Hrvatski Fokus
Gledišta

Ukinuti posebne izborne jedinice

Za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke  nakaznog  izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili manje od četvrtine, a ove godine oko šestine glasova biračkog tijela.

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih  2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.

Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od šest kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u dugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu. Ako bismo većinski birali 42 zastupnika tada bismo birali 25 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače i po 20 zastupnika u tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Z = ( 25 + 3 x 20 ) razmjerno + 42 većinski = 127.

 Temeljem raspodjele birača i pripadnika nacionalnih manjina vidi se u priloženim tablicama da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima za Hrvatski sabor dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI. VII. i IX. izbornoj jedinici, a udio u stanovništvu prema popisu 2011. iznosio je 4,36%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih  stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Tulia Demetliku, Radu Borić, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.

Podjela na tri izborne jedinice unutar Hrvatske zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2020. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Udio srpske manjine u sastavu stanovništva izborne jedinice je veći od 3% u sve tri izborne jedinice ( vidi priložene tablice ). Za izborni prag od 3% kandidacijske liste stranaka ili nezavisnih lista srpske manjine imale bi mogućnost razmjernim izbornim sustavom dobiti zastupničko mjesto u sve tri izborne jedinice, a kod pet izbornih jedinica u 2. i 5. izbornoj jedinici, a ostale nacionalne manjine zajedničkim nastupom samo u 2. izbornoj jedinici. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama i Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,49 kod III. do 1,39 posto kod I. izborne jedinice, a broj birača od 3,33% kod II. i 2,78 kod I. izborne jedinice. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika barem nakon svakog popisa stanovništva.

U izbornoj jedinici sastavljenoj od domovinske i iseljene Hrvatske birali bismo 24 zastupnika s izbornim pragom od 2,8% i 2 preferencijska glasa s pragom od 1,7% dobivenih glasova koju je lista dobila za napredovanje kandidata na listama. Kandidati bi morali imati prebivalište u izbornoj jedinici. U izbornim jedinicama koje obuhvaćaju samo područje Republike Hrvatske izborni prag bi bio 3,5% i dva preferencijski glasa uz prag za napredovanje kandidata od 2%.

Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju gubitničkih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike na izborima za Hrvatski sabor 2001. godine. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1% broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.

Broj zastupnika za većinski izborni sustav računao sam tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika imaju jednog zastupnika, a ostale razmjerno broju stanovnika zaokruženo na cijeli broj. Prema preporuci Eurostata županije bi trebale imati od 150 do 800 tisuća, a statističke regije od 800 tisuća do tri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva od 2011. godine: Bjelovarsko- bilogorska, Dubrovačko-neretvanska,Karlovačka, Koprivničko- križevačka, Krapinsko – zagorska, Ličko- senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska ne zadovoljavaju preporuke Eurostata. Prema procjeni kretanja broja stanovnika sredinom i krajem godina do 31. prosinca 2019. godine: Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija su pale ispod 150 tisuća stanovnika. Kako bismo zadovoljili preporuke Eurostata broj županija treba hitno smanjiti na pet, a to bi bile izborne jedinice za razmjerni izborni sustav, koje bi imale 20 zastupnika u Hrvatskom saboru s prebivalištem u njima. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače birali bismo još 25 zastupnika. Hrvatska bi za čisti razmjerni izborni sustav imala Z = 125 = 5 x 20 + 25 zastupnika.

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

HNES-ovo restrukturiranje HAZUD-a

HF

Josipović i Brammertz odlučuju

HF

Opet neki novi Šlogar!?

HF

Tito – pod carski rez!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...