Održan 28. međunarodni teološki simpozij ‘Tiranija i sloboda. Teologija u kriznim vremenima’
U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu 27. i 28. listopada 2022. održan je 28. međunarodni teološki simpozij na temu „Tiranija i sloboda. Teologija u kriznim vremenima“.
Sloboda je svijest o mogućnosti gubitka slobode pa je i demokracija svijest o mogućnosti gubitka demokracije. Sloboda nikada nije osvojena jednom zauvijek. Ona je u svojoj srži skrb za samu sebe. Tiranija se ne dogodi preko noći. Ona nagriza demokraciju sve dok je ne preokrene u njezinu suprotnost. Teologija je budnost uma i srca na odnose u svijetu u svjetlu Božje riječi. Ona je u službi objavi Boga koji želi slobodu svome narodu i narodu koji traži Božju pomoć u teškim vremenima. Pozvana je reagirati ne samo na stanja neslobode, nego i na znakove njezina gubitka.
Ruskom agresijom na Ukrajinu kršćanska se teologija našla pred velikim izazovom. On se tiče shvaćanja ropstva i slobode, tiranije i demokracije, rata i mira, vjere i nevjere, zloporabe vjere u ratne svrhe, Crkve, njezine uloge i uloge njezinih predstavnika, ekumenizma, hrabrosti za istinu i jezičnih manipulacija.
Namjera simpozija je osvijetliti ulogu teologije, njezinu hrabrost i rizike u kriznim vremenima i društvima ispunjenim strahom od tiranije te raspraviti o znakovima i jeziku koji ukazuju na početke procesa gubitka slobode i demokracije i nastanka tiranije.
Predsjednik Povjerenstva za organiziranje znanstveno-teoloških simpozija prof. dr. Josip Dukić istaknuo je da je „teologija pozvana reagirati, ne samo na stanja neslobode, nego i na znakove njezina gubitka. Ruskom agresijom na Ukrajinu kršćanska se teologija našla pred velikim izazovom. On se tiče shvaćanja ropstva i slobode, tiranije i demokracije, rata i mira, vjere i nevjere, zloporabe vjere u ratne svrhe, Crkve, njezine uloge i uloge njezinih predstavnika, ekumenizma, hrabrosti za istinu i jezičnih manipulacija“.
U svom obraćanju prof. dr. Šimun Bilokapić, v. d. dekana KBF-a u Splitu, istaknuo je kako je pojam slobode moguće upariti s brojnim drugim pojmovima, poput odgovornosti, istine, savjesti, ropstvo, diktature, cenzure, tiranije i sl. Dok nas pojam slobode oduševljava i privlači, pojam tiranije nas uvijek užasava i sablažnjava. Uparivanje slobode i tiranije prof. Bilokapić je nazvao ‘znakom vremena’ za teologiju. „Poruka je nama svima i našem dosadašnjem shvaćanju i življenju slobode, poruka slobodnom svijetu koji je prepun malih tiranija, osobito onih usmjerenih prema najslabijima. Jesu li možda i upravo sve te mikro-tiranije zapravo odškrinuta vrata za spektakularni ulet nekoj velikoj tiraniji? Jer, što možemo očekivati od društva i civilizacije u kojoj – uime nečijih tobožnjih prava i sloboda, pati i umire dijete, žena i starac? Svednevice su tiranizirani zloporabom, zlostavljanjem, nasiljem, odbacivanjem i marginalizacijom, pa i ubojstvima; sasvim legalno. Ako oni pate, zašto se onda čudimo patnji čitavih naroda. Je li nekada tiranija suvremenih velikih tirana samo ispušni ventil, isprika i pokriće nama za naše svagdašnje tiranije? Jer, svaka tiranija, i velika i mala, bolesna je od nepoštivanja života i dostojanstva ljudske osobe“, kazao je prof. dr. Bilokapić.
Otvarajući simpozij prof. dr. Marko Trogrlić, ovlašteni opunomoćenik Velikog kancelara KBF-a u Splitu mons. Dražena Kutleše, naglasio je aktualnost teme koja je prožeta brojnim pitanjima koja se pred nas postavljaju a na koja nije lako dati odgovore. „Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu kao mjesto promišljanja, poučavanja i istraživanja u teologiji koja, i to uvijek, trebaju biti u svjetlu Božje riječi, u službi objave onoga Boga koji želi slobodu svakoj osobi i svakom narodu – jer kako Pavao reče ‘za slobodu nas Krist oslobodi’ (Gal 5, 1) – želi ovim skupom dati svoj doprinos promišljanju o izazovu pred kojim se danas cijeli svijet nalazi – a to je posvemašnja ugroza slobode, njezin radikalni gubitak, štoviše njezina brutalnog gušenja. Papa Franjo nas posljednjih mjeseci uporno poziva da u ovom trenutku povijesti valja ponovno otkriti zajedničku i ne individualističku dimenziju slobode. Oni koji su od Isusa primili dar oslobođenja ne mogu misliti kako se sloboda sastoji od toga da se drže podalje od drugih. Još manje, nadodali bismo ovdje, i to uz uporabu sile i nasilja – iznad drugih, i to obespravljenih i neslobodnih“, rekao je prof. Trogrlić zaželjevši svima „plodan rad na simpoziju i njegov uspješan tijek, u nadi da ćemo rezultate moći uskoro dobiti u Zborniku radova s ovog skupa, u nizu onih koji su već objavljeni s prethodnih skupova.“
Nakon pozdravnih riječi organizatora, uslijedilo je deset izlaganja predavača iz inozemstva, s drugih institucija i učilišta u Hrvatskoj te s KBF-a Split.
Prvo predavanje održao je prof. dr. Jure Zovko s Filozofskog fakulteta u Zadru, naslovljeno „Kršćanski korijeni europskog liberalizma“. Uslijedilo je predavanje mr. sc. Oleha Hirnyka s Filozofsko-teološkog fakulteta Katoličkog sveučilišta u Lavovu (Ukrajina) o temi „Hagioterapija ‘rašizma’ ili kako iscijeliti duhovnu dušu Dostojevskog“. Doc. dr. sc. Ante Akrap s KBF-a Sveučilišta u Split izlagao je o temi „Schoah između volje za moći i napuštenosti“. „Film Thaïs (1917.) između srednjovjekovne Hrosvitine drame i romana Anatolea Francea“ naslov je izlaganja doktoranda Daniela Rafaelić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. dr. sc. Sanja Nikčević s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje s naslovom „Tiranija nad slobodom kanona ili kako smo zbog vladajućeg svjetonazora protjerali lijepo/dobro/sveto iz umjetnosti“. O nasilju jezikom govorila je prof. dr. sc. Zrinka Jelaska s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta, Sveučilište u Zagrebu. Prof. dr. sc. Viere Pirker s Odsjeka za katoličku teologiju, Goethe Sveučilište Frankfurt na Majni (Njemačka) održao je predavanje na temu „Dobrovoljna podređenost? Razmišljanja o korištenju virtualne stvarnosti u nastavi vjeronauk“. „Proroci u kotlu tiranije oružja, gluposti i većine. Proročki modeli za teologiju u kriznim vremenima“, bio je naslov izlaganja doc. dr. sc. Miljenke Grgić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. O temi „Od jedinstva do podjele. Sinjska bitka 1715. i njezino obilježavanje 1965. godine“ izlagali su izv. prof. dr. sc. Josip Dukić s KBF-a u Splitu i izv. prof. dr. sc. Davorka Topić Stipić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Ivana Grabić, lic. theol., doktorandica na KBF-u Splitu održala je predavanje na temu „Ivan Meštrović utamničenik Ante Pavelića i antikomunist“.
Zaključujući simpozij v.d. dekana prof. dr. Šimun Bilokapić uputio je zahvalu Splitsko-Makarskoj nadbiskupiji, Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja i Sveučilištu u Splitu bez kojih ovaj simpozij ne bi bio moguć, te Povjerenstvu za organiziranje znanstveno-teoloških simpozija na izboru teme i organizaciji, svim izlagačima koji su na stručan i zanimljiv način pristupili svojim temama te izrazio nadu da je održani simpozij pobudio nove spoznaje i da će svi radovi biti objavljeni u Crkvi u svijetu.
