Hrvatski Fokus
Gledišta

Miroslav Škoro je oštećen kao i Boris Mikšić

Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima 3. siječnja 2000.

 

Pismo predsjedniku Hrvatskoga sabora Gordanu Jandrokoviću

Predmet: Neregularnost svih predsjedničkih izbora od 2000. do 2020. godine

Poštovani,

Obraćao sam se svim televizijama u vezi izbornog zakonodavstva te odluke Ustavnog suda 2014. i 2015. godine o zabrani Referenduma o izbornim pravilima i ukidanju nekih odredbi iz promjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor od 13. veljače 2015. godine na zahtjev Demokratske stranke žena ali nisu prenijele hrvatskoj javnosti bitne primjedbe na postojeće nakazno izborno zakonodavstvo. Potpisnik sam peticije Građanske inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i “Narod odlučuje” te član udruge Antikorupcija.

Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta kojim je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine trebalo izbrisati 269.516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, savjetnika za demografiju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,2 i 3,3 milijuna birača  građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” i “Narod odlučuje” su 2014. i 2018. godine skupile dovoljno potpisa za referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima ali je “antifašistička” koalicija HDZ-SDP-IDS-HNS-GLAS-SDSS-HSS-HSU-ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih “žetončića” uz pomoć ustavnih sudaca utjecajem Vladimira Šeksa-Sove i njegovih kumova, kršenjem Ustava grubom manipulacijom Registrom birača spriječila održavanje referenduma, a građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” ima  više od 10% valjanih potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo = Plenkovićevo Povjerenstvo “festivalom demokracije” proglasilo nevažećim.

Od 25. siječnja 2000. Vlada Ivice Račana je za 1.420 dana povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 115.652 i za 427 dana Vlada Ive Sanadera za 30.417 odnosno ukupno do drugog kruga predsjedničkih izbora 25. siječnja 2005. godine za 146.069 birača. Godišnji rast broja birača iznosio je od 25. siječnja 2000. do 23. siječnja 2005. godine 29.214. Vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor su od 23. siječnja 2005. do 11. siječnja 2010. godine povećale broj birača za 84.358 s godišnjim rastom od 16.983 birača. Vlada Jadranke Kosor je do izbora za Hrvatski sabor povećala od 10. siječnja 2010. do 4. prosinca 2011. godine za  3.173 tijekom 693 dana, a Vlada predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića  je smanjila od 4. prosinca 2011. do drugog kruga predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine za 304.454 tijekom  1.134 dana odnosno s godišnjim smanjivanjem od 97.994 birača. Vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića smanjile su za 110.135 birača za 1.806 dana odnosno s godišnjim smanjivanjem za 22.259 birača. Ovom analizom sam dokazao da sve vlade od 2000. do 2020. godine grubo manipuliraju popisima i Registrom birača, jer kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovnika, pa možemo zaključiti da su svi izbori bili neregularni. Na predsjedničkim izborima 2019. godine je broj stanovnika prema procjeni 4,039 milijuna pa je po mojoj procjeni broj punoljetnih stanovnika  3,337 milijuna. Broj birača je u prvom krugu izbora bio 22. prosinca 2019. godine oko 342 tisuća veći od broja punoljetnih stanovnika, a u drugom krugu 5. siječnja skoro 345 tisuća.

Osnovana je sumnja da je predsjednički kandidat Miroslav Škoro na izborima 22. prosinca 2019. godine oštećen poput Borisa Mikšića 2005. godine!

S poštovanjem.

Zagreb 15. siječnja 2020.

 

Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim porastom broja birača prema broju birača na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine za 217.755 birača s godišnjim povećavanjem broja birača za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Ličko-senjska županija imala je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 1.422 dana kasnije 25. studenog 2003. godine Vlada Ivice Račana s tadašnjom ministricom pravosuđa, ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećala s 3.882.448 za 115.922 na 3.974.815 birača , a na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine bivši ustavni sudac Antun Palarić, tadašnji ravnatelj Središnjeg ureda za upravu i lokalnu samoupravu, je povećao u 1.463 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 98.815 na 4.073.630. Prema procjeni, na temelju prirodnog kretanja stanovništva i popisima stanovništva 2001. i 2011. godine, je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. godine trebao neprekidno padati. No, ustavni sudac Davorin Mlakar je kao ministar uprave povećao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine na 4.092.493 za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i od popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, a to izaziva osnovanu sumnju da vlade od 2000. godine do sada grubo manipuliraju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj radi namještanja rezultata izbora i referenduma te sprječavanje referendumskog odlučivanja birača o bitnim pitanjima hrvatskog društva i države.                                                                                     

Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je rujna 2019. godine na sjednici Sabora održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250 tisuća birača s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast.

Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i  da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a (bivša) predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao.

Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta. Orepić  je u nastavku rekao da se više ne može tolerirati autobuse koji na izbore organizirano dovode glasače koji to ne bi trebali biti ( Nemaju prebivalište u Hrvatskoj! ).

Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je 41.742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3.494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40.103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2018. godine Grad Zagreb i županje u kojima je pobijedio Zoran Milanović imale su 2.224.860 stanovnika, a županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović 1.862.983, a to je 361.877 manje. Od popisa 2011. godine Grad Zagreb zajedno sa županijama u kojima je pobijedio Zoran Milanović izgubili su 45.012 stanovnika, a županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović 152.034. Broj birača registriran u županijama u drugom krugu izbora u kojima je pobijedila Kolinda Grbar Kitarović je 229.590 manji od broja birača u kojima je pobijedio Zoran Milanović i glasalo je 3% manje birača. Nevažeći glasovi nisu presudili rezultat izbora nego nezadovoljstvo birača politikom Vlade Andreja Plenkovića. Križani listići su također izraz nezadovoljstva ponašanja političke kaste ” antifašističke ” koalicije. Vlada Jadranke Kosor je do izbora za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine za 693 dana povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 3.173 birača, a Vlada predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića je s godišnjim padom od 97.994 birača smanjila broj birača za 304.454 tijekom 1.134 dana do 11.siječnja 2015. godine. Svi gradovi i općine s više stanovnika od tri tisuće osim Slavonskog Broda imali su na predsjedničkim izborima 2014. godine više birača u drugom krugu. Svi gradovi i općine s više birača u prvom krugu od broja stanovnika popisanih 2011. godine imali su još više birača u drugom krugu.  Jesu li rezultati predsjedničkih izbora 2014. godine vjerodostojni? S kojom je razlikom pobijedila Kolinda Grabar Kitarović? Je li opravdana sumnja na pokušaj izborne prijevare? Od drugog kruga predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine do 5. siječnja 2020. godine Hrvatska je prema procjeni izgubila oko 200 tisuća stanovnika s prosječnim godišnjim gubitkom od oko 40.110 stanovnika. Vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića smanjile su za broj birača od 11. siječnja 2015. do 5. siječnja 2020. godine za 106.297 za 1.820 dana odnosno s godišnjim smanjivanjem za 21.318 birača.

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elekt.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Ne brini, predsjedniče!

hrvatski-fokus

S koliko vijaka kotač ne otpada?

HF

Pismo generalu Željku Glasnoviću

HF

Pismo Vladi, Saboru i IDS-u

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...