Mons. Dražen Kutleša imenovan nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije
Točno u podne 14. veljače 2023. godine objavljena je vijest, pristigla iz Apostolske Nuncijature u Republici Hrvatskoj, da je Sveti Otac Franjo imenovao nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije preuzvišenog mons. Dražena Kutlešu, dosadašnjeg splitsko-makarskog nadbiskupa a da je preuzvišeni mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup u miru, imenovan apostolskim upraviteljem Splitsko-makarske nadbiskupije.
Imenovanjem dosadašnjeg splitsko-makarskog nadbiskupa nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije, biskupska stolica Splitsko-makarske nadbiskupije je ostala prazna (sede vacante), a mons. Želimir Puljić kao apostolski upravitelj „sede vacante“ ima sva prava, ovlasti i dužnosti dijecezanskog biskupa do trenutka preuzimanja službe novoga splitsko-makarskoga nadbiskupa koji ima biti imenovan.
Tom prigodom nadbiskup Kutleša uputio je prigodnu riječ koju donosimo u cijelosti: „U ovoj posebnoj prigodi želim izraziti svoju zahvalnost Gospodinu koji me najprije pozvao biti svećenikom a potom i nasljednikom apostola. Sada me po želji svetog oca pape Franje, šalje u naš glavni grad Zagreb i u ovu časnu nadbiskupiju. Zahvaljujem Svetom Ocu na ukazanom povjerenju.
Zahvaljujem nadbiskupu u miru Marinu i svim vjernicima Splitsko-makarske nadbiskupije na otvorenosti s kojom su me primili, kleru, redovnicima i redovnicama, kao i svim suradnicima koji su sa mnom dijelili teret odgovorne službe. Molimo zajedno da vam Bog udijeli novog pastira koji će razborito nastaviti voditi ovu nadbiskupiju, a imenovanom apostolskom upravitelju nadbiskupu Želimiru želim obilje Božjeg blagoslova.
Ovih dana nalazimo se u ozračju proslave bl. Alojzija Stepinca, čijem zagovoru povjeravam sve ove događaje. Za blaženog Stepinca sveti je Ivan Pavao II., ušavši u zagrebačku katedralu 10. rujna 1994., posvjedočio: „Svojom prisutnošću, svojim radom, svojom hrabrošću i strpljivošću, svojom šutnjom i, napokon, svojom smrću, pokazao je da je istinski čovjek Crkve.“ Što više može jedan čovjek, jedan biskup poželjeti, nego da na koncu svoga života i svoga poslanja bude okarakteriziran kao „istinski čovjek Crkve“?
Apostolsko nasljedstvo biskupske službe je put koji jamči vjerno prenošenje nauka Isusa Krista od apostola do danas, poveznicu između prve Crkve i Crkve danas. Prenijeti vjerno nauk Isusa Krista, nepromijenjen i nezatrovan duhom svijeta – to znači biti „čovjek Crkve“. Bez Crkve nema prave slike o Isusu Kristu. Papa Benedikt XVI. u svome obraćanju biskupima kaže: „Nikad nemojte prestati naviještati istinu i inzistirajte na njoj, bilo zgodno ili nezgodno jer istina će vas osloboditi.“ Onaj koji ljubi istinu, zna slušati Boga, prepušta se njegovoj volji i tako postaje osjetljiv na potrebe ljudi koji su mu povjereni.
Biskupi nisu gospodari baštine već uzori stada (usp. 1Pt 1,5), pozvani tiho i nenametljivo čuvati baštinu vjere koju nam je Bog povjerio. Pozvani smo biti čuvari vjere, čuvari Božje namisli o čovjeku, kreativni i konkretni u ljubavi i hrabri u obrani istine o čovjeku i njegovu dostojanstvu.
U ovome trenutku obećavam svoju blizinu i molitvu svim vjernicima Zagrebačke nadbiskupije, napose svim obiteljima, mladima, djeci, bolesnima i nemoćnima, socijalno ugroženima i marginaliziranima. Vas, dragi vjernici Zagrebačke nadbiskupije i cijele Domovine, na početku preuzimanja ove časne službe molim da se pridružite mojoj molitvi da mi Gospodin udijeli snagu, mudrost i „pronicavo srce da može … razlikovati dobro od zla“ (1Kr 3,9), da vođen Duhom Svetim, što bolje mogu vršiti službu koju mi je povjerio.
Molim i sve one koji vrše odgovorne službe na društvenom, ekonomskom i političkom polju, sve ljude dobre volje za suradnju i otvorenost u skrbi za opće dobro, da zajedno, uključujući jedni druge, znamo objektivno procjenjivati situacije i donositi najmudrije odluke.
Povjeravam sebe i sve vas u zagovor Blaženoj Djevici Mariji koju zazivamo Gospom od Kamenitih vrata i Majkom Božjom Bistričkom! Povjeravam sebe i vas i zagovoru blaženog kardinala Alojzija. Geslo koje sam odabrao na početku svoje biskupske službe bilo je i njegovo geslo: „U tebe se, Gospodine, uzdam.“ Pod tim geslom nastavljam svoju službu. U Njega se jedinog uzdam jer blago čovjeku čija je nada ime Gospodnje (usp. Ps 84,13).“
Mons. Dražen Kutleša rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968, od oca Kreše i majke Danice r. Ćurić. Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju (1975. – 1983.), boravi u sjemeništu i završava Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Zatim upisuje i završava 1993. filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zaređen je za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Prisoju 29. lipnja 1993. Godine 1995. odlazi na poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje magistrira 1997. i doktorira 2001. Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je sljedeće službe: vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006. do 2011. djelatnik je Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. vanjski je suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.
Dana 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije, 10. prosinca 2011. zaređen je za biskupa, a 14. lipnja 2012. imenovan je dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije.
Biskupsko geslo mons. Kutleše su riječi iz Psalma 31: „U Tebe se, Gospodine, uzdam!“
U tijelima Hrvatske biskupske konferencije trenutno vrši sljedeće službe: član stalnog vijeća, predsjednik pravne komisije i predsjednik biskupske komisije za odnose s državom.
Papa Franjo imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije 11. srpnja 2020. godine.
Dana 13. svibnja 2022. kompletno je preuzeo upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom nakon umirovljenja dotadašnjeg nadbiskupa mons. Marina Barišića.
Dva mjeseca kasnije papa Franjo imenovao ga je u novi sastav Dikasterija za biskupe, tijela Rimske kurije koje pomaže Svetom Ocu pri imenovanjima biskupa.
Funkciju predsjednika Hrvatske biskupske konferencije preuzeo je 18. listopada od zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.