Hrvatski Fokus
Gledišta

Zašto Ustavni sud ne želi donijeti odluku o neustavnosti izbora zastupnika srpske manjine u Hrvatskom saboru?

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka

 

Ne bude li promjene u granicama izbornih jedinica tako da glas svakog birača približno jednako vrijedi, izvjesno je da će idući parlamentarni izbori biti proglašeni neustavnima.

– Na Saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva 2021. utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao – rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, najavljujući novo upozorenje Ustavnog suda. Zašto Ustavni sud ne želi donijeti odluku o neustavnosti izbora zastupnika srpske manjine u Hrvatskom saboru?

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a.

Nakon savjetodavne rasprave Ustavnog suda u utorak će napokon biti poznat njegov stav o izbornim jedinicama za parlamentarne izbore. HDZ je prije više od godinu dana najavio zakonske izmjene, no u međuvremenu se pokazalo da postoji veliki otpor unutar stranke.

Otpor unutar stranke

Glavni razlog zbog kojega HDZ još nije ispunio obećanje dano početkom godine da će korigirati Zakon o izbornim jedinicama i ukloniti velika odstupanja u broju birača potrebnih u pojedinim jedinicama za izbor jednog zastupnika su sukobi unutar stranke i žestoki otpor na koji je Andrej Plenković naišao u Slavoniji, objavio je Jutarnji list.

Bilo je odlučeno da ostane model s postojećih 10 izbornih jedinica, ali da se više ne bira u svakoj po 14 saborskih zastupnika, nego da se tamo gdje je najveća depopulacija bira manje zastupnika.

Prema tom prijedlogu, u IV. izbornoj jedinici (Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija) biralo bi se 12 zastupnika, a u V. (obuhvaća Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju) njih 13. Po jednog zastupnika više nego sada, ukupno njih 15, biralo bi se pak u IX. izbornoj jedinici (obuhvaća Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije), te u još dvije izborne jedinice koje obuhvaćaju Grad Zagreb.

Protivljenje

Tome se najviše usprotivio osječko-baranjski župan Ivan Anušić, čija bi izborna jedinica ostala bez dva zastupnika – Politika nisu samo ljudi, izborne jedinice nisu samo broj ljudi koji tamo živi. Izborna jedinica je i prostor! To je prostor koji mora politički biti ravnopravno zastupljen u Saboru. Ako Slavonija bude imala manje zastupnika, to znači da će imati manji politički utjecaj – kazao je Anušić i naglasio da je svima u stranci vrlo jasno dao do znanja da se protivi takvom prijedlogu.

Anušić ističe i da je Slavonija, a posebno IV. i V. izborna jedinica, podnijela najveći teret Domovinskog rata i imala najveća stradanja i najveća raseljavanja, te izgubila dio stanovnika, što se pokazalo na zadnjem popisu stanovništva.

“Bude li se smanjio broj zastupnika iz Slavonije, to će značiti nastavak onoga što se događalo proteklih 30 godina, a riječ je o političkom zanemarivanju istočne Hrvatske iz kojeg se može izuzeti samo zadnjih par godina u kojima je Vlada nešto više uložila u ovaj kraj”, iznosi slavonski župan.

Suci imaju tri mogućnosti: zatražiti od Sabora da bez odgode izmijeni zakon kako bi se poštovalo načelo jednakosti biračkog prava, ukloniti potencijalno neustavne propise ili ne učiniti ništa.

Podsjetimo se, na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori Ustavni sud upozorio je još 2010. godine, jer su neke izborne jedinice već na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od ±5 posto. I tadašnji i svi kasniji sazivi Sabora ignorirali su to izvješće.

Broj stanovnika IV. izborne jedinice odstupa -15,1%, V. -12,78, IX. 8,18 i X. 8,23% od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2021. godine.

IV. i V. izborna jedinica imale su nakon popisa 2001. godine ukupno 891.259 stanovnika te IX. i X. izborna jedinica bez Ličko-senjske županije imale su 861.259 oko petine stanovnika s odstupanjem od -2,93 posto. Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija imali su ukupno 921.577 stanovnika 3,84 posto više od petine stanovnika Hrvatske :Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Varaždinska i Zagrebačka županija imale su ukupno 870.442 stanovnika te : Istarska, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Sisačko-moslavačka županija imale su ukupno 892.700 stanovnika. Nakon popisa 2001. godine prosječan broj stanovnika pet izbornih jedinica iznosio je 887.492 stanovnika, a deset 443.746 stanovnika. Nakon popisa stanovnika 2011. godine odstupanje tih pet izbornih jedinica je bilo između -5,95 posto za Slavoniju i 7,69 posto za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, a ostale su bile unutar granica ±5 posto.

Zašto Vlada Ivice Račana nije promijenila izborne jedinice, a povećala je broj zastupnika nacionalnih manjina s pet na osam, srpskoj manjini je dala tri zastupnika i suprotno Ustavu tri preferencijska glasa biračima? Ukinula je Županijski dom Hrvatskog državnog sabora!

Prema popisima stanovnika 2001., 2011. I 2021. godine znanjem elementarne matematike može se zaključiti da se ne može osigurati odstupanje broja stanovnika i/ili birača manje od ±5 posto od prosječnih brojeva stanovnika ili birača izbornih jedinica za 6 i 10 izbornih jedinica tako da županije budu u istoj izbornoj jedinici. Splitsko-dalmatinska županija ima broj stanovnika veći od prosječnog broja stanovnika 10 izbornih jedinica za 9,29 posto, a Grad Zagreb po broju stanovnika prelazi 18,88 posto prosječni broj stanovnika 6 izbornih jedinica, a 2011. godine bio je manji za 7,81 posto od prosječnog broja stanovnika 5 izbornih jedinica. Samo kod tri i pet izbornih jedinica može se osigurati u duljem razdoblju odstupanje broja stanovnika ili birača u granicama od ±10 posto od prosjeka izbornih jedinica tako da jedinice područne samouprave pripadaju u cijelosti jednoj izbornoj jedinici prema preporuci Venecijanske komisije. Nakon popisa 2021. godine to se može osigurati unutar granica ±5 posto za tri i pet izbornih jedinica. Smanjenjem broja zastupnika u Hrvatskom saboru na maksimalno 130 zastupnika broj izbornih jedinica treba smanjiti na tri ili pet. Ako bismo birali zastupnike u jednoj izbornoj jedinici preferencijsko glasovanje je teško provedivo! Na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 1992. godine birali smo 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici i 60 zastupnika u 60 izbornih jedinica većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom.

Popis stanovništva 2021. godine treba donijeti i neke nužne promjene što se tiče parlamentarnih izbora u Hrvatskoj!

Naime, nakon što su objavljeni rezultati najnovijeg popisa stanovništva, ustavnopravni stručnjak Mato Palić podsjetio je da bi se dio oko broja stanovnika izbornih jedinica trebalo na neki način riješiti. U razgovoru za Glas Slavonije, Palić je rekao da su razlike između županija po broju stanovnika još veće nego prije i još više županija ne zadovoljava dopuštenu razliku od pet posto, a niti do objave ovih podataka izborne jedinice nisu bile u skladu sa Zakonom o izboru zastupnika u Sabor koji bi tu, kaže, morao reagirati.

Depopulacija

“Jedna je opcija promijeniti granice izbornih jedinica, tako da se broj birača uravnoteži, a druga da se u nekim jedinicama bira više zastupnika nego u drugima. Jer ima slobodnih još devet zastupničkih mjesta, s obzirom na to da Ustav kaže da Sabor smije imati maksimalno 160 zastupnika. Po važećem zakonu ih je 151. Znači, moglo bi se za neku izbornu jedinicu, koja ima puno više birača u odnosu na neke druge, odlučiti da se ne bira 14, nego 15 saborskih zastupnika. Time bismo poveli više računa o stvarnoj razlici u broju birača unutar pojedinih izbornih jedinica, a ostali bismo unutar ustavnog okvira”, zaključio je Palić.

Osječko-baranjska, IV. izborna jedinica daleko je najmanja po broju stanovnika, pogotovo u odnosu na IX. (20-ak posto manje) ili X. izbornu jedinicu, istaknuo je. Dodaje da tako glasovi birača u IV. izbornoj jedinici zapravo vrijede najviše.

”Četvrtu izbornu jedinicu čine dvije županije, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska, koje su imale depopulaciju, a i problem neravnoteže broja birača je izražen još od prije. Naime, i Ustavni sud još 2010. u jednom izvješću upozorio je da to može biti problematično. No Sabor je to jednostavno primio k znanju i nije reagirao”, kaže Palić, dodajući kako se to odražava na parlamentarne izbore, dok u odnosu na lokalne izbore nema posebnih posljedica.

Ocjena ustavnosti

”Realna je bila pretpostavka o nerazmjeru broja birača, pogotovo za županije koje su već imale manje stanovnika unutar neke izborne jedinice, a i odlazak u inozemstvo je do pandemije bio izražen. Kao recimo iz slavonskih”, rekao je Mato Palić. O neravnomjernosti izbornih jedinica može ovisiti i ocjena ustavnosti budućih parlamentarnih izbora.

Još je odluka Ustavnog suda iz 2010. upozorila na neustavnost izbornih jedinica, odnosno ocijenila je da su dva ciklusa parlamentarnih izbora neustavni.

Međutim, po tome se ništa nije poduzelo. Ustavni sud je tom odlukom upozorio Hrvatski Sabor na nejednaku težinu glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.

U toj odluci se, među ostalim, upozorava kako su izborne jedinice prema trenutnom sustavu neustavne jer “u njima živi različit broj birača, pa njihovi birački glasovi nemaju jednaku težinu.”

Ustavni sud je Saboru ukazao na nužnost neodložnih promjena još listopada 2010. godine

“O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat” – poručilo se u odluci Ustavnog suda, koji je, sukladno tome, Saboru “ukazao na nužnost neodložnih promjena” po tom pitanju.

“Navedeni zahtjevi proizlaze iz općeprihvaćenih pravnih standarda koji su inherentni demokratskim izborima, ustavnom temelju Republike Hrvatske (članak 1. stavak 3. Ustava), kao i demokratskom višestranačkom sustavu, najvišoj vrednoti ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava).” – upozorio je Ustavni sud 2010.

Unatoč tome, izborne jedinice do danas nisu promijenjene.

Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2010. godine! Svi hrvatski državljani moraju imati jednakost glasa na izborima! Zašto srpska manjina ima tri preferencijska glasa? To je grubo narušavanje Ustava RH.

 Izbori za Hrvatski sabor 5. Srpnja 2020. godine nisu bili regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na ne jednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII.  izborna jedinica su neustavne.

Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-a. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova. Zašto šute oporbeni zastupnici o nelegalnoj Vladi?

Mostov kandidat za zastupnika u IX. izbornoj jedinice podnio je žalbu DIP-u u svezi nejednakosti glasova birača u izbornim jedinicama. Zašto ga nitko nije podržao?

Zašto nakon uhićenja ministra Darka Horvata nisu oporbene stranke podnijele Zahtjev za ocjenu ustavnosti izbora 5 srpnja 2020. godine? U XI. izbornoj jedinici HDZ je dobio treće zastupničko mjesto s 10 glasova više od Nezavisne kandidacijske liste ŽeLjka Glasnovića s niz nepravilnosti na koje je upozorio odvjetnik Mate Knezović. Izbori nemaju nikakvog smisla po postojećem Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!

Prema izjavi bivšeg zastupnika Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača provjeravanjem prebivališta i tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da je u Hrvatskoj bilo s prebivalištem između 3,3 i 3,4 milijuna birača građanska inicijativa “Narod odlučuje” ima dovoljno potpisa za održavanje referenduma o izbornim pravilima. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim. Čičkov HHO je podržao Kuščevićev „festival demokracije“ i sprječavanje brisanje birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine.

SDSS je uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja 2021. godine, a u općini Garčin su zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore, što oni negiraju!

Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su: Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su nešto manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize možemo zaključiti da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma. Natalija Martinčević je jedna ruka sa zastupnikom HNS-e Predragom Štromarom s osam ruku etnobiznismena na čelu s notornim Miloradom Pupovcem i tri ruke takozvanih zastupnika dijaspore, koja protuustavno održava na vlasti saborsku većinu osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat. Ona i tadašnji zastupnici HNS-e su 2014. godine sudjelovala u gušenju referendumskog odlučivanja o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Broj birača od 4.042.522 s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine u 00:00 sati je bio veći za 555.488 od broja punoljetnika popisanih 2011. godine. Na tisuću stanovnika popisanih 2011.  godine bilo bi 943 birača. Zar je to moguće gospodo zastupnici? Sovin Ustavni sud je prihvatio podatak koji mu je dostavio ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića, matematičar Arsen Bauk, s obrazloženjem da može biti više birača od popisanih stanovnika i spriječio referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“.  Za šest godina vladavine HDZ-e na čelu s Andrejom Plenkovićem mogli su promijeniti izborne jedinice, a spriječili su referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj 2018. godine. Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!

Vlada nacionalnog spasa je pravo rješenje ustavne krize gospodo zastupnici!

HDZ je trebao isključite iz koalicije Radimira Čačića, Predraga Štromara, Darija Hrebaka i SDSS i pozvati na razgovor Domovinski pokret, Hrvatske suvereniste i ostale stranke koje osuđuju sve totalitarne sustave: fašistički, nacistički i komunistički! HDZ je mogao i sada može stvoriti stabilnu koalicijsku većinu bez žetonjara i Pupovčevih etnobiznismena!

Prijedlog promjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

Bez promjena Ustava i Ustavnog zakon za prava nacionalnih manjina može se smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 121 tako da se u pet izbornih jedinica bira 111 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i smanji broj zastupnika nacionalnih manjina na 5 kako smo imali na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine i da dijaspora ima jednaki broj zastupnika kao nacionalne manjine koji bi se izabrali većinskim izbornim sustavom u:

  1. Bosni i Hercegovini
  2. Ostalim europskim državama
  3. Sjevernoj i Srednjoj Americi
  4. Južnoj Americi i
  5. Africi, Australiji, Aziji i Novom Zelandu.

PODJELA HRVATSKE NA PET IZBORNIH JEDINICA

  1. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku  županiju,
  2. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju,

III. obuhvaća: Grad Zagreb,

  1. obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
  2. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Statistička regija Jadranska Hrvatska obuhvaća I. i II. izbornu jedinicu, a ostale su izborne jedinice postojeće statističke regije. Razmjerno broju stanovnika izborne jedinice imale bi: I. 18, II. 19, III. 22, IV. 23 i V. 29 zastupnika.

PODJELA HRVATSKE NA PET IZBORNIH JEDINICA
IJ S11 S21 ∆S11-21 P1 P2-6 p1 p2-6 ps
I. 686.741 635.352 51.389 12.768 8.358 2,01 1,32 -17,95
II. 725.194 663.170 62.024 26.214 36.434 3,95 5,49 -14,36
III. 790.017 767.131 22.886 12.034 19.590 1,57 2,55 -0,93
IV. 855.837 786.645 69.192 4.142 16.416 0,53 2,09 1,59
V. 1.227.100 1.019.535 207.565 68.734 35.389 6,74 3,47 31,66
RH 4.284.889 3.871.833 413.056 123.892 116.187 3,20 3,01

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Ahmići su drugi lažni Jasenovac

HF

Mediji su odgovorni za Lekovića

HF

SRAMOTA – DSHV prikuplja potpise za elektore!

HF

Čega se pametan stidi…

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više