Francuski film „Tako govori Taram-Kubi“ najbolji festivala
Francuski film „Tako govori Taram-Kubi“, autorica Vanesse Tubiana-Brun i Cecile Michel najbolji je film 7. međunarodnog festivala arheološkog filma, završenog dodjelom nagrada u subotu 12. Studenog 2022. u splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Tako je odlučio stručni žiri u sastavu Dora Baras, predsjednica žirija, filmologinja i povjesničarka umjetnosti, Janko Heidl, filmski kritičar, Nikolina Uroda, muzejska i znanstvena savjetnica, MHAS – Split, Ante Rendić-Miočević, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog arheološkog društva te Gerard Denegri, suosnivač i prvi predsjednik Hrvatsko-francuske udruge Alliance Francaise de Split, prvi počasni konzul Republike Francuske u Hrvatskoj sa sjedištem u Splitu.
U obrazloženju se navodi kako ovaj film „podjednako fascinira svojim znanstvenim (arheološkim) otkrićima i umjetničkim (filmskim) dosezima – detektivski dešifrirajući i locirajući pisma na glinenim pločicama iz brončanog doba, uz inovativan filmsko-narativni pristup intimističkog govora u 1. licu same autorice pisama“.
Druga nagrada stručnog žirija dodijeljena je filmu „Dame i prinčevi pretpovijesti“, autorica Pauline Coste i Camille Gouby-Monin, „koji je život paleolitskog čovjeka prikazao u novom, simboličkom svjetlu“, dok je treću nagradu osvojio film „Ljudi s dina“, autora Davida Geoffroya koji „promiče arheološku struku dekonstruiranjem mitova iz popularne kulture, podiže svjesnost o razornosti klimatskih promjena te ističe ideju veza i razmjena, naspram granica, među narodima i kulturama“. Nagradu publike osvojio je film „1001 lice Palmire“, Meyar Al-Roumia.
Od ove godine dodjeljuje se nagrada studentskog žirija, kojeg su činili Frane Prpa, Vicenco Pijerov, Lucija Duplančić, Rina Dubravec i Klaudia Hozjan, studenti povijesti umjetnosti, arheologije i restauracije-konzervacije na splitskom i zadarskom sveučilištu. Oni su najboljim filmom ocijenili „Tajnu špilje Cosquer“ autora Marie Thiry i Stephane Millierea.
Nagrade stručnog žirija čini replika skulpture Vaska Lipovca „Hrvatski kralj“, čiji se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika.
Međunarodni festival dokumentarnog filma arheologije, kulturne i povijesne baštine, zaštite spomenika i antropologije – MFAF osnovan 2010., jedini je festival te vrste u Hrvatskoj, a sedmo izdanje održalo se od 10. do 12. studenog 2022. u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Cilj ove bienalne manifestacije je doprinos valorizaciji kulturne baštine i arheologije u okviru europske i svjetske baštine, te senzibiliziranje šire javnosti, poglavito mladih, za vlastitu baštinu.
Festivalom se promiče arheološka struka i nacionalna spomenička baština, posebno lokaliteti UNESCO-a u Hrvatskoj, te je prilika za promicanje hrvatskoga dokumentarnog arheološkog filma izvan nacionalnih granica. Program MFAF-a sastoji se od filmskog natjecateljskog dijela i popratnog programa u kojem se predstavljaju najnoviji europski muzeji i njihovi projekti. Filmovi se natječu za jednu od tri nagrade međunarodnog žirija kao i za nagradu publike.
Između 75 prijavljenih filmova, direktorica Festivala Lada Laura odabrala je 21 iz osam zemalja za službenu konkurenciju, koji su donijeli tematski i kronološki raznovrsne, k tome vrlo intrigantne teme. Tako je publika imala jedinstvenu priliku, u vrlo atraktivnom interijeru – u kojem se susreću suvremena arhitektura i ranosrednjovjekovni kameni spomenici – gledati filmove britanske, francuske, njemačke, portugalske, španjolske, talijanske, turske i iranske produkcije, koji su joj dali uvide u nepoznate, odnosno manje poznate novootkrivene arheološke lokalitete, ali i u nova saznanja o onim odavno poznatima. K tome i saznanja o svakodnevnom životu različitih kultura i naroda, o velikoj važnosti i dragocjenim podatcima koje pružaju povijesni izvori, o rijetko sačuvanim pejzažima s izvornom florom, o originalnim primjerima eksperimentalne arheologije i sl. Već sumarni uvid u program ovogodišnjeg izdanja Festivala ukazuje na širok spektar tema, geografskih područja i srodnih znanstvenih disciplina koji su podastrijeti publici.
Organizatori su se pobrinuli i za veoma zanimljiv popratni program koji je obuhvatio predstavljanja nekoliko veoma zanimljivih projekata u dvjema europskim prijestolnicama kulture – Parizu i Ateni. Cyrille Gouyette, povjesničar umjetnosti i kustos, publici je predstavio projekt „Ulična umjetnost i muzej, putovanje u oba smjera“, u okviru kojeg potiče street art umjetnike da pronalaze inspiraciju u remek-djelima Louvra i ostalih muzeja. Uz to, Gouyette je zainteresiranoj javnosti dao uvida u projekte koje realizira s Muzejom prirode i bolnicama. Autor je dviju knjiga, Ispod street arta, Louvre (Gallimard, 2018.) i Ulična povijest umjetnosti (Gallimard 2021.) koje prikazuju nasljeđe starih majstora među uličnim umjetnicima. Splitska publika imala je priliku upoznati se i s kulturnim sadržajima i projektima Muzeja Bizanta iz Atene, s naglaskom na njihov recentni projekt – izložbu Lepanto 1571. – 450 godina od najveće pobjede, o kojem je govorila direktorica muzeja dr. Paraskevi Kalamara, a održale su se i dvije edukativne radionice za djecu i mlade, Mala škola anatomije i Identifikacija forenzičnom antropologijom.
Posjetitelji MHAS-a za vrijeme Festivala mogli su pogledati i više aktualnih izložbi: Crikvine-Cista velika, izložbu fotografija Zorana Alajbega – Crljevica te Numizmatičku zbirku MHAS-a.
„Uvid u program 7. Međunarodnog festivala arheološkog filma te njegovih prethodnih izdanja jasno pokazuje da se profilirao kao veoma vrijedna kulturna manifestacija Splita, k tome jedina takva u Republici Hrvatskoj. Preostaje nam još samo zaželjeti Festivalu dug vijek, sve širu publiku i jednako kvalitetne filmove u konkurenciji!“, kazala je Lada Laura zatvarajući festival.
