Isplati li se fiskalna otvorenost? Politički i društvenoekonomski učinci transparentnosti, participacije i odgovornosti
Institut za javne financije u suradnji sa Zakladom fiskalnoj otvorenosti. Otvorili su je Sonja Schirmbeck (direktorica, Regionalni ured Zaklade Friedrich Ebert), Hana Huzjak (viša ekonomska savjetnica, Predstavništvo Europske komisije u RH), Warren Krafchik (direktor, International Budget Partnership, Washington), Stipe Župan (državni tajnik, Ministarstvo financija RH), te Vjekoslav Bratić i Mihaela Bronić (Institut za javne financije).
Na konferenciji su sudjelovali brojni inozemni i domaći stručnjaci, a pozvana predavanja održali su James Alt, Institute for Quantitative Social Science, Harvard University (SAD), María-Dolores Guillamón, University of Murcia (Španjolska) i Paulo Jorge Reis Mourão, University of Minho (Portugal).
Cilj konferencije bio je okupiti vodeće znanstvenike te analizirati trenutno stanje, trendove i izazove vezano uz učinke fiskalne otvorenosti (transparentnost, odgovornost i participaciju) na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Transparentno upravljanje javnim financijama ključni je element dobrog upravljanja,
posebno tijekom pandemije, kada se vlade suočavaju sa smanjenjem prihoda i povećanjem rashoda. Izvanredne okolnosti u kojima se odluke često donose preko noći ne mogu biti izgovor za nedostatak transparentnosti. One mogu utjecati na učinkovitost javne potrošnje i pružanja javnih usluga, pravednost u raspodjeli javnih sredstava i političku dinamiku, a da ne govorimo o dobrobiti građana, osobito ranjivih i isključenih skupina. Temeljna pretpostavka je da transparentnost potiče odgovornost i participaciju, no kroz koje kanale i kako fiskalna i proračunska transparentnost poboljšavaju kvalitetu upravljanja još uvijek je nedovoljno istraženo. Zbog takvih pitanja organizirana je ova konferencija.
Vjekoslav Bratić je istaknuo kako Institut već godinama mjeri i analizira fiskalnu/proračunsku transparentnost na državnoj i na lokalnim razinama, aktivan je u brojnim međunarodnim aktivnostima i projektima, te i ovom konferencijom želi pridonijeti podizanju svijesti o značaju odgovornosti, transparentnosti i participacije za kvalitetno upravljanje javnim sektorom koje će utjecati i na povoljniji rast i razvoj.
Sonja Schirmbeck naglasila je kako su transparentnost na tržištu rada, ali i transparentnost javnih prihoda i rashoda (npr. u zdravstvenom i mirovinskom sustavu) ključne za smanjenje iseljavanja iz Hrvatske.
James Alt je ukazao na značaj ove konferencije za pojašnjavanje veza između fiskalne/proračunske transparentnosti i participacije građana. Prilično je jasno koje informacije treba objaviti, ali učinkovitost njihove objave ovisi o odazivu, odnosno o publici kojoj su informacije namijenjene, njihovoj mogućnosti pristupa informacijama i sposobnosti apsorbiranja objavljenih informacije.
Neki od zaključaka konferencije:
– Veća razina transparentnosti može pozitivno utjecati na financijsku situaciju lokalne jedinice. Što je više građana upoznato s upravljanjem lokalnim prihodima i rashodima, tj. što je veća transparentnost informacija, političari imaju više poticaja za poboljšanje upravljanja te se smanjuje mogućnost da koriste deficit i dug za postizanje oportunističkih ciljeva. Na taj način poboljšava se financijsko stanje lokalne jedinice.
– Veća zastupljenost žena u izvršnim i predstavničkim tijelima lokalnih jedinica može poboljšati financijsku situaciju lokalnih jedinica jer su žene sklonije priznati financijske probleme i raspravljati o nužnim promjenama.
– Prisutnost žena u predstavničkim tijelima lokalnih jedinica može imati pozitivan učinak na učinkovitost pružanja lokalnih javnih usluga, ali samo ako je broj vijećnica veći od broja vijećnika.
– Političari često pokušavaju povećati šanse svog ponovnog izbora
oportunistički manipulirajući ekonomskom politikom prije izbora (npr. smanjujući poreze ili povećavajući tekuće rashode). Međutim veća fiskalna/proračunska transparentnost potiče birače na nagrađivanje dugoročnijih rezultata (primjerice kvalitete obrazovanja) u odnosu na kratkoročne rezultate poput povećanja tekućih rashoda ili deficitarne potrošnje. Tako je na primjeru Hrvatske dokazano da povećanje tekućih rashoda ili deficita prije izbora rezultira ponovnim izborima samo gradonačelnika u gradovima s nižom proračunskom transparentnošću. S druge strane, povećanje prihoda po stanovniku tijekom mandata pomaže ponovnom izboru gradonačelnika u gradovima s visokom proračunskom transparentnošću.
Konferenciju su podržali Europska komisija, Hrvatska zaklada za znanost, Udruga gradova, JANAF, International Budget Partnership, PBZ Croatia Osiguranje d.d., Raiffeisen banka i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). (ijf)
