Osamsto godina hrvatsko-mađarske suradnje

Prvi put će se u Zagrebu moći vidjeti Pacta conventa, sporazum iz 12. stoljeća između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva

Izložba "Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine“ otvara se 24. rujna u Galeriji Klovićevi dvori, gdje će se prvi put na jednom mjestu izložiti zajednička kulturna baština jedne od najdugovječnijih državnih zajednica u Europi, ona između Hrvatske i Mađarske. Najavljena kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja ove godine, izložba je trebala obilježiti hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije na kulturnom planu, no zbog pandemije je odgođena za drugu polovicu godine. Brojni predmeti prikupljeni su iz najznačajnijih mađarskih muzejskih institucija, a Mađarski nacionalni muzej kao partner izložbe posudit će neke od svojih najvrjednijih umjetnina.

U Hrvatskoj će se predmeti posuđivati iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knjižnica kao i privatnih kolekcija. Kao nezaobilazna dionica ističe se arhitektura – od dvoraca, preko javnih zgrada pošte i željeznica te ostalih markera urbanističkoga razvoja hrvatskih gradova, za koje su zaslužni mađarski arhitekti i investitori. Izložba će u zasebnome djelu obraditi i Rijeku, te Crikvenicu i Opatiju.

"Na tragu izložbe o vezama Zagreba i Beča, a u istome ciklusu u kojem kroz lokalnu selekciju umrežujemo hrvatsku umjetnost na globalnome planu, ova će izložba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i mađarskih stručnjaka apostrofirati i revalorizirati dosadašnje poimanje hrvatsko-mađarskih međusobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, već i kulture općenito", izjavio je ususret otvorenju Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori.

Neki od povijesno i društveno vrijednih eksponata predstavljaju se prvi put pred hrvatskom publikom, a kao posebna senzacija izdvaja se monumentalna Bukovčeva slika "Dubravka", koja 100 godina nije bila izložena u Hrvatskoj, a koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti. Izložit će se i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču, a za izložbu u Zagreb stiže najstarija zastava Hrvatske iz 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine, koja će samo za ovu priliku prvi put biti posuđena iz privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji, ističe se u najavi.

Prvi put će se u Zagrebu moći vidjeti Pacta conventa, sporazum iz 12. stoljeća između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva, kao i Hrvatsko – ugarska nagodba i Zlatna bula. Izložba se u Klovićevim dvorima može pogledati do 22. studenog, a nakon toga se u prosincu seli u Mađarski nacionalni muzej u Budimpešti. U skladu s novim okolnostima, mađarski muzej priprema i virtualno razgledavanje izložbe za sve one koji neće biti u mogućnosti posjetiti muzej u Budimpešti.

Autori izložbe i njezini idejni začetnici su Petra Vugrinec, Marina Bagarić i Dragan Damjanović. Nastala je u koprodukciji Galerije Klovićevi dvori i Mađarskog nacionalnog muzeja u Budimpešti, a održava se pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH.

Anđelka Felja