Hrvatski Fokus
Znanost

Tomistička filozofija u šest disciplina

Objavljena knjiga prof. dr. don Hrvoja Relje

 

Prof. dr. sc. don Hrvoje Relja, svećenik Vojnog Ordinarijata u Republici Hrvatskoj –  policijski kapelan pri PU splitsko-dalmatinskoj te profesor metafizike i srednjovjekovne filozofije na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu objavio je knjigu Tomistička Filozofija u izdanju izdavačke kuće  Leykam international iz Zagreba.

“Knjiga sustavno izlaže tomističku filozofiju u njezinih šest disciplina: teoriju spoznaje, metafiziku, filozofiju prirode, filozofiju o Bogu, filozofiju o čovjeku i etiku iz perspektive djela Tome Akvinskoga i u kontekstu suvremenih dosega tomizma. Obrađeni su svi ključni Tomini filozofemi i njihovi odjeci u suvremenom tomizmu. Time je u koricama ove knjige omogućen cjelovit uvid u filozofsku misao Tome Akvinskoga. Prema tome, rukopis je znanstveno relevantan i za njim postoji opravdana potreba kad god se i gdje god se proučavaju i poučavaju Tomina prodorna misao i njezina suvremena preoblikovanja“, istaknuo je u recenziji dr. sc. Ivica Martinović.

Knjiga predstavlja prvi dio projekta da se na sveučilišnoj razini sustavno iznese cjelovita tomistička filozofija. Dakle, tomistička, a ne filozofija Tome Akvinskog. Toma Akvinski je naime prvenstveno bio teolog i nije napisao sustavnu filozofiju te stoga, ako se sintetiziraju i povežu svi njegovi, ni mali ni malobrojni, filozofski spisi u jednu cjelinu, dobiva se corpus njegove filozofije, koji bi kao sinteza, unatoč opširnosti i raznovrsnosti njegova pisanja, ostao manjkav za neke važne filozofske teme. No te filozofske teme koje nedostaju, kako su kroz povijest pokazali mnogi filozofi nadahnuti mišlju Tome Akvinskoga, mogu se slijedeći počela svojega začetnika konstruirati i uklopiti u jedinstven filozofski sustav koji s pravom nazivamo tomističkom filozofijom.

Tomistička filozofija jedna je od povijesno dominantnijih i rasprostranjenih filozofija, stoga izučavanje povijesti filozofije nije zamislivo bez njezina sustavnog i podrobnog upoznavanja. Osnovna značajka tomističke filozofije, koja ju je učinila tako popularnom i prisutnom, jest realistička metoda koja filozofski tematizira zdravorazumsko iskustvo, dok trajna intelektualna atraktivnost te filozofije proizlazi iz spekulativnih uvida u transcendenciju kojoj je usmjerena njezina metafizika bitka.

O vrijednosti tomističke filozofije jedan od najvećih međuratnih hrvatskih intelektualaca dr. Ivan Merz zapisao je sljedeće: „Sv. Toma Akvinski, jedan od najvećih umova svih vjekova, podigao je upravo divovsku zgradu na temelju Aristotelova sustava i tu je zgradu jasno razvrstao i sam još nadogradio. Filozofiju Aristotela i svetog Tome nazivljemo imenom philosophia perennis – vječna filozofija. To je filozofija zdravog razuma koja brodi kroz vjekove. Nju ne može uništiti ili uzdrmati niti jedna struja, ni jedno novo psihičko raspoloženje. Ta je filozofija nepromjenjiva kao što je i sami ljudski um nepromjenjiv. Ovu filozofiju zdravog razuma uzela je Crkva Božja. Nije ona time postala nikakvim privjeskom filozofije; i u Crkvi je sačuvala ona svoju potpunu slobodu razvoja.“

Kompleksnost misli Tome Akvinskog te prvenstveno teološki karakter njegove misli, uz već spomenuti nedostatak filozofske sinteze koju on nije napisao, naveli su mnoge auktore da slijede različite načine izlaganja Tomine filozofije. Među tim načinima dominiraju dva, onaj Gilsonov koji tomističku filozofiju izlaže redom kojim je Toma sustavno izlagao svoju teologiju, tj. stavljajući prioritet na filozofiju o Bogu iz koje onda izvodi ostale filozofske discipline, te onaj drugi koji, poštujući nutarnju povezanost među filozofskim disciplinama, počinje s filozofijom spoznaje i općom metafizikom koje potom slijede partikularne metafizike te praktične filozofije.

U predgovoru prof. dr. Relja navodi: „Kako je naša nakana da iznesemo cjelovitu tomističku filozofiju, a ne samo filozofiju Tome Akvinskog, slijedili smo red izlaganja primjereniji sustavnom izlaganju cjelovite filozofije. Cijeli projekt sadržava sustavno izlaganje sljedećih filozofskih disciplina: uvoda u filozofiju, filozofiju spoznaje, metafiziku, filozofiju prirode, filozofijsku antropologiju, filozofiju o Bogu, opću etiku i društvenu etiku. Navedeno gradivo podijelili smo u dva obimom podjednaka sveska od kojih prvi obuhvaća prve tri navedene discipline, dok drugi obuhvaća ostalih pet. Razlog te disproporcije u obrađenim filozofskim disciplinama leži u činjenici da tomistička filozofija svoje središte ima u metafizici koja je stoga i najopširnija.

Radi jednostavnijeg praćenja tomističke misli gradivo je izloženo po točkama koje su raspoređene u cjeline, a svaka cjelina zaokružuje određenu problematiku. Poredak je točaka takav da svaka točka pretpostavlja samo pretfilozofska znanja ili ona iz prethodnih točaka, a ne neka druga prethodna filozofska znanja. Dakle, ako se u nekom tumačenju pojavljuju filozofski pojmovi koji nisu bili prethodno detaljno objašnjeni, za tumačenje dotične problematike u kojoj se koriste dovoljno je njihovo opće predznanstveno shvaćanje (npr. pojam participacije upotrebljavamo prije nego što je filozofski obrazložen, ali samo u njegovu predznanstvenom razumijevanju).

U prilogu su dva teksta, prvi naš pod naslovom Razlika Aristotelovih i Akvinčevih metafizičkih počela koji pokazuje povijesnu metafizičku novost filozofije Tome Akvinskog i drugi mojeg pok. profesora Miljenka Belića naslovljen „Biti ili ne-biti“ — u svjetlu analogije bića koji, svojim bogatim sadržajem i svojim prekasnim stilom, iznosi temeljne pozicije filozofije Tome Akvinskog iz koje se ižaruju i svi ostali njeni aspekti.

Djelo, opremljeno tvrdim uvezom, na 436 stranica, na poseban će način poslužiti kao sveučilišni udžbenik na sveučilišnim preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Filozofije.

Nives Matijević

Povezani članci

Obama u Europi

HF

Sindikalni čelnici – gubitnici radnih mjesta

HF

Povezivanje fizičkog i digitalnog svijeta

HF

Po čemu je Blaženka Divjak nestranačka?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...