Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Novim tehnologijama do ekološkog buđenja ‘tihih’ šuma

S Hrvatskim šumama i Hrvatskim šumarskim institutom surađujemo na pilot-projektu koji je preduvjet za izmjenu, tj. nadopunu zakona kako bi i sadnja šuma dronom bila prepoznata u regulativi kao i klasična sadnja

 

U hrvatskim ‘tihim’ šumama gotovo ništa ne živi. Projekt O2 stoga nastoji razviti šume u kojima je cilj gospodarenja održavanje što veće bioraznolikosti i funkcije usluga ekosustava. Uzgoj, njega, zaštita i iskorištavanje šuma, tj. šumarstvo jedna je od starijih gospodarskih djelatnosti. Međutim, kao većina drugih grana, i ona se mijenja u skladu s tehnološkim razvojem. Projekt O2 upravo je primjer kako inovacije mogu pridonijeti sadnji stabala te, među ostalim, razvoju osviještenosti o ekološkom pošumljavanju i zaštiti šuma.  
Goran Ladišić, jedan od osnivača Projekta O2 te osoba zadužena za financije, prodaju i distribuciju proizvoda, pronalazak partnera te odnose s javnošću i marketing, otkriva kako ‘tihe’ šume u Hrvatskoj oživjeti na ekološki prihvatljiv i održiv način.     

  • Gdje se Hrvatska, ako se promatra gospodarenje šumama, nalazi u odnosu na zemlje u okruženju, ali i starije članice Europske unije?

– Hrvatska ima vrlo dugu tradiciju gospodarenja šumama. Ona je u tome vrlo uspješna te se po pokrivenosti šumom nalazi pri europskome vrhu. Način gospodarenja je vrlo dobar s obzirom na zadani cilj, a to je da šume služe za proizvodnju drvne mase. Cilj Projekta O2 je uspostava održivih šumskih ekosustava. Pritom je naglasak na ciljeve stvaranja ponora ugljika i održavanja biološke raznolikosti. Za to je potrebno razviti novi način gospodarenja. A to se onda poklapa sa zelenim politikama Europske unije i uklapa u viziju Hrvatske kao zeleno-plave ekološke oaze. Također, to nas može učiniti turistički najatraktivnijim odredištem.

  • Na koje načine je moguće bolje zaštititi šume (i što Hrvatska čini na tome području)?

– Poboljšanja su uvijek moguća. No, pritom se nameće uvijek otvoreno pitanje koji je konačni zadani cilj? Naime, potrebno je daleko više pažnje posvetiti obnovi funkcionalnih ekosustava koji mogu učinkovito obavljati potrebne usluge, kao što su pročišćavanje vode, zadržavanje ponora koji sprečavaju poplave, proizvodnja kisika, uklanjanje ugljikova dioksida, ali i podržavaju široku bioraznolikost, pružaju dom oprašivačima, strvinarima i predatorima. Trenutačno, Hrvatska ima velike šumske površine. Međutim, riječ je o ‘tihim’ šumama u kojima ništa ili gotovo ništa ne živi. To je tako jer su gotovo sva stabla iste vrste i iste dobi (jednodobni), a grmolike vrste, trule grane i listinac se uklanjaju kako bi se energija usmjerila u razvoj visokih ravnih trupaca. U takvim šumama samo mali broj drugih vrsta biljaka i životinja pronalazi svoj dom. Projekt O2 nastoji razviti šume u kojima je cilj gospodarenja održavanje što veće bioraznolikosti i funkcije usluga ekosustava, kao primjerice ugradnja ugljika iz atmosfere (kako bi šume služile kao prirodni ponor ugljika).
• Vi ste snažnije zakoračili u socijalno potaknutu sadnju stabala. O čemu je konkretno riječ?

– Evo već je treća godina kako s našim partnerima – tvrtkama i pojedincima – obnavljamo postojeće i sadimo nove šume. Za daljnji razvoj projekta svakako su nam važne suradnje s kompanijama. Stoga smo naše sadnje više usmjerili prema njima od kada smo u funkciju stavili i korištenje bespilotnih letjelica za sadnje većih površina novih šuma. 

Posebice nas veseli kako se sve više kompanija odlučuje za suradnju s nama. Tako ćemo i u 2023. surađivati s partnerima iz protekle dvije godine. Pritom valja istaknuti kako nam se svake godine priključi tri do pet novih kompanija. Zašto nas to veseli? Pa zato što raste broj novih šuma. To je istovremeno i potvrda da je ono što radimo dobro i korisno za sve.

  • S kojim se izazovima najčešće susrećete tijekom razvoja takvih projekata u Hrvatskoj?

– Do sada nam je najveći izazov naći nova zemljišta za sadnju jer je otprilike 74 posto šumskih područja u vlasništvu države te njima upravljaju Hrvatske šume, a mi još nismo stekli preduvjete za suradnju s njima. Razlog je taj što naš zakon ne prepoznaje sadnju šuma dronom jer takvo nešto do sada nije postojalo. 

Stoga, s Hrvatskim šumama i Hrvatskim šumarskim institutom surađujemo na pilot-projektu koji je preduvjet za izmjenu, tj. nadopunu zakona kako bi i sadnja šuma dronom bila prepoznata u regulativi kao i klasična sadnja. Kada završimo s tim projektom, moći ćemo ostvariti suradnju s Hrvatskim šumama na obnovi i sadnji novih šuma u nas. 

Kad se podvuče crta, za sadnje nam ostaje manje od jedne četvrtine zemljišta koja su u vlasništvu gradova, općina ili privatnih šumoposjednika. Stoga ih i ovim putem pozivamo da nam se jave kako bismo pronašli nove čestice za sadnje jer, kako smo i ranije spomenuli, ne nedostaje nam partnera, tj. sponzora za nove sadnje.

  • Postoje li slični načini pošumljavanja u svijetu ili je Projekt O2 jedinstven?

– Prema našim spoznajama, jedinstveni smo takav projekt u Europskoj uniji. U sklopu sličnih projekata u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama dron se koristi isključivo za izbacivanje sjemena. Od njih se razlikujemo u tome što  mi dronom izbacujemo tzv. seed bombs, koje se sastoje od sedam komponenata. Cilj je da sjeme koje se nalazi u tzv. seed bombs-ima odmah u početku dobije sve potrebno za brži, zdraviji i uspješniji rast novog mladog stabla.

Ovdje je važno istaknuti još dvije stvari. Ponajprije, naše kolege u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imaju veliku pomoć države u razvoju svojih projekata. Ona se sastoji od primjetne financijske pomoći, ali i rješavanja regulative, kako bi što prije mogli koristiti nove tehnologije u pošumljavanju. Brzina ostvarenja dosadašnjih načina sadnje ne može zadovoljiti vrijeme koje je nasušno potrebno u obnovi šuma. A mi, kako smo i ranije spomenuli, moramo odraditi pilot-projekt koji zahtijeva dulje razdoblje kako bismo riješili zakonske odredbe. Na žalost, od hrvatskih institucija do sada nismo dobili nikakav oblik pomoći za razvoj projekta. 
Druga stvar koju valja istaknuti je ta da nas je kontaktirala slovenska vlada kako bismo se uključili u radnu skupinu za obnovu Krasa, gdje je proteklog ljeta bio najveći požar u povijesti te zemlje. Tijekom svega tri mjeseca razgovora i dogovaranja sa Zavodom za gozdove Slovenije, dobili smo na raspolaganje više stotina hektara zemljišta za obnovu, tj. sadnju novih šuma s partnerima iz Slovenije. To sve se dogodilo toliko brzo samo zato što su Slovenci gotovo odmah shvatili kako je potrebnu ili željenu dinamika obnove šuma nemoguće pratiti ili izvoditi bez uporabe novih tehnologija. 

  • Na koncu, možete li nam otkriti neke buduće korake koje namjeravate poduzeti kako bi šume ostale savršene ekološke tvornice?

– Kada ste mala tvrtka i bavite se ovakvim inovativnim poslom, tj. načinom pošumljavanja planovi su veliki. No, posebice nam je drago da smo sve više prepoznati u našem okruženju. Tako da, uz spomenuti angažman u Sloveniji, na inicijativu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Bosni i Hercegovini razgovaramo o suradnji na pošumljavanju s Hercegbosanskim šumama. Riječ je, naime, o minski sumnjivim područjima gdje je potrebna obnova šuma. Moguće prisustvo mina našem načinu sadnje uz pomoć bespilotnih letjelica ne predstavlja problem.

Također, razgovaramo s predstavnicima Kosova gdje postoji velika inicijativa za pretvaranje napuštenih i pustih područja u šumska. Površina tih područja je otprilike sedam tisuća hektara.

Jednako tako, koncem protekle godine pokrenuli smo naš novi proizvod Voucher koji je namijenjen fizičkim i pravnim osobama. Fizičke osobe taj proizvod mogu koristiti za darivanje drugima, a tvrtke za približavanje klijentima, suradnicima ili zaposlenicima, informirajući ih tako o svojim društveno odgovornim aktivnostima. 

Jednostavno rečeno, dobitnik Vouchera treba se prijaviti na našoj stranicu. Zatim, kada prikupimo dovoljan broj registracija Vouchera, krećemo u sadnju te svaki korisnik tog proizvoda dobiva vlastito stablo.

Za kraj, u poslu nas posebice veseli što je svaki naš i uspjeh naših partnera nova šuma. To je onda uspjeh i za jedini nam planet Zemlju!

Boris Odorčić, https://energetika-net.com/intervju-mjeseca/novim-tehnologijama-do-ekoloskog-budjenja-tihih-suma/

Povezane objave

Regulacija lokalnih javnih financija – usporedba Hrvatske, Slovenije i Srbije

hrvatski-fokus

Ponovno nam se vraća GIVING FRIDAY!

hrvatski-fokus

Kraš choco & cafe na Trgu bana Josipa Jelačića

hrvatski-fokus

Sjajno iskustvo!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više