Hrvatski Fokus
Znanost

Otkriven spomenik hrvatskom geofizičaru Andriji Mohorovičiću

Geofizičar svjetskog glasa po kojem je nazvana granica između Zemljine kore i plašta

 

U parku Grič na Gornjem gradu u Zagrebu u petak 22. travnja, povodom Dana planeta Zemlje, otkriven je spomenik hrvatskom geofizičaru Andriji Mohorovičiću, rad akademskog kipara Nikole Džaje. Spomenik su zajednički otkrili predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, nalazi se ispred donedavne zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda, u kojoj je Mohorovičić djelovao, a postavljen je 15 godina nakon što je inicijativu pokrenuo Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Akademik Neidhardt kazao je da je Mohorovičić jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika koji je diljem svijeta pronio ime Zagreba i Hrvatske jer za razliku od drugih vrhunskih hrvatskih znanstvenih velikana svjetskog glasa, koji su uglavnom djelovali u inozemstvu, sva je svoja postignuća ostvario u domovini. „Naša Akademija, točnije njen tadašnji predsjednik Josip Torbar i prirodoslovac Spiridion Brusina, rano su prepoznali Mohorovičićevu nadarenost te je već 1893. izabran za dopisnog, a 1898. za redovitog člana Akademije kojoj je pripadao 43 godine, do smrti 1936. Kao akademik došao je 1910. do svog najznačajnijeg postignuća, do otkrića zakonitosti širenja potresnih valova, kao i plohe diskontinuiteta u Zemljinoj kori, što je najveće znanstveno otkriće ostvareno u Hrvatskoj i Zagrebu. Ta ploha smještena između Zemljine kore i plašta ispod nje, nazvana Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho, najveći je objekt nazvan po nekoj osobi ne samo na planetu Zemlji, nego i u cijelom Sunčevom sustavu. Mohorovičićevo ime nosi i jedan krater na Mjesecu, kao i jedan asteroid. Potresi koji su nas pogodili 2020. podsjetili su nas na zasluge ovog velikana i na aktualnost njegovih otkrića. On je naime još prije više od stotinu godina upozoravao na nužnost pridržavanja posebnih propisa pri gradnji zgrada u potresnom području“, rekao je akademik Neidhardt.

Gradonačelnik Tomašević je kazao da je otkrivanjem spomenika Mohorovičiću ispravljena povijesna nepravda.

„U Zagrebu ima puno spomenika zaslužnim građanima, međutim, oni su uglavnom iz političkog života, povijesti i kulture, a nemamo puno spomenika znanstvenicima“, rekao je Tomašević, istaknuvši da Zagrebu treba što više znanstvenika, meteorologa, geofizičara i seizmologa, kako bi što bolje razumjeli Zemljine procese.

Detaljnije je o Mohorovičićevom životu i inicijativi za postavljanje spomenika govorio predsjednik Odbora za podizanje spomenika akademik Mirko Orlić.

„Mohorovičić je u rangu svega nekoliko znanstvenika podrijetlom iz Hrvatske kao što su Bošković, Tesla, Ružička i Prelog. No on je jedini od svih njih radio u Hrvatskoj, upravo u ovoj zgradi“, rekao je akademik Orlić.

Andrija Mohorovičić (1857.–1936.) geofizičar je svjetskog glasa. Po njemu je nazvana granica između Zemljine kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet, skraćeno Moho), jedan krater na Mjesecu te asteroid u području između Marsa i Jupitera. Stoga je 2007. Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo formalnu  inicijativu da mu se u Zagrebu podigne spomenik. U razdoblju od 2011. do 2013. Grad Zagreb je organizirao raspravu o mogućim lokacijama za postavljanje spomenika te je naposljetku kao najbolju lokaciju odobrio Park Grič, ispred zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda (danas Hrvatski povijesni muzej) gdje je Mohorovičić djelovao. Budući da je nakon toga inicijativa zastala, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti formirala je 2017. Odbor za podizanje spomenika geofizičaru Andriji Mohorovičiću. Odbor je u sljedećim godinama osigurao financijska sredstva za provedbu natječaja za izradu idejnog kiparskog rješenja. Natječaj je proveden 2019., u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a prvu nagradu osvojio je akademski kipar Nikola Džaja. Gradska skupština Grada Zagreba je u prosincu 2020. jednoglasno odobrila projekt postavljanja spomenika u Parku Grič. Nakon toga je proveden javni natječaj temeljem kojega je lijevanje i postavljanje spomenika povjereno Ljevaonici Ujević.

Marijan Lipovac

Povezane objave

Mikroskopski visokotehnološki metalni predmeti vidljivi u krvi nakon cijepljenja protiv COVID-a

hrvatski-fokus

ISTINA O CJEPIVIMA – Koronavirus, Covid-19, manipulacije ljudima, zdravlje i alternativna medicina (4)

hrvatski-fokus

Odgovor na brojna pitanja

HF

Glifosat uzrokuje promjene na maternici

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više