Upletena i Obuljen Koržinek?
Policija je, prema nalogu europskog tužitelja, uhitila više osoba zbog sumnje u malverzacije europskim novcem na zagrebačkom Geodetskom fakultetu. Istragom je obuhvaćeno 29 ljudi. Procjenjuje se da je nezakonitim radnjama prouzročena šteta veća od dva milijuna eura, izvijestio je HRT. Danas su bila uhićenja, istražni razgovori i pretrage stanova prvo i drugoosumnjičenih – bivšeg dekana Geodetskog fakulteta Almina Đape i profesora Boška Pribičevića. Prema istražiteljima Ureda europskog javnog tužitelja, oni su organizirali skupinu od 29 pojedinaca i više tvrtki koje su sudjelovale u koruptivnim radnjama.
Prema podacima Hrvatske zaklade za znanost, Almin Đapo rođen je 17. kolovoza 1974. u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 2000. diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U svibnju 2009. doktorirao je na istom fakultetu upravo pod mentorstvom Boška Pribičevića, odnosno drugoosumnjičenog. Bivši dekan i profesor Pribičević zloupotrijebili su položaj, navode istražitelji, u 28 postupaka javne nabave.
Đapo je u četiri velika europska znanstvena projekta prema optužnici namjestio 28 javnih natječaja i za to dobivao “masne” provizije. Između ostalog, kupili su brod za znanstvena istraživanja, a onda su tu jahtu dalje iznajmljivali turistima po 3400 eura tjedno. Za jedan drugi projekt, umjesto da se bave znanstvenim radom, kupili su dva luksuzna terenca koje su privatno vozili. Sumnjiče ih i da su zajedno s još 11 pomagača krivotvorili putne troškove i na taj način izvlačili novac, a ukupna šteta procjenjuje se u tim njihovim malverzacijama koje su trajale od 2019. do 2023. godine na 2 milijuna eura, izvijestio je HRT.
Inače, kako otkriva Telegram, Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek osobnom je odlukom i bez javnog natječaja isplatila 19,1 milijuna kuna s PDV-om Geodetskom fakultetu za dubinsko snimanje zgrada nakon velikih potresa koji su 2020. pogodili Hrvatsku.
Privatne tvrtke od kojih je Telegram zatražio procjenu za iste radove, pojedine bi zgrade snimile za višestruko manje iznose od onog koji je Ministarstvo platilo prema sporazumu ministrice Obuljen Koržinek i bivšeg dekana Geodezije Almina Đape, danas uhićenog po nalogu Ureda europskog tužitelja.
Za snimanje jednog objekta na Trgu bana Jelačića u Sisku, primjerice, Telegram je dobio ponudu na 35.000 kuna, a Geodetski fakultet Ministarstvu je taj posao naplatio 125.300 kuna. Ministrica Obuljen Koržinek mjesecima eskivira dati konkretne odgovore na upite o ovom golemom poslu, ugovorenom njenom osobnom odlukom, piše dalje Telegram. Tvrde da je službena dokumentacija na temelju koje su se vršile milijunske uplate manjkava i sporna te sadrži krajnje dubiozne podatke. U tim službenim dokumentima, tvrdi Telegram, stoji kako je navedenih 19,1 milijuna kuna Geodetskom fakultetu isplaćeno za snimanje pet puta manje površine zgrada, nego je to u javnosti ranije tvrdio glavni konzervator Ministarstva kulture.
Kako je Đapo formirao cijene
U travnju 2020., Ministarstvo kulture angažira Geodetski fakultet za potrebe snimanja kulturne baštine nakon potresa u Zagrebu. Ne provodi se javna nabava, što se opravdava hitnošću radova, već se posao dodjeljuje direktno, odlukom ministrice. Radi se o snimanju građevina dronovima i laserskim skenerima te izradi 3D modela prema kojima se može izvesti temeljita obnova nakon potresa. Tadašnji dekan Almin Đapo osobno će preuzeti vođenje projekta za Ministarstvo. Telegramovi izvori s Geodetskog fakulteta upozoravaju kako nije jasno prema kojem je kriteriju dekan Đapo formirao cijene. Objasnili su da se na tržištu kvadrat 3D skeniranja prosječno kreće oko 20 kuna, a snimanje dronom oko 10 kuna po četvornom metru. No, dekan Đapo obradu nekih zgrada naplatio je 117 kuna po kvadratu, drugih 79, trećih još tri puta manje.
Na Telegramov upit kako je moguće da se cijene 3D skeniranja po četvornom metru toliko razlikuju, iz Ministarstva su kazali kako to ovisi o “drugačijim konstrukcijskim i oblikovnim specifičnostima građevina” te o stupnju oštećenosti u potresu. No, stručnjaci s kojima smo razgovarali unisoni su u stavu da cijena zbog posebnosti zgrada može ponešto varirati, ali svakako ne ovako radikalno kako je to dekan Đapo predstavio, a ministrica Obuljen Koržinek odobrila.
Obuljen Koržinek odbila otkriti koliko je posao plaćen
Nakon upita poslanog još 20. ožujka ministrica Obuljen Koržinek odbila je Telegramu dati čak i informaciju koliko je javnog novca isplaćeno Geodetskom fakultetu za navedeni posao.
Nakon brojnih upita, podsjetnika te četiri zahtjeva temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, Telegram je nakon više mjeseci došao do cjelovitih Izvješća temeljem kojih je Ministarstvo kulture isplatilo Geodetskom fakultetu 19,1 milijuna kuna za dubinsko snimanje 200-tinjak objekata u potresom pogođenim područjima. I ta je dokumentacija iznimno neugodna za Ministarstvo kulture i medija.
Naime, posve je kaotičan odgovor na vrlo jednostavno pitanje: koliko je točno Geodetski fakultet snimio zgrada te koja je njihova ukupna površina? Glavni konzervator Davor Trupković, javno je u ime Ministarstva kulture izjavljivao da je pod vodstvom Geodetskog fakulteta obrađeno više od 300 zgrada, ukupne površine veće od milijun i pol četvornih metara.
U izvješću temeljem kojeg je Geodetskom fakultetu isplaćeno 19,1 milijun kuna, stoji pak da je snimljeno 190 zgrada ukupne površine 345.000 četvornih metara. No, u odgovoru za Telegram, Ministarstvo je demantiralo i podatke koje su ranije komunicirali u javnosti, i izvješće temeljem kojeg su isplatili novac.
Sada tvrde da je zapravo obrađeno 220 zgrada ukupne površine 940.000 četvornih metara. Na zamolbu da obrazlože toliku diskrepanciju, kazali su kako oni “na svom serveru u Ministarstvu imaju popis više zgrada nego u Izvješćima”. Zašto su ranije javno tvrdili da je snimljeno milijun i pol četvornih metara, a sada kažu da je ipak samo 940.000, odbili su komentirati, piše Telegram.
Nejasno je i zašto su Geodetskom fakultetu isplatili 19,1 milijun kuna prema Izvješćima u kojima je kao ukupna površina navedeno 345.000 četvornih metara. Na to su odgovorili prilično egzotično: “izvješće je fiksirano za potrebe predaje izvještaja, a kasnije je nadopunjavano”.
Činjenica je, međutim, da je Ministarstvo novac za snimanje kulturne baštine isplatilo prema Izvješćima koje im je podnio Geodetski fakultet. U tim Izvješćima navedena je pak cijena skeniranja svake pojedine zgrade i njihov zbroj poklapa se s isplaćenih 19,1 milijun kuna.
Telegram je također doznao da Geodetski fakultet nije mogao samostalno snimiti svih 200-tinjak zgrada dogovorenih s Ministarstvom. Stoga je tadašnji dekan tražio podizvođače i na natječajima angažirao privatne tvrtke koje su se uključile u posao, no sve su isplate Ministarstva išle preko njega. Almin Đapo pritom je naveden i kao voditelj cijelog projekta, a koordinator je bio, ponovno profesor Boško Pribičević.
