Hrvatski Fokus
Povijest

Dr. Nikola Peršić, rodom iz Sarajeva, o hrvatskim granicama 1941. godine

Nezavisna Država Hrvatska je ograđena prema vani svim vrstama granica, od prirodnih do političkih, od morskih do kopnenih

 

Granice Nezavisne Države Hrvatske još nisu sa sjevera i jugoistoka definitivno zatvorene. Granica će najvjerojatnije teći od Jadranskog mora do Bakarca pravcem ispod Risnjaka na Kupu da Metlike, zatim preko Gorjanaca (Žumberačkih gora) u ravnoj liniji na ušće Sutle u Savu kod Dobove, Sutlom, Maceljskom gorom na Dravu, pravcem ispod Ormoža i Ljutomera na Muru, Murom i Dravom (osim onog malog dijela preko Drave kod Koprivnice, gdje se nalaze velika hrvatska sela Gola, Gotalovo i Ždala) do njezina ušća u Dunav, dalje Dunavom do ušća Save, Savom do ušća Drine, Drinom do iznad Višegrada, a zatim starom bosansko-hercegovačkom granicom iza Višegrada, Čajniča, Foče, Gacka, Bileća i Trebinja s tim, da ta mjesta ostaju u Bosni i Hercegovini, te napokon ispod Orjen planine ponovno na Jadransko more. Prema sadašnjem utanačenju s Italijom dio istočne jadranske obale od Obrovca do Splita (u zaleđu ispod Knina i Drniša), te otoci osim Paga, Hvara, Brača i dubrovačkih otoka (Lokrum, Lopud, Sipan, Koločep i t. d.) podpadaju pod vrhovništvo Italije. Za područje Kaštela i Splita, te za otok Korčulu uređen je kondominij, gdje će upravu vršiti hrvatske vlasti. Vrlo vjerojatno pripast će Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Novopazarski  Sandžak (površina oko 8.500 km2), koji je prirodnim putovima vezan za istočnu Bosnu s većinom stanovništva Hrvata muslimana. Taj je dio od okupacije Bosne 1878. god., pa do aneksije 1908. godine bio vojnički zaposjednut po Austriji i vezan uz Bosnu.

Nezavisna Država Hrvatska je ograđena prema vani svim vrstama granica, od prirodnih do političkih, od morskih do kopnenih. Granice u prvom redu države dijele, jer treba točno znati do koje linije dosiže vrhovništvo pojedine države. Zbog toga su najbolje granice kada idu prirodnim bedemom, morem ili rijekama, jer su tu granice vidljive i državu najbolje ograđuju. Konačno granice treba da i spajaju, to jest da omogućuju lagane prometne veze sa susjednim državama. No te veze sa susjednim državama mogu se odvijati na nekoliko najpovoljnijih mjesta, a da zato ne moraju biti granice prirodno otvorene. Današnje granice države Hrvatske omogućuju lagani promet sa svim susjedima. Prirodne granice treba da se i podudaraju, gdje je to moguće, i s narodnim granicama, inače prirodne granice traže usklađenje s etničkim, premda se zbog neprestanog gibanja vrlo rijetko nalazi točno odijeljeno stanovništvo.

Tomislav Dragun

Povezane objave

(Ne)zaboravljene misli Carla Gustafa Ströhma

HF

Radić u carskoj Rusiji

HF

Borio se protiv genocida nad Armencima

HF

Nezavisna Država Hrvatska

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više