Dostupnost energije često definira što je ili nije moguće, pa će postignuće biti važno i za naše ambicije u svemiru
Energetska pristupačnost često definira što jest ili ne može biti. Aljaž Čufar istražuje što će biti s neutronima u fuzijskim elektranama. Zaposlen je na odjelu za fiziku reaktora Instituta Jožef Stefan.
• Predstavite nam instrument koji najčešće ili više volite koristiti na poslu.
– Budući da se moj rad temelji na simulacijama, većina je moguća zbog pristupa moćnim računalima. Jednostavan pristup tisućama računalnih jezgri u obliku prostorije pulsirajućih svjetala koja ljutito ispuhuju vrući zrak tijekom uporabe onemogućava stvari.
• Kako biste prosječnom gledatelju u do 100 riječi objasnili što istražujete?
– Kada fuzijske jezgre u fuzijskim reaktorima, neutroni se oslobađaju, noseći većinu energije oslobođene u toj reakciji. Moj zadatak je identificirati što će se dogoditi s tim neutronima u fuzijskim elektranama i pomoći u razvoju koncepata sustava koji će biti dovoljno robusni za obavljanje određenih funkcija u reaktoru. To je multidisciplinarni rad jer komponente moraju ispunjavati različite zahtjeve, npr. izdržati neutronska, toplinska i magnetska opterećenja. Osim toga, moramo ih moći proizvesti i instalirati u reaktor.
• Zašto volite znanost?
– Znanost je neovisna i nepristrana. Ljudi kojima se bavimo, naravno, nisu neovisni i nepristrani, ali znanstvena metoda nas uvjerava da smo, unatoč našim nedostacima dugoročno, sve bliže istini.
• Što bi vaš rad mogao donijeti čovječanstvu?
– Kad pripitomimo lizgru u izvor energije, dobit ćemo još jedan niskougljični izvor energije. Štoviše, to će biti energetski gust izvor energije koji neće ovisiti o njegovoj okolini i vremenu, što može promijeniti mnogo toga. Dostupnost energije često definira što je ili nije moguće, pa će postignuće biti važno i za naše ambicije u svemiru.
• Kada ste znali da će te biti znanstvenik?
– Uvijek sam volio igrati i eksperimentirati, a volio sam pokazati i stvari kako bih vidio kako funkcioniraju. To je također značilo neku vrstu (bliski susret s električnom energijom.” Kad je došlo vrijeme za studij, donio sam odluku između inženjerstva i znanosti, odabrao fiziku i završio u dijelu fizike koji duboko koketira s inženjerstvom.
• Što još radite osim istraživanja?
– S vremenom sam imao različite hobije. Bavio sam se glazbom, svirao sam trombon u puhačkom orkestru i električnu gitaru u bendu, zatim sam plesao swing, što se pokazalo kao odličan način upoznavanja ljudi u inozemstvu, i na kraju sam se popeo, najviše na unutarnje boće. Nakratko sam se prestao penjati zbog zatvaranja teretana tijekom pandemije, ali sada se polako vraćam ovom hobiju. Penjanje je zaista sjajna kombinacija tjelovježbe, rješavanja problema i mentalnog fokusa. Kada ste u stanju šoka, vaš se mozak usredotočuje na trenutni problem i lako je ostaviti stres i probleme svaki dan negdje daleko od toga da budete magloviti. Također volim biciklirati sporednim stazama i biciklističkim stazama i igrati stolne igre, po mogućnosti suradničke.
• Koja je ključna značajka dobrog znanstvenika?
– Perspektiva. Dobar znanstvenik svjestan je granica znanja, osobito vlastitih i ljudskih sposobnosti. S druge strane, svjestan je da i iz inidealnog modela možemo puno naučiti.
• Koje će biti najrevolucionarnije otkriće ili uvid u znanost koji će promijeniti tijek povijesti tijekom vašeg života?
– Otkriće života ili pokazatelja života neovisno o životu na Zemlji. Mislim da će to (opet) uzdrmati perspektivu našeg položaja u svemiru.
• Biste li otputovali na Mars da vam se pruži prilika?
– Kratak odgovor je odlučeno ne. Duži odgovor je, međutim, da ne bih išao na takvu ekspediciju dok putovanje i ostanak tamo ne postanu rutina. Možda je to rezultat profesionalne deformacije zbog mog rada u fizici reaktora. Rizici povezani sa svemirskim putovanjima, a posebno boravkom na drugom planetu, jednostavno mi osobno nisu prihvatljivi. Boravak u klaustrofobičnom stanju me dodatno odvraća. Naravno, znam prednosti pomicanja granica našeg kolektivnog znanja i sposobnosti, pa ću se diviti podržati ljude koji će biti spremni prihvatiti ove kompromise i kročiti na Mars.
• Na koji biste se izvor energije kladili za budućnost?
– Budućnost je u kombinaciji niskougljičnih izvora energije. Različita okruženja imaju različite uvjete, a različita društva spremna su prihvatiti različite kompromise. Dakle, pronalaženje jednog rješenja koje djeluje svugdje je besmisleno. Općenito, to znači različite mješavine obnovljive nabave i nuklearne energije – za sada, na temelju fisije i kasnije fuzije.
• S kojim biste znanstvenikom u povijesti čovječanstva išli na kavu?
– S Carlom Saganom ili Marie Curie.
• Koju knjigu, film, predavanje, znanstvenu web stranicu preporučujete čitatelju?
– Podmornice Seana Carrolla Mindscape i video kurzgesagt.
• Što ne znamo o vašem području i to bi nas iznenadilo?
– Slovenska zastupljenost u međunarodnim projektima u području neutronike u fuziji iznenađujuće je visoka. Naš tim na Institutu Jožef Stefan stalno raste, a osim dosta kolega koji su se u prošlosti povezivali s nama u prošlosti, sada rade u raznim institucijama diljem svijeta. To je ono što je podgorički reaktorski centar i znanje koje smo prikupili oko našeg istraživačkog reaktora.
