Sudionici u procesu razgraničenja pozivaju na poštivanje međunarodnog pomorskog prava, međunarodne konvencije o sigurnosti plovidbe, pravo obalne države da ima nesmetan izlaz na otvoreno more i na zdrav razum
Ovdje se jasno, sudionici u procesu razgraničenja pozivaju na poštivanje međunarodnog pomorskog prava, međunarodne konvencije o sigurnosti plovidbe, pravo obalne države da ima nesmetan izlaz na otvoreno more i na zdrav razum gdje neprimjereno otezanje radi partikularnih interesa treba odmah eliminirati. Osoba koja počme govoriti o gospodarskim interesima, zapošljavanju, ribolovu i drugim pravima vezanim uz prava i odrednice koje imaju osnovicu u pravu korištenja teritorijalnog mora i neproglašene Zone gospodarskog interesa, treba biti isključena iz ovog stadija pregovora, gdje je tema Razgraničenje u prolazu koji vodi prema ulazu u Boku Kotorsku.
TOČKA 1
otprilike između Kobile i nasuprotnog rta Kabala na poluotoku Luštici – započeti plovni put prema izlazu preko oznake dubine 24, koja je otprilike na pola udaljenosti između dva rta.
Vrsta plovnog puta – dvosmjerni sa zonom odvojene plovidbe gdje svatko drži svoje desno, dakle ulaz s desne strane, gledano Sjever -Jug
izlaz s lijeve strane – ali onome tko izlazi to je desna strana. Ova točka, bez obzira komu pripada rt Kobila ne može se drukčije urediti i bazira se na pravo izlaza na otvoreno more, te međunarodnih propisa o sigurnosti plovidbe. Očito je da bi ovu točku koristila samo Crna Gora ali svejedno bi imao oznaku međunarodnog plovnog puta.
TOČKA 2
ovu točku određujemo prema pravilima Sigurnosti plovidbe. Nadalje plovni put nas vodi prema točci zapadno od Plič Ploča 11 m dubine. kurs između 182 i 185 stupnjeva. Ovdje treba naglasiti da se dubine odnose na srednju razinu nižih niskih voda živih morskih mijena.
Zbog toga treba izbjeći ovu točku i mi Plovni put, isti kao ranije upućujemo zapadno od ove pličine, jer na istočnoj strani nema prostora za ovu vrstu determiniranja. Plovni put u oba pravca treba biti dovoljno širok da omogući pretjecanje, dok bi pomorskim pravilima trebalo ograničiti brzinu kretanja u plovnom putu baš zato da se
onemoguće pretjecanja osobito većim brodovima. Ovaj plovni put za brodove određene bruto registarske tonaže mogao bi se koristiti
A – uz navođenje Centra za kontrolu plovidbe – ne postoji ali bi ga trebalo osnovat i to da bude organiziran po Propisima o sigurnosti plovidbe i zajednički osnovan i financiran od EU.a s jedne i Crne Gore s druge strane, koji bi bio i politički gledano faktor sinergije i suradnje a ne razgraničenja. Uostalom i cijeli PLOVNI PUT ZADRŽAVA PRAVO EXTERITORIJALNOSTI ne igra nikakvu ekonomsku ili drugu ulogu osim plovidbe ,(nigdje u svijetu nije dozvoljeno ribanje ni bušenje nafte u plovnom putu)a podrazumijeva se da se Zakon o teritorijalnom moru primjenjuje od vanjskih granica plovnog puta pa prema obali pojedine države.
B – uz savjete pilota za brodove veće određene bruto registarske tonaže (radi se posebice o većim kruzerima koji bi bio iz Crne Gore jer Hrvatska nema ni teritorij luke nakon početne sjeverne točke ovog plovnog puta.
TOČKA 3
Daljnje kretanje nastavljamo prema pravilima o epikontinentalnom pojasu (gdje se kopno u podmorju spušta do najvećih dubina s jedne i druge strane te nas put vodi blizu oznake dubine 58 m prema dubini 68 m u kursu otprilike 170 stupnjeva. Vidi se na karti da plovni put prolazi na otprilike pola puta iz među otočića Mamule i Rta Oštro, najvećim dubinama – znači po odredbama Zakona o međunarodnoj plovidbi o epikontinentalnom pojasu. U neposrednoj blizini ove točke trebao bi postaviti plutaču Sea buoy pravu ili virtualnu, koju bi (virtualnu bilo moguće vidjeti na radaru, ploteru, elektroničkoj karti itd. Ovdje i prestaju pravila epikontinentalnog pojasa, jer je ista konfiguracija podmorja uzduž cijele obale; dubine naglo padnu i dolazi se do ravne plohe 100 i više metara duboke koja perzistira i prema istoku/jugoistoku i zapadu /sjeverozapadu: od ove točke pa do južne granice Teritorijalnog mora trebalo bi napraviti razgraničenje linijom koja bi bila OKOMITA NA GENERALNI SMJER LINIJE OBALE Hrvatske i Crne Gore koji iznosi 305 stupnjeva, što znači da bi linija razgraničenja bila u smjeru 215 stupnjeva (u sustavu North up) i išla bi do točke koja je 12 milja udaljena od obale jedne i druge države, odakle počinju međunarodne vode.
Osim što je ovaj uradak u potpunosti pravno utemeljen, on je utemeljen i na pozitivnom znanjima pomorske nauke i struke, što vam samo govori jednu stvar, da bi se riješio ovaj problem, i slični problemi, čovjek mora imati interdisciplinarna znanja i pošten odnos i prema svomu i prema tuđemu.
Inače sve se ovo iščitava s ove pomorske karte, bez potrebe za ikakvom drugom literaturom, uz jasno interdisciplinarnu familijarnost s problemom.
Ovo bi bilo pravo rješenje koje bi sve zadovoljilo, a ovakav prijedlog bi trebalo dati što prije da uđe i masu materijala prije eventualne arbitraže. Ovdje Hrvatska na moru ništa ne gubi
Na ovoj se karti lijepo vidi da je granica negdje oko Njivica dakle unutra zaljeva. Ovomu dodajem dvije karte koje je izradila Agencija NOAA USA Navy – o prostoru Sutorine kako spornog područja između BiH i Crne gore. Slabo se vidi -a granice Sutorine su crvene boje.
Evo i prikaza plovnog puta opisanog u prošloj poruci na pomorskoj Merkatorovoj karti, koja je rađena po WGS 84 te dimenzije i kutovi skoro u potpunosti odgovaraju onima u prirodi.
Međunarodno pomorsko pravo je Zbirka pravnih propisa, ali oni se obzirom na običajno lokalno pravo, na povijest, na pravnu kategoriju dosjelosti itd. može različito tumačiti tako da je ovaj problem lakše riješiti multidisciplinarno, a i uz poštivanje, osim znanja i povijesti, zdrave logike, koja nameće potrebu da se problemi ove vrste rješavaju pregovorima, kojih ustvari nema. Stoga nije jasno što se čeka. Problem rješenja granice na kopnu je prilično teži slučaj, ali i tu se radi o sitnicama, kojih ima mnogo
