Toponimija koju je bilježio u stanovitom je dijelu izvorna
Riegerovo djelo Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia nei viaggi dei Piroscafi del Lloyd Austriaco jedinstveno je u kulturnoj povijesti istočnog Jadrana. Ni prije, a ni poslije niti jedan umjetnik ne će se uhvatiti slična posla: panoramski oslikati obalu od rta Kumpar na ulazu u pulsku luku do Budve. Premda Giuseppe Rieger jest umjetnik i, premda njegove panorame nedvojbeno jesu umjetničko djelo, nije sebi dopustio ustaljenu umjetničku slobodu. Sažimanja obalnih krajolika koja su nazočna na panoramama nipošto nisu dio te slobode. Naprotiv, ona su u funkciji korektnosti prikaza, a taj je ponajprije korisniku želio podariti viziju naseljenih mjesta tog dijela istočnog Jadrana. Ako ta sažimanja ponegdje i jesu pretjerana, to je učinjeno da bi se naglasilo važnost prikazanih objekata.
Toponimija koju je bilježio u stanovitom je dijelu izvorna. Poneki zemljopisni naziv teško je pronaći i na onodobnim plovidbenim kartama. To drugim riječima znači da je Rieger plovidbenu rutu vjerojatno preplovio više puta, ostajao na pojedinim mjestima duže nego što su to činili Lloydovi parobrodi, te tako upoznao ovaj akvatorij više nego što su mu to mogla omogućiti zvaničina pomoračka pomagala: karte i planovi, panorame, peljari. Time je njegovo djelo dragocjenije, jer i kroz tu prizmu vrlo pouzdano svjedoči o povijesti istočnog Jadrana polovicom 19. stoljeća. Jedan od zornijih pokazatelja toga jest notiranje toponima Tri sestre (Tre Sorelle) u Prčnju. Teško ga je naći na službenim kartama, ali svatko tko je bio u Boki kotorskoj zna za njega. Za toponim Tri sestre razinu legendarnog teško je razlučiti od povijesne istine, a to je ono što je Lloydovu klijentelu nedvojbeno moglo zanimati.
Naravno, sve to znači da se Rieger okoristio svim postojećim službenim i privatnim izvorima te osobnom opservacijom u realizaciji svog obimnog posla. Panorame milanskog Vojnozemljopisnog instituta nedvojbeno su mu pritom bile od najveće koristi. Ali, svojim je djelom učinio mnogo više a ne samo korak dalje od njih. O takvim izvanrednim vrijednostima Riegerova djela ponajprije svjedoči čak pet izdanja njegovih dalmatinskih panorama tijekom 19. stoljeća. To je razlog da se pripremi i ovo. I to ne samo zato da se dočara duh nekadašnjeg pomalo bajkovitog vremena, već u prvom redu stoga što njihova umjetnička vrijednost nije umanjena ni danas. Snaga njihove likovnosti, naime, neprolazna je. Upravo iz tog razloga možda su jedan od najboljih svjedoka svih ljepota koje krase istočni Jadran, koje su u 19. stoljeću jednako kao i danas, bile onaj čimbenik koji je inicirao turiste, Europljane ponajprije, da dođu ovdje i podjele s nama, koji tu živimo, tu blagodat Mediterana.
