Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Danijel Vincek, Zagrepčanin u Crnoj Gori

Daniel Vincek ima impresivnu planinarsku biografiju. Gotovo da ne postoji planina u Crnoj Gori na koju nije izlazio

 

“Učili su nas da prirodu treba svladati i biti iznad nje. Nemilice trošivši darove prirode, bez želje da se upozna, bez svijesti da je treba očuvati, čovjek se od nje samo udaljio… To je veliki vrt Božjom rukom sađen. Ovo donebesje pučina je zelena. I ovaj kamen ima dušu, vjerujte, kada se kotrlja, srce je i riječ planine.” 

(Daniel Vincek)

Preselio se u vječnost, legendu i sjećanje Daniel Danko Vincek, izuzetan čovjek i svestrani prirodnjak. On je neizmjerno zadužio Crnu Goru  i ostavio bogato prirodno i kulturno nasljeđe za buduće naraštaje.

Vincek je rođen 7. lipnja 1926. u Zagrebu, gdje je maturirao na realnoj gimnaziji 1946. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata bio je omladinski aktivist i ilegalac, a od studenoga 1944. do travnja 1945. borac u Zagorskom odredu NOB-a.

Prekida započete studije biologije odlukom CK KPJ i usmjerava  se na vanjsku trgovinu. Nakon diplomiranja na Vanjskoj trgovini u Beogradu radio je u Jugoelektri, Industrijaimortu (preseljava se u Titograd (Pogoricu, glavni grad Crne Gore zvao se od 1946. do 1992. po diktatoru, navodno Hrvatu Josipu Brozu Titograd. Rimsko ime grada Birziminium, kasnije je Slaveni nazivaju Ribnica, pa Podgorica. Lijepo bi je bilo nazvati Broziminium. op., T.T.) 1960.), Pamučnom kombinatu, Servisimportu, i konačno u Generalexportu Beograd – filijala Titograd od 1977 – 1988.

Danijel Vincek sklapa brak sa Verom Radović 1960. Odlučuju da oko vikendice u Kolašinu podignu botanički vrt. Na površini od oko 600 m, na nadmorskoj visini od 1000 m, Danijel i Vera Vincek, uz pomoć prof. Vukića Pulevića (botaničar, Crnogorac rođen u Piperima 1938.) i dr. Rada Drenkovskog (upravitelj Botaničkoga vrta u Skopju, rođen 1932. – + 1994.), formiraju prvu postavku sa oko 500 vrsta visokoplaninske flore Crne Gore 1981.

Nedugo nakon toga, kuća i vrt Vincekovih na Dulovinama postali su kultno mjesto gdje su se okupljali planinari, botaničari, prijatelji, ekolozi, profesori, studenti, đaci, građani i turisti… niz godina i desetljeća.

Usporedo sa botaničkim aktivnostima po planinama Crne Gore, vezanim sa odabiranjem biljnih visokoplaninskih kultura, Botanički vrt postaje istinska znanstveno – istraživačko-publicistička ‘radionica’. Vincek sa suradnicima priprema i piše značajna izdanja iz oblasti botanike i planinarstva. Osim toga, Botanički vrt ostvaruje svestranu i plodnu suradnju sa širokim spektrom sličnih institucija, sveučilišnih centara, botaničara… Kompetetnost, posvećenost, otvorenost i gostoprimstvo čine Botanički vrt poznatim i prepoznatom u Crnoj Gori,  na balkanskim i širim europskim prostorima. U tim najplodnijim desetljećima Botaničkog bašte, Vera Vincek gubi život padom niz okomiti dio staze na usponu ka Vasojevićkom komu 6. kolovoza 2002.

Daniel Vincek ima impresivnu planinarsku biografiju. Gotovo da ne postoji planina u Crnoj Gori na koju nije izlazio. Navodimo same neke: na vrhove Durmitora 26 puta, Kom Vasojevićki 28 puta, Kom Kučki 13 puta, Karanfili 3 puta, Bjelasica više od 20 puta.

Od planina eks Jugoslavije pohodio je, pored ostalih, Velebit, Biokovo, Triglav, Prenj, Šar planinu, Đeravicu…

Peo se i na Marmolatu, Kasberalm, Vitošu, Olimp, Mont Blanc (3 puta) i Ararat 1990.

Sve spomenute uspone, pohode i visokogorsko planinarenje Vincek je realizirao preko matičnog planinarskog kluba ‘Komovi’ ili u drugim planinarskim i prijateljskim aranžmanima. Za njega je bila od velike važnosti podrška i pomoć koju mu je nesebično pružao za Botanički vrt, planinarske  i druge povezane aktivnosti Miodrag Mijo Kovačević( 1933.-2021.), najmarkantniji  crnogorski planinarski aktivist i publicist.

Daniel Vincek i njegova druga supruga Zora Marjanović  Vincek, ing. voćarstva i hortikulture, od 2009, ulagali su veliki trud i uspijevali da Botanički vrt održi i proširi dragocjen biljni fond, nastavi bogatu stručnu suradnju i komunikacije i prime brojne posjete. Nisu im išli na ruku već narušeno zdravlje, te nedovoljna šira podrška  i višegodišnja  neizvjesnost oko rješavanja pravnog statusa Botaničkog vrta koju su oni nudili Crnoj Gori. Konačno, Vlada Crne Gore je prihvatila ponudu – poklon Vincekovih i Botaničku baštu  na Dulovinama inkorporirala u državno vlasništo u JP Nacionalni parkovi Crne Gore u studenom 2018.

Daniel Vincek je bio plemenit, obrazovan, omiljen, uvijek pažljiv i nasmijan sugovornik sa smislom za humor. Govorio je tečno hrvatski, njemački, talijanski, ruski, francuski i engleski jezik… Znao je latinski i više slavenskih jezika.

U njegovu čast proglašena je i biljka sa Prokletija Alchemilla vincekii Plocek.

Pored brojnih stručnih priloga, članaka,feljtona i edukativnih emisija (Natura Viva) Vincek je sa suradnicima napisao  i objavio knjige (pored ostalih):

Prof.Pulević i Vincek objavljuju knjigu “Crna Gora vrata Balkana – Putopisi i zapisi evropskih botaničara”, 1991.

“Crnogorske planine – Putopisi i zapisi” su pripremili i preveli Daniel Vincek, Vukić Pulević i Vasilije Bušković i objavili 1997.

Vodič za planinare “Planine Crne Gore”‘ u koautorstvu sa Mijom Kovačevićem i Ratkom Popovićem, 2004.

Brano Perović, https://www.pcnen.com/portal/2021/08/29/daniel-vincek, Podgorica, 28. VIII. 2021. 

Pripremio: Teo Trostmann

Povezane objave

Ringišpil

HF

Crna Gora u Hrvatskoj Federaciji!

hrvatski-fokus

Stoljeće Hrvata u Brazilu

HF

Vodič za povratnike u Hrvatsku (7)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više