On je kao i Greta Thundberg, stručnjakinja za ekologiju bez osnovne škole
Stjepan Lakušić, dosadašnji dekan Građevinskoga fakulteta, postao je prije nekoliko dana 84. rektor Sveučilišta u Zagrebu. Novi rektor preuzeo je dužnost u trenutku kada se Sveučilište u Zagrebu našlo na 35. mjestu godišnje liste dužnika Porezne uprave s 10,6 milijuna kuna dugova za poreze i doprinose. Rektor Lakušić u svom nastupnom govoru istaknuo je kako je na njemu odgovornost da Sveučilištu u Zagrebu vrati mjesto i položaj koji mu pripadaju kao jednom od najstarijih i najvećih u Europi a to mora obuhvatiti i čišćenje redova; čupanje kukolja koje se razbuktalo u našem sveučilišnom prostoru. Počevši od samozvanih i samoproglašenih znanstvenika, polusvijeta s kupljenim diplomama, licemjerima koji se kite tuđim perjem, itd.
Ugled sveučilišta u očima javnosti, ne samo naše, postiže se samo beskompromisnom borbom za kvalitetu i javnom osudom svih koji nam ruše ugled bez obzira gdje studirali ili magistrirali/doktorirali. Sve dok se u javnom prostoru ne vidi oštra reakcija Sveučilišta na manipulaciju titulama, priznanje zaslužnima, i podrška onima koji se posljednjim snagama još uvijek bore za spas obraza našeg obrazovnog i znanstvenog prostora, neće biti niti ugleda kojeg priželjkujemo. Čast svakom stranom sveučilištu, ali se mi moramo ponositi svojime, a ne da dajemo prednost svima koji nam kapaju izvana.
Politički znanstvenik?
Povodom tog društvenog događaja donosimo osvrt o prvoj osobi hrvatske metropole koja se kiti perjem znanstvenika. Riječ je o zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću koji se na stranicama Wikipedije promovira titulom znanstvenika. Kako je vidljivo, stranica se ažurira iz čega se može zaključiti da je administrator itekako upoznat sa sadržajem o trenutnom gradonačelniku Zagreba koji je objavljen na mrežnim stranicama vikipedije čiji foto-prikaz donosimo u prilogu teksta. Osim toga, najpoznatiji medijski djelatnik sa stručnom spremom konobara i ujedno zaposlenik portala Faktograf specijaliziranog za provjeru činjenica, a koliko nam je poznato, nije, zasad, našao za sukladno da se očituje o nastalom fantomskom tituliranju prve osobe grada Zagreba.
Dakle, uvaženi pripadnik političke formacije Možemo! koja je na posljednjim lokalnim izborima preuzela upravljanje hrvatskom metropolom se na taj način lažno predstavlja te iskrivljenom prizmom javnog sadržaja nastoji uvjeriti javnost kako pripada znanstvenoj zajednici iako to naprosto nije istina. Sličnim načinom razmišljanja i lažnim tituliranjem kojim se promovira gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević provodi i udruga IPE povezana s platformom Možemo! koja se samoinicijativno proglašava Institutom za političku ekologiju, iako to nije. Moglo bi se zaključiti kako oba navedena slučaja nose sa sobom kompleks manje vrijednosti i težnje za nečim što im u stvarnosti ne pripada.
Tomašević poput Elene Ceauşescu
Iako gradonačelnika Zagreba Wikipedija predstavlja kao političkog znanstvenika i političkog ekologa, Tomislav Tomašević ne posjeduje znanstveni broj iz registra znanstvenika. Takvo Tomaševićevo predstavljanje neodoljivo podsjeća na biografiju rumunjske “znanstvenice” Elene Ceauşescu, žene omraženog diktatora Rumunjske. U njenoj je službenoj biografiji pisalo da je imala doktorat iz kemije, ali nije poznato da je studirala kemiju. Da zavrzlama bude potpuna, ona je navodno bila autor nekoliko znanstvenih radova, no već je za njenog života bilo pitanje tko ih je zapravo napisao. Štoviše, 1975. godine je dobila počasni doktorat Sveučilišta u Manili na Filipinima. Ovaj primjer govori kako političari, i oni koji se takvima prikazuju, imaju potrebu dokazivanja svoje ličnosti i na znanstvenom polju, jer misle da im to osigurava bolji kredibilitet.
Znanstvenik bez znanstvenog broja
No, kako se postaje znanstvenikom? Nije dovoljno završiti neki studij, pa se automatski proglasiti za znanstvenika, pa niti kada se netko zaposli u nekom institutu. Danas je taj naziv jadno profaniran otkada postoje instituti ljepote i slični. Nekada, ne tako davno, ustanova se mogla proglasiti za institut tek ako je imala minimalno 15 doktora znanosti iz područja svojeg djelovanja. Oni koji to nisu ispunjavali, zvali su se zavodima ili slično.
Da bi se netko legitimno zvao znanstvenikom mora imati obranjen doktorat znanosti, i mora biti upisan u Upisnik znanstvenika Republike Hrvatske, i imati znanstveni broj. Doktorati znanosti su javni dokument pa zainteresirana javnost mora moći imati uvid u njega, jer postoje i plagijati pa i lažnjaci, o kojima su svojevremeno pisale i naše dnevne novine.
Neznanstveni politizirani pokret
Ekologija je danas postala paravan za sve i svašta. Nažalost, doživjela je da se od znanstvene discipline pojam proširi na neznanstvene politizirane pokrete koji sa znanošću nemaju nikakve veze, ali su nabijeni akrivističkim voluntarizmom i agresivnošću.
Sad dolazimo do famoznog političkog znanstvenika Tomislava Tomaševića. Tko je on, i čime se bavi? Tko ga je proglasio za znanstvenika, ima li obranjen doktorat znanosti? Dakle, poput švedske klimatske aktivistice Grete Thunberg koja nema završeno ni osmogodišnje školovanje ista bi se pitanja mogla postaviti i tzv. političkom ekologu Tomislavu Tomaševiću. Naime, politička ekologija, kao i bilo što što se promatra kroz prizmu politike je danas postalo moderno, pokušava dati odgovore u današnjem svijetu, ali ne pruža temeljne odgovore na ekološka pitanja.
Na kraju da zaključimo gornji osvrt jednom zanimljivošću. Nekad smo se sprdavali s nazivom predmeta “politička ekonomija” koja se učila u nekim školama u Hrvatskoj. A vidi danas…
