Izložba u splitskoj galeriji Meštrović povodom 140. obljetnice rođenja velikog umjetnika
„Umjetnička vizija na papiru: crteži Ivana Meštrovića” naziv je izložbe koja je u četvrtak, 30. ožujka 2023. otvorena u splitskoj galeriji Meštrović povodom 140. obljetnice rođenja velikog umjetnika, a koju će Muzeji Ivana Meštrovića obilježiti tijekom 2023. godine.
Autorica izložbe Crteži Ivana Meštrovića je Zorana Jurić Šabić, autori likovnog postava Zorana Jurić Šabić i Viktor Popović, autor grafičkog oblikovanja izložbenog postava i kataloga Viktor Popović, autor video animacije Dragan Đokić a dizajna online izložbe Josip Rajević.
Crtež kao likovni medij nosi određenu auru neposrednosti, gotovo fizičkog kontakta s rukom, gestom i trenutnim osjećajem umjetnika u onom presudnom trenutku kada umjetnička vizija zadobiva svoj prvi, vidljivi oblik. U slučaju Ivana Meštrovića, umjetnika bezgranične kreativnosti i autora koji se iskazao na mnogim poljima umjetničkog djelovanja, pregledom njegove crtačke djelatnosti možemo zaviriti u same začetke njegova kreativnog genija, bez obzira na konačan medij u kojem će se ta vizija ostvariti. I premda je Meštrović s nehinjenom skromnošću znao istaknuti kako crtanje nije njegov posao, golem opus od tisuću i pol dosad popisanih crteža, od čega se u Galeriji Meštrović čuva gotovo 600 crtačkih djela, daje potpuno drukčiji dojam. Bilo da se radi o žustrim skicama, spretnim krokijima, brojnim studijama ili elaboriranim crtačkim ostvarenjima koja postaju autonomna umjetnička djela za sebe, Meštrović je i u ovom mediju pokazao sigurnost ruke, osjećaj za prostor, afinitet prema naraciji, kao i njemu svojstvenu sklonost ka monumentalnom.
Meštrovićev crtački opus posljednji je put bio predstavljen u većem obimu pred dva desetljeća, dok su pojedini crteži prikazivani periodično kroz zasebne studijske izložbe. Ovoga puta, izložbom „Umjetnička vizija na papiru: crteži Ivana Meštrovića“ predstavljen je veliki broj crteža, njih 82 u izložbenom postavu Galerije Meštrović, a sveukupno 140 crteža u online izdanju. Online izložbi može se pristupiti putem QR kodova dostupnih u izložbenom postavu. Digitalna platforma nudi dodatan sadržaj, kao što su kataloška obrada i interpretacija svakog pojedinog izloška, ali isto tako, daje pregled referentne građe usko povezane sa pojedinim crtežom, kao što su skulpture, arhitektonska ostvarenja te Meštrovićevi javni spomenici. Na taj način, posjetiteljima je omogućeno cjelovitije sagledavanje Meštrovićeva crtačkog opusa u kontekstu njegove sveukupne umjetničke djelatnosti. Komplementaran dio izložbe je i video animacija, koja na dinamičan i vizualno dopadljiv način rekreira odabrane Meštrovićeve crtačke izvedbe.
Kako je kazala autorica Zorana Jurić Šabić želja joj je bila prikazati Meštrovićevu zbirku iz fundusa Galerije koja posjeduje čak 600 crteža te je najveća zbirka njegovih crteža uopće. Izložba je koncipirana kroz nekoliko većih tematskih cjelina (Dječački crteži, Simbolizam, Akt, Vjera i religija, Njujorški crteži, Javni spomenici, Skice i studije, Arhitektura) te predstavlja širok raspon Meštrovićevih crtačkih ostvarenja; od dječačkih radova iz 1900. godine do radova nastalih u zreloj dobi i tijekom Drugog svjetskog rata, kada zauvijek napušta domovinu.
Veoma su dirljivi i svježi, kazala je, dječački radovi nastali 1900. godine kada 16-godišnji nadareni ali neškolovani Meštrović dolazi na naukovanje u Split u kamenoklesarsku radionicu Pavla Bilinića izloživši crteže narodnih junaka, uz stihove koje je sam sastavio, u Bojčićevoj oštariji u zavičajnim Otavicama. Pa iako ti prvi dječački crteži nisu ostali sačuvani, njihovi opisi govore o Ivanovoj inspiraciji narodnom epikom – temom koja će ga dugo zaokupljati, a desetljeće kasnije kulminirati u veličanstvenom ansamblu skulptura koje pripadaju tzv. Kosovskom ciklusu. Rani Meštrovićevi crteži ovdje prvi put izloženi „nam pokazuju prve klice budućeg stvaraoca, prve znakove talenta, koji se budi, oni su prvi nagovještaj individualnog senzibiliteta, koji će kreativnim aktom stvoriti formu. Ta draž početnih radova postaje još veća kad znamo, da je taj talent nikao sam, autohton, samostalan(…)“ što je istaknuo Kruno Prijatelj prilikom njihova prvog objavljivanja javnosti.
Simbolički ciklus, nastao za vrijeme studija u Beču svjedoči o njegovu brzom asimiliranju u kulturno ozračje austrijske prijestolnice na prijelazu stoljeća. Njegovi crteži simboličke pripadnosti više ne prikazuju realnost, već postaju opredmećenje umjetnikovih misli, ideja, raspoloženja i preokupacija. Crpeći inspiraciju iz literarnih izvora i usmene predaje, Meštrović propituje smisao ljudskog postojanja i svekolikosti življenja, uz nezaobilazne motive patnje, bolesti i smrti. Crteži su rijedak primjer ilustriranja književnih izvora unutar Meštrovićeva opusa, te otkrivaju neograničenost kipareve mašte i narativnih sposobnosti, stvarajući melankolične ambijente s bogatim repozitorijem vizualnih simbola. Unutar grupe simboličkih crteža brojnošću i kvalitetom ističu se ilustracije Danteove „Božanske komedije“.
Meštrović je u svom umjetničkom izričaju ostao dosljedan figuraciji, a ljudsko tijelo njegova je kontinuirana inspiracija. Akt tako postaje idealna umjetnička forma unutar koje istražuje sve izražajne, značenjske i oblikovne mogućnosti. Potaknut atmosferom Beča s početka stoljeća, mladi Meštrović oblikuje ženske aktove kojima progovara o ljudskoj sudbini, dajući komentar i kritiku uvriježenih društvenih konvencija. Iako katkad biva kritiziran zbog pretjeranog naturalizma, pa čak i vulgarnosti – ljudsko tijelo za njega postaje katalizator za prikaz različitih psiholoških stanja, za prikaz stvarnosti same, jer kao sam kaže „umjetnik kroz svoje tvorevine ne iznaša napokon ništa drugo, nego ono, što sačinjava čovjeka zajedno sa srcem i dušom, mesom i krvi, i to u čitavoj golotinji putenosti“.
Religiozne teme i motivi izdvajaju se kao trajna preokupacija unutar Meštrovićeva opusa, od ranih dječačkih uradaka pa sve do kraja njegova života. Međutim intenzivnije posezanje za religioznim motivima događa se neposredno prije Prvog svjetskog rata i tijekom njega. Potaknut općom atmosferom i ratnim događanjima Meštrović svoje tematsko izvorište pronalazi u Svetom pismu, posebice u motivima Kristove Pasije. Crteži koji tada nastaju odraz su unutarnje duhovne potrebe, kao komentar na opća zbivanja te duhovna i materijalna stradanja. U studenom 1941. godine Meštrović je uhićen i utamničen u ustaškom zatvoru u Zagrebu. Po njegovim riječima, crtanje mu je donosilo olakšanje, motivi su uglavnom religiozni – Pieta ili skidanje Krista s križa- a godinama kasnije realizirat će ih na drvenim reljefima u crkvici Sv. Križa u Kašteletu, pojasnila je kustosica i zaključila „kada spomenemo Ivana Meštrovića svima je na pameti njegov kiparski opus, ali, susresti se s njegovim crtežima prava je privilegija jer su oni prva vizija umjetničkog djela.“ Pred kraj rata Meštrović stvara crteže koji odišu drugačijim likovnim izrazom – ističu se elegancijom i dekorativnošću, otkrivajući novi optimizam.
Od listopada 1924. do srpnja 1925. godine Ivan Meštrović boravio je u New Yorku radi izlaganja svojih djela u Bruklinskom muzeju, kao i drugim američkim gradovima, čime je izazvao pozitivne reakcije stručne i šire javnosti u Sjevernoj Americi. Meštrovićev boravak u SAD-u ujedno je razdoblje većeg otkupa njegovih radova, javnih i privatnih narudžbi, kao i intenzivne umjetničke produkcije. U njujorškom atelijeru načinio je desetak skulptura te velik broj crteža koji pokrivaju širok raspon tema i motiva: studije žena i ženskih aktova, temu o majčinstvu, motiv žene s glazbenim instrumentima, proroci i drugi religiozni motivi, ljubavnici, mitološke teme.
Ivan Meštrović je svoj status jednog od najpoznatijih i najutjecajnijih hrvatskih umjetnika prve polovice 20. Stoljeća, osim izvanrednim umjetničkim radom, zaslužio i snažnom prisutnošću u javnim prostorima, ponajprije u Hrvatskoj te na području nekadašnje zajedničke države, zatim u europskim prijestolnicama, kao i postavljanjem većeg broja spomenika u SAD-u. Meštrovićeve skulpture u javnom prostoru ističu se monumentalnošću, istaknutom siluetom, a četo i izražajnom gestom. Osobitu pažnju pridavao je njihovu smještaju unutar urbanističke cjeline, vodeći računa o vizuri kipa, arhitektonskoj poziciji i mogućnosti promatranja spomenika iz dovoljne udaljenosti, koja bi trebala biti barem „tri četvrtine kružnice oko njega“.
Skice i studijski crteži, koji prethode izradi konačne skulpture ili pak kiparskih studija – skulptura manjih dimenzija, daju nam neposredan uvid u razvoj umjetnikove vizije i daljnju razradu teme. Velik broj crteža u zbirci Galerije Meštrović svjedoči i o promišljanju materijala konačne izvedbe, pa tako na mnogima zamjećujemo smještanje figure, kao i daljnji razvoj kiparske forme, unutar kubusa kamenog bloka. U crtačkim studijima doživljavamo stvaralački proces, promatramo oblikovne i kompozicijske varijacije te pratimo razradu pojedinih detalja, shvaćajući koliko je rada, planiranja, eksperimentiranja, izmjena i nadopuna potrebno kako bi umjetnička vizija doživjela svoje ostvarenje u dvodimenzionalnom, te kasnije u trodimenzionalnom mediju. Svježinu te vizije doživljavamo upravo u početnoj skici.
Iako je često isticao da je kiparstvo njegov primarni i najvažniji poziv, arhitektura je bila grana umjetnosti koja je dugo ostala predmet Meštrovićeva interesa. Formalno obrazovanje stekao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, koja je tradicionalno poticala suradnju sva tri odsjeka: slikarstva, kiparstva i arhitekture. Načela koja je usvojio na studiju arhitekture imat će odjeka na njegovo arhitektonsko promišljanje: klasične arhitektonske oblike prilagođava suvremenom jeziku, naslanjajući se, između ostalog, i na Wagnerov interdisciplinarni pristup. Indirektno, Meštrović je usvojio Wagnerov interes za modernu arhitekturu, prilagođenu novom dobu i novim potrebama, kao i njegovo povezivanje arhitekture i skulpturne dekoracije.
Zbirka Meštrovićevih crteža u Galeriji Meštrović prikazuje njegov kreativni proces u svim njegovim nijansama, intrigira bogatstvom ikonografije, ukazuje i podsjeća na njegova brojna ostvarenja u drugim medijima, ali nam ujedno otkriva djela nikad dosanjana – neostvarene projekte koji su ostali zapisani na komadu papira. I zaista, pregledom galerijske zbirke, imajući na umu da je posrijedi najbrojnija kolekcija Meštrovićevih crteža uopće, pruža nam se mogućnost cjelovita sagledavanja ovog segmenta njegova likovnog stvaralaštva, kao i Meštrovićeva sveukupne umjetničke djelatnosti. (Zorana Jurić Šabić)
Ravnateljica Galerije Meštrović Sandra Grčić Budimir ističe da je to prva u nizu izložbi s kojom kreću u program obilježavanja, sve nastavljaju izložbom fotografija Zorana Alajbega Tajni život skulpture koja će se otvoriti ovoga ljeta, dok će krajem godine u Galeriji Meštrović biti postavljena multimedijalna izložba Ivana Marušića Klifa. Dio obilježavanja će biti i u Klovićevim dvorima u Zagrebu gdje će biti izloženo 260 Meštrovićevih djela koji se prikupljaju ne samo iz Hrvatske već i iz Slovenije, Srbije, Velike Britanije, Austrije, Italije, Češke i SAD-a.
Izložba će ostati otvorena do 28. svibnja 2023. godine.
