Pametnije je zatvarati termoelektrane na ugljen, pa na kameni ugljen, pa na plin, a tek onda nuklearke
Sve ča je staro se briše i samo novo se piše,
za novo svaki na novo da brusi kosir.
Mate Balota
Da nisam učio škole u ona vremena, bio bih sretniji. Ne bih vidio kako „carevi postaju sve goliji“. Do mature su nam razvili sposobnost razmišljanja po „zdravoj seljačkoj logici“ i na način kako to čine „dobre domaćice“, pa i kada car još nije gol tražim gdje je skrivena sutrašnja golotinja.
Njemačka je 2011. godine, poslije nesreće u Fukushimi, odlučila do 2022. godine napustiti nuklearni energetski program, a do 2038. i termoelektrane (84) na ugljen. Izgubljeni nuklearni energetski potencijal počeo se nadoknađivati s obnovljivim izvorima, vjetroelektranama i sunčanim panelima.
Uz slabe uvjete vjetra i sunca, oporavkom industrije, u post Covid vrijeme, porasla je potreba za električnom energijom. Za sunce i vjetar posebno slaba je bila prva polovica 2021. godina, u kojoj je proizvedeno za četvrtinu manje električne energije iz snage vjetra (59,4 TWh 2020. – 46,8 TWH 2021.) nego u istom razdoblju 2020. godine. Potreba za dodatnom energijom nadoknadila se iz fosilnih izvora. Došlo je do porasta emisija „eqCO2“ iz proizvodnje električne energije za 21 milijun tona, a ukupnih emisija za 33 milijuna tona. Emisije iz plinskih elektrana porasle su za 15 %, iz elektrane na ugljen za 36 %, a iz elektrane na kameni ugljen za 44 posto.
Bila loša godina, tražilo se više električne energije i u redu. To je razumljivo. Ono što meni s programiranim razmišljanjem dobre domaćice nije razumljivo, da je uz ovakav posrat emisija, Njemačka ostala kod obećanja da zatvori nuklearke. Tri nuklearna reaktora, ukupnog kapaciteta od oko 4,25 GW (4,25 GW je kao 7 NE Krško, ili kao 12 TE Plomin) zatvorena su 31.12.2021., a preostala tri, ukupnog kapaciteta oko 4,3 GW, zatvorit će do kraja ove godine. Što mi nije jasno? Pa radi se o nuklearkama koje su još u najboljim godinama. One se ne zatvaraju zato jer se moraju zatvoriti, već zato jer je dano obećanje da će se zatvoriti. Seljačka logika mi nalaže da se pitam, a zašto se ne produži rad nuklearki, kada vjetar i sunce podbace, umjesto da se pale termoelektrane na ugljen? Nije li za klimu, kada su nuklearke već izgrađene i u najboljoj snazi, pametnije zatvarati termoelektrane na ugljen, pa na kameni ugljen, pa onda na plin, pa tek onda nuklearke?
Razumijem Nijemce da se obećanja ne mogu tako lako prekršiti. Uostalom, obećanje o zatvaranju nuklearki je gospođi Angeli Merkel donio barem jedan, ako ne i dva kancelarska mandata. Čudi me da nova obećanja idu dalje. Nova koalicijska vlada, unatoč porastu ukupnih emisija zadnje godine za 3 – 4 %, obećava da će do 2030. godine 80 posto potrošnje električne energije i 50 posto topline biti iz obnovljivih izvora. Obećavaju i smanjenje emisija u odnosu na današnje za blizu 50 %. I kako to nije sve, ovih dana Zeleni su uspjeli izboriti zabranu prodaje i upotrebu kotlova/bojlera na plin u novoizgrađenim kućama i zamjenu postojećih bojlera nečim drugim (?) do sredine 2030. godine. I sve bez nuklearki, s manje plina. Sve na sunce i vjetar. A što ako opet ili kada opet podbace vjetar i sunce?
Pogledao sam kako je do sada išlo s njemačkim emisijama. Trideset godina im je trebalo da smanje emisije za nekih 400 milijuna tona godišnje. Sada žele sličnu količinu smanjiti za 8 godina.
Logika dobre domaćice mi nalaže da sumnjam, a seljačka pamet da se pitam, čemu sve ovo? Koliko je realno? Drugi grade nuklearke. Ne odriču se lako ni fosilnih goriva, a kamo li plina. Što stoji iza ove odluke? Ona odluka iz 2011. je bila u vrijeme konjunkture, kada je njemačka industrija bila vodeća i u gradnji vjetroelektrana i solarnih panela. Bilo je para za subvencije. Vremena su se promijenila. Nema više ni gospođe Merkle da spriječi pravo građanstva i ulazak nuklearkama i plinu u klub zelenih! EU je upravo rehabilitirao ta dva izvora, po mom, godinama nepravedno zapostavljena. Kako će Njemačka u konkurentsku borbu poslije rehabilitacije nuklearki i plina u EU-u?
Bi li Njemačka ipak mogla smanjiti u 8 godina emisije za 300-400 milijuna tona godišnje? Samo za novac kojeg će potrošiti za poboljšanje energijske učinkovitosti u Njemačkoj za dodatnih 1 – 2 posto, mogla bi u svijetu siromašnih, postići učinke sto pa i tisuću puta veće. Mogla bi, smanjiti emisije kao od šale i za milijardu. Ali tada bi profitirao netko negdje drugdje, a kapitalizam, za razliku od utjecaja klimatskih promjena, koje ne poznaju nacionalne granice, jako dobro poznaje profitne granice. To je i problem i razloga, da mi dobra domaćica šapuće, da će obećanja s nedavne konferencije u Glasgowu ostati na „bla bla bla“, kako je rezultat konferencije komentirala Greta Thunberg https://zg-magazin.com.hr/u-glasgowu-potvrden-nastavak-odumiranja-zemlje/.
Problemi se ne pokušavaju riješiti za dobrobit šire zajednice. Čovječanstva. A klimatske promjene imaju zastrašujuće odgovore na naš egoizam i nedostatak dobrih domaćica. I u Njemačkoj, a i u svijetu ima ih sve manje. Danas su svi prešli na brzu ishranu. A brza ishrana ne treba dobre domaćice. Dovoljno je priučena radna snaga. Za profit dovoljno, za siromašne i za smanjenje utjecaja na klimatske promjene nedovoljno.
Kod nas smo se, još osamostaljivanjem odrekli dobrih domaćica, a da ni do danas još nismo prešli na brzu prehranu. Bezbroj primjera govori da se s pravom bojim utjecaja iz bogate Njemačke u naše siromaštvo. Nema toga što naša politika, da se dodvori nekom jačem, ne će obećati. A većina mojih sugrađana nema lipa da ožbuka kuću, a kamo li da se odrekne bojlera na plin, a kamo li za solare. Naš predsjednik Vlade, koji vjerojatno ne zna skuhati tvrdo kuhano jaje, a kamo li da je na tragu dobre domaćice, “iz rukava” se odrekao TE Plomin do 2033. na konferenciji u Glasgowu. I ja sam da se odreknemo ugljena, ali da prvo pitamo neku dobru domaćicu, kako i kada to ima smisla.
Znam sigurno tko ne će slijepo slijediti Njemačku i odreći se ugljena samo onako. Predsjednik Srbije je izjavio da će se odreći ugljena, odmah kada i Poljska. A Poljska baš ne žuri. Sviđala mi se i njegova izjava u vrijeme ove energetske krize: »Ja sam pogriješio što nismo išli s “Kolubarom B”. Slušao sam sve moguće ekologe, lažne stručnjake i strance koji su dolazili da mi sole pamet… Objesio bih se na ovaj najbliži luster ovdje, samo zato što sam ih sve slušao. Sve sam znao da lažu, pa smo srećom pokrenuli “Kostolac”«.
Grozim se kakve mi bjelosvjetske eksperte slušamo u području okoliša! Nema kod nas niti dobrih domaćica, a nema više niti seljaka.
Ne intervenciju predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, nadležna služba Komisije za intervencije kohezijske politike u Hrvatskoj, poslala mi je odgovor, bez obrazloženja na niti jednu od iznesenih primjedbi. Što bi Greta rekla „bla, bla, bla“. Kako bez njezine intervencije kao predsjednice EK-a, ne bih dobio niti ovakav formalan odgovor, zamolio sam je da zatražite od Povjerenice za koheziju gospođe Elis Ferreira i Povjerenika za okoliš, oceane i ribarstvo gospodina Virginijusa Sinkvevičiusa da odgovore na pojedinačne stručne i proceduralne primjedbe vezane za moguću štetnost projekata izgradnje regionalnih centara gospodarenja s otpadom u Hrvatskoj. Naši o svemu obaviješteni. Ne reagiraju.
