Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Sa Sveučilišta u Dubrovniku probudili su se s malo sna

Dubrovačka struka na Veleučilištu prespavala!

 

Čista srca, moždana oslobođenih od vladajućih autoriteta, i onih što im se klanjaju dok drže, kako mi neki ne prepoznajemo snishodljivu blagost i tajnost da se u javnosti ne obada, što bi naši stari rekli ne primijeti im glave u službi “struke” za politiku pale u naklon do zdjelice. Tamo pak mogu svašta poduzet i primit, a i sami od sebe gustat dobro razgibani kad se malo intelektualno napregnu.

Šteta što nisam dubrovački student ali sam ipak kolega, koji je putovao autobusom od Korčule do Zagreba četiri i po godine i donio na otok bokun karte u plavoj tubi, koja je uz spomenuto srce u prvoj rečenici dala komad duše Dubrovniku od 1991., a i još će davat dok je živa.

Je li se sjećate borbe protiv naftnih platformi pod Gradom? Sjećaju se Splićani i Zadrani, koji su na nju zakasnili, pa sad jedino župan Dobroslavić na Jadranu ima privilegiju pohvalit se kako je poslušao neke tad samo aktiviste, bez da je bilo famoznog Mosta koji nas je “spojio”, i odlučio bez sufliranja Dubrovačkoga sveučilišta, jerbo je činilo političko kuco, kako cijeli jug Hrvatske neće imati u budućnosti naftnih platformi. Zaboravili ste, ajde dobro.

Sjećate li se što su Dubravka Šuica, Željan Bosnić i Ivo Sanader učinjeli od našega Srđa uključujući i Bosanku, iskale se trebalo gledat s balkona vila i apartmana s padina Srđa na Grad. Sjećate, ali zaboravili ste da je Nikola Dobroslavić, kad je vidio da ima s kriminalcima posla rekao: Dosta!!! Ne ćeš moći u Britaniji pa ni u Hrvatskoj. I nema više projekata Bosanka 1 i 2.

Dubrovačka struka na Veleučilištu prespavala!?

Varate se sestre i braćo, gurali su projekt Golfograda ako ne izravno i skupno, a onda preko istaknutih pojedinaca. A tko šuti taj ne otvara usta nego dlan na koji onda može pasti i obilnih darova u raznim oblicima, pa i šarenoga papira i rješenja za poso, samo se zaboravi da ta “saharska” kiša geoinženjeringa u globalu ostavlja za sobom šporke tragove.

Sjećate se kako me bio napao profesor doc. dr. sc. Đorđo Obradović, koji je kao perjanica dubrovačkog sveučilišta bio za izgradnju turističkog naselja na Srđu, što bi jedno vrijeme na kraju balade sadržalo i golf igralište. Da, dok bi se to isplatilo “investitoru”, koji je lojio i utiskivao svježe ideje, jedna od kojih je mogla biti da se i to igralište zbog ekonomske (ne)isplativosti, kasnije, nakon nekoliko godina, dok odozgara zasjednu i u Gradu, isparcelizira i na zelenoj travi izgrade kućice, pa budu u cvijeću a ne u kamenu i “drači” majčine dušice.

Uvijek vam ostanem nedorečen, misle oni o kojima piše, ali nijeste mone, nego sve kontate makar i dva puta vajalo pročitat, jerbo znate da je i ovo pomalo sve dobro promišljeno pa napisano.

Zato vas i volim jer nam nije žurba se prisjetit spominjanog Đorđa Obradovića, koji me umrežen napo da nijesam stručan kad je u pitanju hidroelektrana na Ombli, a i da radim štetu Gradu i mladim stručnjacima koji završu Elektrotehnički fakultet u Zagrebu jer ne budu moć radit u pogonima hidroelektrane u podzemlju Omble budući je Mujan, protiv da oni radu.

Jest a profesor bi ih sve, barem u smjeni njih desetak visoko školovanih, kao i on, zaposlio u pogonu male elektrane, što funkcionira praktično automatski, bez potrebe fizičkog prisustva čovjeka. Takva elektrana, nastavi li HEP ovako propadati, mogla bi od novih vlasnika biti nadzirana računalom stacioniranim u Mađarskoj ili Austriji.

Universitas Studiorum Ragusina šućelo dok su njegovi istaknuti diplomanti i profesori, ter uglednici iz njega potakli, i te kako progovarali.

Niđe ih nije bilo čut kad se u Komolac pored vode trebala spustiti i sva gomna Grada Dubrovnika. Mi smo aktivisti i s engleskoga prevodili, a oni su grijali stolice mudro da bi eto sad Spremni!?! progovorili, kako što su i onih oko 30 što su radili na studiji pogubne brze TRANZITNE ceste, planirane trasom preko nekoliko manjih izvora čiste pitke vode i manje čistog izvora rijeke Omble. Što sve čini njeno IZVORIŠTE.

Do duše na pune tri strane, a bez da su zauzeli stav, javlja se Odjel za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, pa piše: “Budući da studija utjecaja na okoliš brze ceste još nije dostupna javnom uvidu i javnoj raspravi, nije nam poznato na kojim i kakvim istraživanjima se temelje zaključci i eventualne preporuke te mišljenje o utjecaju na okoliš zahvata brze ceste.” Pa valjda na dosadašnjim studijama i javnim raspravama, uključivo one tri puta ponovljene koju su prespavali.

U nastavku nakon izvrsnih argumenata, koji govore protiv ovakve ceste što bi išla preko izvorišta rijeke Omble ista struka se pita, u stvari možda mene i aktiviste: “Procjena utjecaja treba pokazati utječu li promjene u površinskim i podzemnim vodama na opskrbu vode iz izvora, ali i na vegetaciju uz cestu, kao i na zaštićene vrijedne životinjske vrste i njihova staništa.”

Ako se politička vrhuška upita onda Ombla možda, u relativitetu takve struke, ne teče niz brdo nego uza stranu. Nadalje utvrđuju: “Hoće li očekivana studija utjecaja na okoliš doista pokazati kakav i koliki utjecaj može imati planirana izgradnja brze ceste u zaštićenom značajnom krajobrazu Rijeke dubrovačke na kvalitetu vode te koje se mjere predlažu za sprječavanje/ublažavanje negativnih posljedica ili će jasno odbaciti planiranu trasu kao ekološki neprihvatljivu, tek trebamo vidjeti. Tad ćemo se moći i jasnije govoriti o navedenim rezultatima.” Tad ćemo se moći…???

I tako do kraja struka unatoč svim premisama (činjenicama) donosi zaključak razine delfskih proročica, koje bi bile manje dvoznačno od njihovog zaključka u sljedećoj konkluziji: ”Sukladno navedenome, mišljenja smo da bi planirani zahvat izgradnje brze ceste u zaštićenom području značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke zahtjeva uključivanje načela opreza kako ne bi došlo do nepovratnog utjecaja kako na živi svijet, tako i na kvalitetu života stanovništva te bi trebalo otkloniti sve potencijalne rizike.”

Nastavak na ovako “rezolutni” stav protiv brze ceste preko izvorišta rijeke Omble bi mogao biti i otklanjanje uzroka za “pozitivne” ishode posljedica. Uzroka od kojih lijepo pišu, a i ptice na grani već znaju: “ističu se riba popovska gaovica, razne vrste šišmiša među kojima su veliki potkovnjak, južni potkovnjak, oštrouhi šišmiš, dugokrili pršnjak i riđi šišmiš te razne vrste vodozemaca među kojima su barska kornjača, riječna kornjača i čovječja ribica. Ujedno, zbog neposredne blizine otvorenog mora, estuarij Rijeke dubrovačke područje je rastilišta značajnih vrsta riba (lubin, ovčica, nekoliko vrsta cipola).” Možda se nađe i jegulja.

Oprez gradonačelniče Mato Frankoviću, oprez članovi Gradskoga Vijeća, koji ste donijeli Deklaraciju protiv brze TRANZITNE ceste preko izvorišta rijeke Omble, oprez stanovnici Rijeke Dubrovačke, naselja Mokošice, oprez župane Dobroslaviću. Vrijeme je pameti u glavu. Vrijeme je autoputa do Osojnika i od njega dalje prema jugu Europe, da se izgradi u budućnosti još jedan “blizanac” onomu mostu Franje Tuđmana, i tako dođemo do 4 trake predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice, pa zatim dalje ako treba tunelom kroz Srđ ili s nekoliko tunela i usječenom trasom prema Brgatu i prema Konavlima.  

Evo mene evo vas sa Sveučilišta, pa pitam ima li vas da krenemo u raspravu, koja bi bila javna polemika, a ne stranačka cenzura uglednog odvjetnika Ivice Bana, čovjeka donedavno do Bistrine, a sada u pokušaju čak do Sabora, što će biti kad mu vi  poštovani građani dopustite, jednako kao i do sad. Ali to je neka druga manje stručna ali debelo politička tema, jer spomenuti gospodin odvjetnik, koji nije jedne stranice teksta napisao o temi brze ceste preko izvora Omble, odjednom probuđen u politici ne bi ništa, možda, pitam se, bi li u načelu i okolo njega Dubrovačku Republiku. Slava Bogu!

Marko Mujan  

Povezane objave

Perpetuum mobile – svevremenska fascinacija i izazov civilizaciji

hrvatski-fokus

Hrvatski financijski sustav je bankocentričan

HF

Protuhrvatski Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti

hrvatski-fokus

Sedamdeset pet godina Hrvatske zajednice tehničke kulture

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više