Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Proračunska transparentnost hrvatskih županija, gradova i općina

Proračunski obrazovani i pravovremeno informirani građani, vijećnici i novinari mogu uključiti u odlučivanje o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava

 

Institut za javne financije već sedam godina analizira proračunsku transparentnost hrvatskih županija, gradova i općina, a danas je predstavio rezultate najnovijeg ciklusa istraživanja koje je trajalo od studenog 2020. do travnja ove godine.

Prosječna proračunska transparentnost svih hrvatskih lokalnih jedinica – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – iznosi 4,5 od mogućih 5. Sve županije objavile su svih 5 traženih dokumenata, gradovi prosječno 4,7 dokumenata, a općine prosječno 4,4 dokumenta.

Na mrežnim stranicama Instituta za javne financije objavljena je interaktivna karta s podacima o svih 576 županija, gradova i općina, gdje se nalazi i detaljniji opis rezultata ovogodišnje analize.

No, usprkos odličnim prosjecima, još uvijek 8 %, tj. 10 gradova i 16 %, tj. 68 općina ne objavljuje sva tri dokumenta za koje postoji zakonska obveza objave, a čak 20 % gradova i 31 % općina ne objavljuje dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati.

„Cilj istraživanja je utvrditi objavljuju li sve županije, gradovi i općine svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama. Jako smo zadovoljni jer vidimo kako se stanje iz godine u godinu poboljšava. To znači da u sve više lokalnih jedinica građani, vijećnici i novinari imaju mogućnost uključivanja u donošenje odluka o lokalnim proračunima“, izjavila je Mihaela Bronić, voditeljica istraživanja koje proizlazi iz projekta „Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinca u Hrvatskoj“, a koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

Bronić je naglasila da puka objava pet ključnih proračunskih dokumenata – izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2019., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2020., prijedlog proračuna za 2021., izglasani proračun za 2021. te proračunski vodič za građane za 2021. – ne znači da su te jedinice apsolutno proračunski transparentne niti da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale zakona i preporuka Ministarstva financija.

„Objava ovih pet ključnih proračunskih dokumenata može se smatrati tek prvim, ali temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese. Samo se proračunski obrazovani i pravovremeno informirani građani, vijećnici i novinari mogu konstruktivno uključiti u odlučivanje o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava te u kontrolu odgovornosti lokalnih vlasti“, kazala je Bronić.

Objavljeni proračunski dokumenti, 2015.-2021. (u %)

U sedam ciklusa istraživanja, prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina porasla je s 1,8 u prvom na 4,5 u ovom, posljednjem ciklusu. Pomaci su primjetni kod svih vrsta jedinica za sve proračunske dokumente, a to najbolje prikazuje objava proračuna za građane – 2015. ga je objavilo samo 1 % općina, a 2021. čak 80 %.

Izvor: autori istraživanja. (ijf)

Povezani članci

Nema koristi od najavljene porezne reforme

HF

Stare – nove afere u energetskom sektoru

HF

Domaća nafta postaje sve vrjednija

HF

Sunce i vjetar danas su najjeftiniji izvori energije

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...