Hrvatski Fokus
Gledišta

Prijevara birača i HDZ-a i SDP-a

Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana!

 

Pismo Gordanu Jandrokoviću, predsjedniku Hrvatskoga sabora

Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora,

kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i bivši član HDZ-a molim Vas da osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite da sadašnja Vlada RH i Hrvatski sabor raspišu referendum za promjenu izbornih pravila kako bismo izašli iz ustavne krize. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a. Bilo bi pametno od Vas da se ispričate potpisnicima peticije “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” kojih ima više od svih članova velikih parlamentarnih stranaka zajedno zbog odugovlačenja s nužnim promjenama izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama ponovno Vas molimo da nam dostavite ispravu (zatražili smo 19. travnja ove godine) Ministarstva uprave s tabličnim prikazima brojeva birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima. Ustavni sud mi nije dostavio tražene podatke, a potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin je napisao da Hrvatski sabor nema tog dokumenta. Zašto prikrivate kazneno djelo Vlade Zorana Milanovića, Josipa Leke i Peđe Grbina gospodine Jandrokoviću.

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostave za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je

ODLUKU

U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,

I. Ustavni sud utvrđuje:

– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,

– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.

II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.

Grubom manipulacijom brojem birača (vidi priložene tablične prikaze) tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.

Na drugim izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je trebao potpisati ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. Ispravu nismo dobili!

Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Lovro Kuščević, bivši ministar Arsen Bauk i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi (ako postoji ) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika (uglavnom birača), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3.747.409 birača za 1330 dana za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača umiralo nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana! Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom birača, a to je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača.

Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28.252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokažu ministar Lovro Kuščević, ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i Vi gospodine Jandrokoviću? 

Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10 % potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo proglasilo nevažećim.

Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica.

S poštovanjem.

U Zagrebu 14. prosinca 2018.

Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74.273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86.085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3.719.556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323.577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3.747.409 odnosno 351.430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom prošle godine. Broj punoljetnih stanovnika je od sredine 2017. godine do 13. svibnja 2018. godine pao za najmanje deset tisuća.

Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4.105.493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač.

Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.

S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.

Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

Ustav Republike Hrvatske 

Članak 1.

  1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
  2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
  3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Zahtjevi građanske inicijative ” Glasujmo imenom i prezimenom”:

  1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
  2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
  3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
  4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
  5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
  6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
  7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
  8. Samostalni nastup stranaka na izborima.

Edo Zenzerović

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Amerika nikada nije bila saveznik Hrvatske

HF

Zar se ne sramite ponavljati laž?

HF

Žigmanovljev primitivizan na djelu

HF

Ante Prkačin i pučka pravobraniteljica

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...