Mrežni popis Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac je masovna prijevara budući da sadrži tisuće lažnih žrtava čiji podaci nikako da se uklone s popisa ili isprave usprkos mnoštvu dokaza o njihovoj lažnosti
Mrežni popis Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac je masovna prijevara budući da sadrži tisuće lažnih žrtava čiji podaci nikako da se uklone s popisa ili isprave usprkos mnoštvu dokaza o njihovoj lažnosti. Odnedavno se isticateljima tvrdnji na kojima mrežni jasenovački popis pada pridružilo i nekoliko kamena spoticanja. Kamen spoticanja je ideja koju je osmislio jedan ljevičarski njemački umjetnik. To kamenje u obliku kocke s imenima žrtava postavlja se u cestu kod adresa žrtava istaknute tako da ih prolaznik može primijetiti. Na tim kockama navodi se ime, mjesto i vrijeme stradanja tijekom Drugog svjetskog rata. U sklopu tog projekta u Europi je postavljeno skoro sto tisuća tog kamenja, pišu Nikola Banić i M. Koić za Hrvatski tjednik.
Ni Hrvatska nije ostala izuzeta od tog trenda pa je odnedavno nekoliko takvih kamena spoticanja postavljeno i u Zagrebu. Jedan od njih postavljen u Zagrebu na adresi Boškovićeva 28 i prikazan na Slici 1 spominje i Miroslava Juhna rođenog 1897. godine koji je kako se navodi 1941. godine deportiran u Jadovno i ubijen u kolovozu 1941. godine. Suprotno tome mrežni jasenovački popis navodi da je Miroslav Juhn rođen 1897. godine u Podgoraču ubijen 1941. godine u Jasenovcu. O ovom problemu je detaljnije već pisano u Hrvatskom tjedniku u broju od 20. travnja 2017. godine.
Znači, već na temelju spomenutog primjera jasno se može reći da se i projekt kamenja spoticanja pridružio brojnim drugim izvorima koji prokazuju mrežni popis JUSP-a Jasenovac kao problematičan izvor prepun lažnih žrtava. Međutim, moguće je pokazati da i ovakav propagandni projekt svoje vrste kao kamenje spoticanja može dodatno pomoći oko rasvjetljavanja kaosa netočnih i proturječnih informacija na mrežnom jasenovačkom popisu.
Sve gore navedeno sadržano je u sljedećem primjeru. Slika 2 prikazuje kamen spoticanja na adresi Petrinjska 7 na kojem se spominje Hugo Kon rođen 1871. godine koji je deportiran i ubijen u Auschwitzu 1943. godine. Po njemu je inače nazvana i jedna zagrebačka osnovna škola.
U mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac se navodi da je Hugo Kohn rođen ocu Slavoljubu u Osijeku 1871. godine poginuo od ustaša u Jasenovcu* 1945.* godine. Mjesto i godina smrti označeni su zvjezdicom kao nepouzdani podatci. U napomenama se kod ovog Huge Kohna navodi još jedna alternativna godina smrti te još dva mjesta smrti. Izvorno prema popisnicama komunističkog projekta „Dotršćina“ jedna od tih kombinacija mjesta i godine smrti za Hugu Kohna iz napomena mrežnog jasenovačkog popisa je proboj logoraša 1945. godine ili logor Auschwitz 1944. godine. Drugi izvor različitih podataka naveden u napomenama mrežnog jasenovačkog popisa je knjiga M. Švob „Židovi u Hrvatskoj“ iz 2004. godine. U napomenama se navode podatci s 403. stranice te knjige o žrtvama holokausta iz Židovske općine Osijek gdje se pod rednim brojem 734. navodi Hugo Kon, Kohn (bez navedene godine rođenja i imena oca) i dva mjesta stradanja Tenje kod Osijeka i Jasenovac 1945. godine.
Kao izvor tih podataka naveden je Arhiv Beograd. Bez obzira je li razlog površnost ili samo biranje podataka kojima bi se potvrdile postavke jasenovačkog mita, kreatori mrežnog jasenovačkog popisa nisu, a mogli su navesti i podatak s 86. stranice iste knjige gdje je pod rednim brojem 3134. Preliminarne liste za žrtve Holokausta u Židovskoj općini Zagreb naveden dr. Hugo Kohn, sin Slavoljubov, rođen 1871. godine u Struzecu koji je 1943. godine stradao u Auschwitzu.
Struzec iz knjige M. Švob je vjerojatno selo Stružec pedesetak kilometara jugoistočno od središta Zagreba. Susjedno selo se zove Osekovo pa bi i to mogao biti razlog navođenja grada Osijeka kao mjesta rođenja Huge Kohna. Prema mjestu, godini rođenja i smrti te sudbini jasno je da se radi o Hugu Konu spomenutom na kamenu spoticanja, a prema imenu oca i godini rođenja dalo bi se zaključiti da se na njega mislilo i na mrežnom jasenovačkom popisu gdje je do određivanja mjesta rođenja došlo kako se čini pogrešnim zaključkom.
O Hugu Kohnu je na temelju javno dostupnih osobnih svjedočanstva i popisa progonjenih osoba dostupnih u digitalnom arhivu Yad Vashema moguće dobiti i dodatne informacije. Za početak Huga Kohna iz Zagreba moguće je pronaći na popisu židovskih odvjetnika iz lipnja 1942. godine, a prema Židovskom biografskom leksikonu doktor prava, cionist i predsjednik Židovska općine Zagreb Hugo Kon (Kohn) (Stružec, 1871.) je u lipnju 1942. godine i isključen iz Odvjetničke komore.
Na temelju pisma njegove nećakinje Grete Paulić moguće je zaključiti da je zagrebački odvjetnik Hugo Kon možda neko vrijeme bio u Jasenovcu, no više drugih zapisa (primjerice, ovaj i ovaj) jasno potvrđuje da je na kraju stradao u Auschwitzu. Na temelju svjedočanstva jednog poznanika bi se moglo zaključiti da je u Auschwitzu možda stradao u svibnju 1943. godine u plinskim komorama, a da je prije deportacije bio na adresi Palmotićeva 14 ili 16 što bi u potonjem slučaju bila adresa Židovske općine Zagreb.
Neki podatci iz digitalnog arhiva Yad Vashema sugeriraju da je možda stradao u logoru Dachau ili u logoru Birkenau u kojem je logoraš bio predsjednik Zagrebačke židovske općine Hugo Kohn. U svakom slučaju je vrlo izgledno da se u slučaju Huge Kohna/Kona opet radi o lažnoj jasenovačkoj žrtvi. Tako su se jasenovački mitomani opet spotakli i nastaviti će tako sve dok im to politika bude dozvoljavala.
Osim što kamenje spoticanja tako dodatno prokazuje mrežni jasenovački popis, ono jednako tako prokazuje i jasenovački popis u Američkom muzeju holokausta gdje su zbog preuzimanja mrežnog jasenovačkog popisa 2017. godine Miroslav Juhn i Hugo Kohn također lažno navedeni kao jasenovačke žrtve kao i tisuće drugih navodnih žrtava već navedenih u prethodnim člancima.
Iako je kamenje spoticanja u Zagrebu ugrađeno tako da uglavnom i ne uzrokuje spoticanje, čini se da je mrežni jasenovački popis na tako slabim nogama da mu niti to ne pomaže da se ne spotakne o činjenice koje uz druge izvore sad navodi i kamenje spoticanja što govori o neuvjerljivosti prijevare.
