Hrvatski Fokus
Znanost

Kemijski koktel u maskama za lice

Rizici povezani sa štetnim kemikalijama na odjeći niži su nego ikad

  

Vrhunski njemački znanstvenici otkrili su da bi dugotrajno nošenje određenih vrsta maski za lice moglo dovesti do udisanja potencijalno opasnih kemikalija i štetne mikroplastike duboko u ljudska pluća. Profesor Michael Braungart, direktor Instituta za zaštitu okoliša u Hamburgu i suosnivač svjetski poznatog ekološkog standarda ‘Cradle to Cradle’ izjavio je za Ecotextile News da nositelji maski nesvjesno riskiraju udisanje kancerogenih, alergenih i malih sintetičkih mikrovlakana nošenjem tekstilnih i netkanih kirurških maski tijekom duljih vremenskih razdoblja.

Njegova nedavna otkrića potkrijepio je još jedan vodeći kemijski stručnjak za industriju tekstila, dr. Dieter Sedlak, generalni direktor i suosnivač „Modern Testing Services Augsburg“, Njemačka, u partnerstvu s „Modern Testing Services Global, Hong Kong,“ koji je utvrdio povišenu koncentraciju opasnih fluorougljikovodika, formaldehida i drugih potencijalno kancerogenih tvari na kirurškim maskama za lice: „Mogu reći samo to da 100 posto imam sličnih problema kao i prof. Braungart.“ S više od 40 godina poslovanja, dr. Sedlak, koji je ujedno bio i bivši direktor globalne sigurnosti proizvoda u velikom globalnom dobavljaču specijalnih kemikalija, jedna je od najcjenjenijih osoba u sektoru tekstilnih kemikalija i pomogao je razviti različite vodeće EHS sustave upravljanja kemikalijama i RSL koncepte koje danas koriste velike svjetske marke odjeće i obuće.

Početni analitički testovi obojice ovih stručnjaka sada su doveli u sumnju mudrost o tome bi li ljudi trebali određene vrste maski nositi satima. Naročito đaci, tvornički radnici i letači na dugim letovima koji mogu biti izloženi većem riziku od dugoročnog oštećenja pluća zbog izlaganja kemiji i mikroplastici – što možda nadmašuje kratkoročni rizik od bilo kakve izloženosti koronavirusu?

„Ono što udišemo na usta i nos zapravo je opasan otpad“, rekao je profesor Braungart, koji je proveo preliminarne testove na korištenim kirurškim maskama koji su pronašli tragove kemikalija poput poznatog kancerogenog anilina, kao i formaldehida i optičkih bjelila – oboje jako ograničeno u potrošačkoj robi od strane europskih i američkih vlasti do koncentracije u dijelovima na milijun.

Odvojene studije dr. Sedlaka također su pokazale prisutnost spojeva poput metiletila keton-oksima (kancerogen) blokiranih diizocijanata koji se koriste kao umreživači za perfluorokarbone (PFC) na maskama za lice. Poznato je da su nusproizvodi PFC-a koji se koriste u tekstilnom sektoru kao sredstvo za odbijanje ulja i vode na tkaninama bio-postojani, a vlasti u Europi i SAD-u strogo ih ograničavaju. Prošle godine skupina američkih znanstvenika pozvala je na to da se sve per- i polifluorirane tvari (PFAS) tretiraju kao jedna klasa kemije i rekli da ih treba izbjegavati za nebitne svrhe zbog njihovih opasnih toksikoloških i ekotoksikoloških profila.

“Iskreno, nisam očekivao da će se PFC naći u kirurškoj maski, ali u našim laboratorijima imamo posebne rutinske metode kako bismo te kemikalije lako otkrili i odmah ih možemo identificirati. Ovo je veliko pitanje,” objasnio je dr. Sedlak. „Čini se da je ovo namjerno primijenjeno kao sredstvo za odbijanje tekućine – kako bi djelovalo na ‘odbacivanje’ virusa u obliku aerosolnih kapljica – ali PFC na vašem licu, nosu, sluznici ili očima nije dobar.“ Zajedno s PFC-ima, osim PFC umreživača, otkrio je i spojeve poput formaldehida i acetaldehida, dok je GCMS kromatogram pokazao „stotine vrhova drugih zagađivača.“

Zabrinutost zbog mikrovlakana

Poput Sedlaka, prof. Braungart je primijetio da su kirurške maske dizajnirane za nošenje u vrlo specifične svrhe, na primjer od strane kliničara, ili kratko vrijeme prije nego što se odbace. Nisu stvorene za gužvanje u džepovima ljudi gdje „trenje i vlažno okruženje promiču abraziju vlakana i potiču kolonizaciju bakterija tijekom vremena,“ rekao je.

Ova abrazija može, rekao je, uzrokovati oslobađanje sitne mikroplastike jer se polipropilenska vlakna raspadaju kod mehaničkog trošenja, otkrivajući u testovima da neke maske odbacuju mikrofibru koju je Njemačko osiguranje za slučaj nesreće (DGUV) klasificiralo kao opasnu ‘prašinu’. Vlakna ovog geometrijskog tipa koja udovoljavaju ovom standardu za ‘prašinu’ nazivaju se i “SZO/WHO vlaknima” prema prijašnjim radovima Svjetske zdravstvene organizacije na azbestu.

Tekstil poželjniji od netkanog tekstila?

Tijekom trajne pandemije većina ljudi sada također nosi maske i pokrivala za lice izrađene od tradicionalnih tekstilnih materijala koji bi se obično koristili za izradu naše odjeće. Srećom, rizici povezani sa štetnim kemikalijama na odjeći niži su nego ikad, ali rizici nisu jednaki nuli.“Rizici povezani s odjećom uglavnom su posljedica kontakta s kožom, osim beba koje imaju tendenciju sisati sve što im se može približiti ustima – i stoga je normalno imati stroge, striktne kemijske standarde za tekstil za bebe,“ rekao je Phil Patterson, kemijski stručnjak za tekstil iz Color Connections-a, koji također surađuje s visoko cijenjenom ‘ZDHC Foundation’ na području upravljanja kemikalijama.

„Prema mojem mišljenju, tekstilne maske ne prolaze ovaj najosnovniji test opasnosti za djecu za koju je kategorički dokazano da su rizici od COVID-a mali,“ rekao je.

Potencijalni parnični rizici?

Jedan od nepredviđenih problema za one koji zahtijevaju kontinuirano i dugotrajno nošenje maski za lice, poput vlada i poduzeća, potencijal je za buduće parnice ako se dokaže da imaju dugoročne štetne učinke na ljudsko zdravlje – pogotovo jer dugoročne studije tek trebaju biti provedene.

Patterson, koji je savjetovao neke od najvećih svjetskih prodavača odjeće i marki o upravljanju kemijskim proizvodima, slaže se da bi ovo mogao biti problem.

„Bio bih vrlo oprezan kada bih dodijelio maske, jer neke kemikalije i vlakna mogu imati dugoročne učinke – a to bi u nekoj fazi budućnosti moglo otvoriti vrata osobnih ozljeda“ (tj. zdravstvenih problema).

Veliki brendovi

Nate Sponsler, direktor grupe AFIRM koja zastupa preko 30 poznatih potrošačkih marki, poput Amazona, Nikea i Levi Straussa, u pokušaju da smanji upotrebu štetnih tvari u tekstilu kaže da je još rano gledati maske za lice. „Još nismo proveli nikakvo službeno prikupljanje podataka ili studije specifične za maske za lice, pa mi je drago što je ovaj problem istaknut,“ izjavio je.

Izjavljuje da su tekstilne maske za lice posve različito pitanje od kirurških maski za lice, te kaže da se „ne iznenađuje“ kada vidi potencijalno opasne tvari na bazi fluora primijenjene na ove maske, s obzirom na to da su dizajnirane za upotrebu u medicinskom sektoru, „gdje postoje sve vrste izuzeća za kemiju na osobnu zaštitnu opremu/OZO,” rekao je.

Također je napomenuo da bi za dječje maske za lice „AFIRM najbolja praksa bila uporaba organskog pamuka, a za odrasle gdje se koristi više materijala i kemije (kao što su ‘otisci’, na primjer), to zahtijeva veću brigu/pažnju.“

Maske su sastavni dio globalnog odgovora na koronavirus i nužna intervencija – posebno na vrhuncu pandemije. No kako se počinjemo ‘izvlačiti’ iz ove globalne zdravstvene krize, vodeći se znanstvenici sada pitaju je li stvarni rizik od izloženosti potencijalno opasnim kemikalijama zbog dugotrajnog nošenja maski zapravo mnogo veći od rizika kontakta s virusom SARS-CoV 2 – posebno za djecu i mlade koji su u kategoriji niskog rizika kada je u pitanju razvoj ozbiljnog COVID-19.

Izvor:

EcoTextile News: Chemical Cocktail Found in Face Masks. „Breathig in Carcinogens, Allergens and Synthetic Microfibres“, 1. 4. 2021.; www.ecotextile.com

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Cijena potpore kurikulnoj reformi

HF

Djelovanje Akademije u 2018. godini

HF

Podvala ‘smetlarske mafije’

HF

Mikroorganizmi u ledu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...