u Ečmiadzin, sjedište patrijarha i katolikosa svih Armenaca. Nakon toga o njem više nema nikakvih podataka.
 

Artur Bagdasarov

Povezane objave

MALI OGLASI – Potkivanje konja

HF

Naši dragi, hrvatski masoni

hrvatski-fokus

Raj na zemlji

HF

AFORIZMI – Sin i otac

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više