Hrvatski Fokus
Znanost

Globalna kontrola poljoprivredne proizvodnje uz niz floskula

Nema znanstvenih studija koje bi neovisno dokazale da CO2 ugrožava naš planet stvaranjem globalnog zatopljenja

 

U posljednje vrijeme često možemo pročitati ili čuti o potrebi značajnijih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji i to na globalnoj razini a u svrhu borbe protiv klimatskih promjena. U subotu 16. listopada obilježen je Svjetski dan hrane: „Naša djelovanja naša su budućnost – bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život“ i Hrvatski fokus (br. 590. od 15. 10. 2021.) je objavio tekst pod naslovom: „Svjetski dan hrane – šesnaestoga listopada 2021.“ U rujnu 2021. je održan UN-ov Summit o prehrambenim sustavima kojeg su bojkotirali brojni znanstvenici, agrarni stručnjaci, organizacije civilnog društva kao i brojni seljački pokreti jer cilj ovog sastanka na vrhu je uništenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i „preuzimanje poljoprivrede od strane moćnog agrobiznisa…“

William Engdahl, kao jedan od vodećih svjetskih stručnjaka i konzultant za strateške rizike, objavio je značajan tekst u kojem jasno navodi planove Svjetskog ekonomskog foruma i Europske unije te upozorava na dalekosežne i vrlo ozbiljne posljedice Zelenog dogovora čiji cilj je da do 2050. Europa postane klimatski neutralna.

„Od polja do stola: Kako EU i klika iz Davosa planiraju kontrolu poljoprivrede“     

„Kad god čujemo riječ „održivo“, bilo bi dobro da kritički pogledamo značenje ovih riječi koje lijepo zvuče. U slučaju globalističke Agende 2030 sa svojih 17 održivih ciljeva do 2030., onih za stvaranje „održive poljoprivrede,“ kad se pomno pogleda, uništit će golem dio poljoprivredne proizvodnje u EU-u i potaknuti već rastuće globalne cijene hrane na daleko veći rast. Europska komisija svoj“Green Deal“ /“Zeleni dogovor“ za hranu naziva umiljatim  nazivom „Od polja do stola“ („Farm to Fork“ – “Od farme do vilice“). „Green Deal“ podržava sveprisutni Svjetski ekonomski forum Klausa Schwaba i njihovo Veliko resetiranje.

Imajte na umu da održivost prema definiciji UN-a i Svjetskog ekonomskog  foruma u Davosu znači postizanje nulte emisije ugljika do 2050. Ipak, nema znanstvenih studija koje bi neovisno dokazale da CO2 ugrožava naš planet stvaranjem globalnog zatopljenja. Već samo bezbroj sumnjivih, dobro financiranih računalnih modela.

Neškodljivi plin bitan je za sveukupan život ljudi, životinja i biljaka. Sada Europska komisija odozgo prema dolje gura radikalni plan u samo agrarno središte drugog po važnosti svjetskog proizvođača hrane u sklopu svog loše zamišljenog Zelenog dogovora u EU. Ako se primijeni kako je planirano, uzrokovat će drastično smanjenje proizvodnje usjeva, ozbiljno smanjenje proteina u mesu i, možda ono najopasnije, poništavanje važećeg zakona EU-a kojim se uređuju novi usjevi s uređenim genima, odnosno GMO.2 (druga generacija genetski modificiranih organizama). To će imati globalne posljedice.“

Od farme do vilice… ili od polja do stola

U svibnju 2020. godine Europska komisija objavila je svoju strategiju od Farme do vilice (ili kako u Hrvatskoj često nazivamo ‘od polja do stola’). Službena briselska retorika zvuči kao da dolazi nirvana s hranom. Oni navode: “Strategija od farme do vilice u središtu je europskog Zelenog dogovora („Green Deal“), čiji je cilj prehrambene sustave učiniti poštenim, zdravim i ekološki prihvatljivim.” Ooo, kako to zvuči super.

Zatim dolaze do stvarnog programa (Agenda 2030.): „Moramo preoblikovati naše prehrambene sustave koji danas čine gotovo trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova, troše velike količine prirodnih resursa, s posljedicom gubitka biološke raznolikosti i negativnim utjecajima na zdravlje…”

Ovo je pametan način demoniziranja poljoprivrednika i naše proizvodnje hrane kao krivca za emisiju ugljičnog dioksida, CO2.

Rješenje?

“Nove tehnologije i znanstvena otkrića u kombinaciji s povećanjem svijesti javnosti i potražnje za održivom hranom, bit će od koristi svim dionicima.“ O kojim novim tehnologijama se radi biti će objašnjeno malo kasnije.

Kako neizabrani birokrati u Bruxellesu planiraju „redizajnirati tj. preoblikovati naše sustave hrane” kako bi do 2050. eliminirali trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova? Prisiljavanjem poljoprivrednika na bankrot zahtijevajući nove skupe inpute u proizvodnji i primjenu radikalno novih genetski manipuliranih patentiranih biljaka s nedokazanom sigurnošću. A iznad svega, planiraju ukinuti trenutnu de facto zabranu uzgoja biljaka s ‘uređenim’ genima. Za one koji ne znaju, radi se o istoj neodobrenoj i rizičnoj tehnologiji koja se koristi u cjepivima protiv COVID-19 – mRNK cjepiva Pfizera i Moderne uređenih pomoću tehnologije CRISPR-a.

Janusz Wojciechowski, povjerenik EU-a za poljoprivredu, o Zelenoj agendi od polja do stola (ili: od farme do vilice) je rekao:  “Poljoprivrednici će morati radikalno promijeniti svoje metode proizvodnje i najbolje iskoristiti tehnološka, ​​digitalna i svemirska rješenja kako bi započeli novu poljoprivrednu tranziciju.“ Tako oni planiraju radikalnu transformaciju u poljoprivredi. Ovo već zvuči zlokobno.

Podizanje udjela organskog uzgoja bez pesticida na 25 posto od ukupnog uzgoja EU-a, s istovremenim smanjenjem upotrebe kemijskih pesticida za 30 posto do 2030. zvuči sjajno – ali samo neupućenima. Poput tvrdnji Monsanta i biotehnološke industrije da njihovi genetski modificirani usjevi smanjuju potrebu za pesticidima, što je laž. EU to koristi kao mamac za uvođenje radikalne promjene u trenutno stroga pravila EU-a, a u svrhu izdavanja odobrenja primjene biljaka i životinja s uređenim genima u poljoprivredi. U svom dokumentu iz svibnja 2020. o Zelenom dogovoru od polja do stola / od farme do vilice, EU navodi da Komisija „provodi studiju koja će se osvrnuti na potencijal novih genomskih tehnika za poboljšanje održivosti u lancu opskrbe hranom.” To znači uređivanje gena (‘gene editing’) – genetska modifikacija CRISPR/Cas9.

‘Nove genomske tehnike’

U travnju ove godine, Europska komisija objavila je tu studiju o novim genomskim tehnikama (New Genomic Techniques, NGT). NGT proizvode genski ‘uređene’ biljke, pa čak i životinje.

U izvješću se tvrdi da NGT-ovi, „tehnike mijenjanja genoma organizma, imaju potencijal pridonijeti više održivom sustavu hrane kao dijelu iz ciljeva europskog Zelenog dogovora i Strategije od polja do stola.“ Izvješće poziva na “javnu raspravu” o promjeni strogih zakona EU-a za odobrenje GMO usjeva koji trenutno zahtijevaju opsežna ispitivanja i označavanje genetski modificiranih usjeva.

Ovaj zakon iz 2001. uspješno je ograničio upotrebu GMO-a u cijeloj EU, za razliku od SAD-a gdje neregulirani GMO-i dominiraju u ključnim usjevima. Godine 2018. Europski sud pravde, sud EU-a, donio je odluku da usjevi s uređenim genima trebaju podlijegati istim strogim propisima kao i genetski modificirani (GMO) organizmi prve generacije. Ključ agende Davosa i EU-a „od polja do stola” je radikalno smanjenje pesticida koje će zamijeniti usjevi s uređenim genima i koji navodno mogu zamijeniti pesticide.

Komisija EU-a, u suradnji s ‘Bayer-Monsantom’ i ostalima iz lobija agrobiznisa za GMO-e, naporno radi na poništenju tog sudskog ograničenja. Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, Stella Kyriakides, rekla je o travanjskoj studiji EU-a: „Studija koju danas objavljujemo zaključuje da nove genomske tehnike mogu promicati održivost poljoprivredne proizvodnje, u skladu sa ciljevima naše strategije od farme do vilice/od polja do stola.“

Nove genomske tehnike, NGT, zapravo su eufemizam za usjeve s ‘uređenim’ genima (druga generacija GMO-a). Potpredsjednik EU-a odgovoran za Green Deal/Zeleni dogovor, Franz Timmermans, otvoreno je priznao da je obećanje o velikom smanjenju pesticida mamac, implicirajući da će do toga doći zbog ukidanja zakonskih ograničenja za usjeve s uređenim genima. Na nedavnoj konferenciji Zelenog tjedna EU-a on je rekao da EU ima za cilj dati poljoprivrednicima alate za usvajanje precizne poljoprivrede i iskorištavanje znanstvenih otkrića za optimizaciju sjemena: “Tako ograničavamo našu ovisnost o pesticidima.”

Precizna poljoprivreda i znanstvena otkrića za optimizaciju sjemena briselski su dvostruki govor za masovno uvođenje nereguliranog uređivanja gena. On je nastavio: „Odlazak na ekološki uzgoj ne znači da svi moramo žvakati travu i živjeti u špiljama, moramo koristiti najnoviju tehnologiju da bismo tamo  stigli.“ To znači CRISPR, tehnologija za uređivanje gena.

Prevedeno na običan jezik, srž strategije od ‘Farme do vilice’ je plan za ukidanje presude Europskog suda pravde iz 2018. koja biljke ili životinje s uređenim genima tehnikom CRISPR-a tretira prema istim strogim pravilima „načela opreza” koji vrijede za GMO-e.

Bez ograničenja, kompanije koje provode ‘uređivanje’ gena poput Bayer-Monsanta moći će u našu prehranu uvesti eksperimentalne i nedozvoljene genetski promijenjene biljke i životinje i to bez obveze označavanja.

Takav slobodan režim editiranja/uređivanja gena već postoji u SAD-u, gdje USDA i regulatori dozvoljavaju sojino ulje od CRISPR soje, gljive koje ne smeđe, pšenicu s više vlakana, rajčice koje bolje uspijevaju, repicu tolerantnu na herbicide i rižu koja, kako raste, ne apsorbira zagađenje iz tla. Američki projekti o ribama i životinjama uređenih gena uključuju sumnjive projekte poput krava koje imaju samo muško tele, koristeći CRISPR; svinje koje se ne trebaju kastrirati; krave muzare bez rogova i som ubrzanog rasta gdje koriste CRISPR za dobivanje soma s više mišićnih stanica. Ovo čini da vam voda ide na usta…

CRISPR rizici su veliki, koristi nema

Glavni poticaj lobiranja za uklanjanje propisa EU-a o usjevima ili životinjama s uređenim genima dolazi iz Bayer-Monsanta i drugih biotehnoloških divova za GMO-e, uključujući Syngentu, BASF i DowDupontovu Cortevu.

U studenom 2020. Liam Condon, predsjednik odjela za znanost o usjevima u Bayer-Monsantu, rekao je na konferenciji „Bayer Future of Farming,“ da Bayer „vrlo snažno“ lobira za promjenu propisa EU-a o GMO-u kako bi se iz zakona izuzelo uređivanje gena. Condon je rekao: „[Mi] snažno promičemo da bi propisi trebali sustići tehnologiju i dopustiti njezinu upotrebu, [ne samo] za dobrobit Europljana, već i za dobrobit drugih u cijelom svijetu koji gledaju na europske propise.“ Condon je uređivanje gena i tehnologiju CRISPR nazvao „nevjerojatnim otkrićem“ koje bi omogućilo poljoprivredi da bude održivija. Ono što je izostavio bilo je to da će deregulacija usjeva s uređenim genima omogućiti Bayer-Monsantu i drugim velikim GMO tvrtkama da poljoprivrednicima NAPLAĆUJU njihovo patentirano „održivo“ sjeme.

Editiranje ili uređivanje gena biljaka ili životinja uopće nije bez rizika, kako se tvrdi. Tehnologija nije nimalo precizna niti kontrolirana i često ima nepredviđene ishode, poput nepredviđenih/nenamjernih genetskih promjena, čak i nenamjerno dodavanje strane DNK iz drugih vrsta, pa čak i cijelih stranih gena, u genom organizama kojima se uređuju geni.

Ovo je još uvijek nova eksperimentalna tehnologija. Njezini zagovornici, poput Bayer-Monsanta, tvrde da je uređivanje gena biljaka precizno. Ipak, istraga otkriva da to ni izdaleka nije dokazano. Dr. Allison K. Wilson iz projekta ‘Bioscience Resource,’ navodi: „Metode uređivanja biljnih gena također su sklone uvođenju UT-a (nenamjernih osobina ili genetskog oštećenja) … novi dokazi i kod životinja i biljaka ukazuju na to da samo uređivanje gena može rezultirati neželjenim mutacijama na ili u blizini ciljnog mjesta. To uključuje umetanje vektorske, bakterijske i druge suvišne DNK te nenamjerno uvođenje velikih poništenja (‘brisanja’) i preuređenja DNK.“

To nisu manji nedostaci koji se mogu zanemariti. Wilson zaključuje: „Rezultati uređivanja biljnih gena neprecizni su i nepredvidljivi te, ovisno o kombinaciji korištenih tehnika, uređivanje gena može biti visoko mutageno. Iako bi teoretski jednog dana moglo biti moguće stvoriti genetski modificirani usjev koji zadovoljava opće zahtjeve održive poljoprivrede, u praksi se čini da je malo vjerojatno da će se to ikada dogoditi.“  

Prema analizi strategije EU-a ‘od polja do stola’ (ili: od polja do vilice/Farm to Fork) koju je proveo Global Ag Media, „učinak ovih strategija bit će neviđeno smanjenje proizvodnih kapaciteta EU-a i prihoda njezinih poljoprivrednika. Svi sektori pokazuju pad proizvodnje od 5 do 15 posto, pri čemu su sektori stočarstva najteže pogođeni … U međuvremenu, bez obzira na scenarij, cijene proizvodnje pokazuju neto povećanje od oko 10 posto s negativnim utjecajem na prihode većine poljoprivrednika.” Copa-Cogeca, unija poljoprivrednika EU-a, upozorava da će politika rezultirati smanjenjem poljoprivrednih kapaciteta bez presedana. Ali to je prava namjera „održive poljoprivrede.“

Davos i strategija EU-a ‘od polja do stola’  

Radikalna agenda EU-a za stvaranje agrarne zelene agende ima svoj odjek u Svjetskom ekonomskom forumu iz Davosa koji je već 2014. promovirao ono što je tada nazvao, „Omogućavanje trgovine: od farme do vilice.“

U izvješću WEF-a iz siječnja 2018. navodi se: „Tehnologije uređivanja gena, poput CRISPR-Cas, mogle bi pružiti način za postizanje poboljšanja s više osobina, dovodeći do promjene u produktivnosti uz poboljšanje otpornosti na sušu i nutritivnog sadržaja hrane.“ To je učinjeno zajedno s McKinsey & Co. u sklopu WEF-ovih inicijativa za sigurnost hrane i poljoprivrede i njihovog Velikog resetiranja. Partneri WEF-ovog foruma su i Bayer, Syngenta, BASF. Prema ‘web’ stranici WEF-a, „Svjetski ekonomski forum na svom godišnjem sastanku u Davosu u siječnju 2020. okupio je čelnike iz industrije i gospodarstva s izvršnim potpredsjednikom Fransom Timmermansom kako bi istražili poticanje europskog Zelenog dogovora (Green Deal).“ Prisutni su bili i Liam Condon iz Bayera, kao i čelnici Syngente i BASF-a.

Ako se poljoprivredni sektor EU-a dovede u režim GMO-a s editiranim, tj. uređenim genima, a njegova se proizvodnja radikalno smanji, to će potaknuti sve veći nedostatak hrane u cijelom svijetu. Ovaj plan osmišljen u Davosu, zajedno s njihovom eugeničkom agendom COVID-19 je Veliko resetiranje. Nazivajući to ‘od polja do stola’ ili od ‘farme do vilice’ zvuči bezazleno. Ali očito nije.

Autor: F.William Engdahl: „Farm to Fork: How the EU and the Davos Cabal Plan to Control Agriculture“, New Eastern Outlook, 29. 9. 2021.

S engleskog prevela: Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća

HF

Rumunjska pokreće istragu o COVID cjepivima

hrvatski-fokus

UKHSA zataškavanje

hrvatski-fokus

Pravno uređenje gospodarenja otpadom

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više